DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 87 <-- 87 --> PDF |
IZ DRUGIH REPUBLIKA DUGOROČNI PROGRAM POŠUMLJIVANJA DEGRADIRANIH ŠUMA I GOLETI U SR BiH U SR BiH je izrađen i nalazi se pred zvaničnom verifikacijom nadležnih organa Dugoročni program pošumljivanja degrađi ranih šuma i g o 1 e t i za period od narednih 40 godina. Ovim Programom je predviđeno da se od ukupne površine od 1,13 miliona hektara degradiranih šuma i raznih kategorija goleti u tretiranom periodu privrede šumskoj kulturi površina od 550 hiljada hektara. Ovo je prvi Program ovako zamašnog obima i karaktera u šumarstvu SR BiH a proistekao iz neophodne potrebe da se nadoknadi izgubljeni tempo u šumsko- uzgojnim zahvatima, koji je osobito u posljednjem periodu bio značajno usporen. Osnovni cilj programa bio je da se utvrdi postojeći proizvodni potencijal degradiranih šuma i goleti, zatim da se što realnije odredi dinamika postupne rekonstrukcije tih šuma uz primjenu određene tehnologije rada kao i da se okvirno prezentiraju potrebna sredstva za izvođenje tih zahvata. Poseban zadatak se sastojao u procjeni ocjenjene vrijednosti rekonstruiranih i novopodignutih šuma, imajući u vidu proizvodne i društvene funkcije. Među najznačajnijim funkcijama koje se ispoljavaju direktno ili indirektno kroz proces cjelokupne društvene reprodukcije ovdje spadaju: — proizvodnja materijalnih vrijednosti iz šuma — proizvodne funkcije šume — hidrološke i klimatološke funkcije šuma — zaštitne funkcije šuma — higijensko-zdravstvene funkcije šuma — estetsko rekreativne funkcije šuma. Od ukupne površine u okviru kojih je predviđena konverzija degradiranih šuma odnosno pošumljavanja otpada na degradirane visoke šume 80.000 ha ili 14,5ia/o, na niske šume i šikare različitih kategorija 360.000 ha ili 65,5°/« i na goleti 110.000 ha ili 20,0%. Prema iskazanoj dinamici i strukturi šumsko-uzgojnih radova (vidi tabelarni prikaz 1) proizlazi da prosječni godišnji obim radova u razdoblju do 1985. godine iznosi 12,3 hiljade ha, dok bi se u kasnijim razdobljima išlo s nešto većim obimom (13,3 hiljade ha prosječno godišnje u razdoblju 1986. — 1995. a 14,7 hiljada ha u razdoblju 1996 — 2015. godine). U odnosu na iskazane troškove predložene su dvije alternative, od kojih se s pravom računa da će doći do promjene suvremenijih metoda pošumljivanja i proizvodnje sadnog materijala (Poberbot sistem i si.) što bi u znatnoj mjeri imalo uticaja na sniženje troškova pošumljivanja, njege i zaštite po 1 ha. 271 |