DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Tabela 1.
Obim radova u razdoblju
Ukupno
Bliža oznaka šuma j TT n i 1976-2015
1976-85. 1986-95. 1996-2015.
(u 1000 ha)


1. Degradirane
visoke šume
Bukove
Bijeli i crniHrastove
Ostale
bor
13,7
5,1
4,6
0,6
11,4
4,0
3,8
0,6
20,5
7,6
6,8
1,1
45,6
16,9
15,2
2,3
Ukupno 24,0 20,0 36,0 80,0
2. Niske šume i
šikare
Bukove
Hrastove
Ostale
49,0
25,0
2,0
54,2
29,3
2,5
124,1
65,5
8,4
227,3
120,8
12,9
Ukupno 76,0 86,0 198,0 360,0
3. Goleti nastale
degradacijom
Bukovih šuma
Šume je´smr/bu
Hrasta kit.
Termofil. hrast.
8,0
7,2
5,1
2,7
9,8
8,4
5,9
2,9
22,1
18,7
13,2
6,0
39,9
34,3
24,2
11,6
Ukupno 23,0 27,0 60,0 110,0
Sveukupno 123,0 133,0 294,0 550,0


Ne ulazeći podrobnije u strukturu i visinu predviđenih troškova po varijantama
može se istaknuti da su u tom pogledu mogućnosti ušteda veoma znatne
(koje se kreću i preko 50% predviđenih troškova po klasičnim metodama podizanja
šumskih kultura).


Realizacijom dugoročnog programa za narednih 40 godina, koji bi se ostvario
udruženim naporima privrede i društveno-političkih faktora u Republici kao cjelini,
uložena investiciona sredstva bi se valorizirala putem proizvodnje drvne mase,
dok bi se istovremeno povećala vrijednost općekorisnih funkcija šuma i znatno
unaprijedila zaštita prirodne sredine.


Budući da se Bosna i Hercegovina odlikuje jako izraženim oblioima reljefa s
pojavom strmih padina na kojima su šumska zemljišta izložena eroziji i degradaciji,
to bi novopodignuti šumski nasadi Igrali prvorazrednu zaštitnu ulogu.


Primjera radi mogu poslužiti podaci prema kojima bi sredstva za pošumljivanje
predviđena po novom Programu iznosila svega cea 4ö´/o sredstava
koja su potrebna za trajno sprečavanje šteta od erozije i bujica u SR BiH, jer je
na ovom području registrirano oko 1.000 aktivnih bujičnih tokova.


U vezi sa očekivanim efektima pri realizaciji Programa pošumljavanja nakon
tretiranog 40-godišnjeg razdoblja izračunata vrijednost u proizvedenoj drvnoj
zalihi nasada premašuje za preko tri puta ukupna godišnja ulaganja za realizovanje
programa.


Treba istaknuti da će posredni efekti izraženi putem vrijednosti funkcije
šuma kao regulatora režima voda, biti daleko veći, posebno ako se uzme u obzir
zaštitna uloga šumskih sastojina na sprečavanju poplava u dolinskom i nizinskom
području i zatrpavanju nanosom velikih HE akumulacija.


Ima li se u vidu vrijednost estetskih i rekreacionih funkcija šuma koje su
prezentirane u navedenom Programu može se konstatovati da iskazni i/.nos od
11 milijardi dinara predstavlja ustvari samo manji dio ovih vrijednosti.