DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 87     <-- 87 -->        PDF

IZ DRUGIH REPUBLIKA


DUGOROČNI PROGRAM POŠUMLJIVANJA DEGRADIRANIH ŠUMA
I GOLETI U SR BiH


U SR BiH je izrađen i nalazi se pred zvaničnom verifikacijom nadležnih organa
Dugoročni program pošumljivanja degrađi ranih šuma
i g o 1 e t i za period od narednih 40 godina.


Ovim Programom je predviđeno da se od ukupne površine od 1,13 miliona
hektara degradiranih šuma i raznih kategorija goleti u tretiranom periodu privrede
šumskoj kulturi površina od 550 hiljada hektara.


Ovo je prvi Program ovako zamašnog obima i karaktera u šumarstvu SR BiH
a proistekao iz neophodne potrebe da se nadoknadi izgubljeni tempo u šumsko-
uzgojnim zahvatima, koji je osobito u posljednjem periodu bio značajno usporen.


Osnovni cilj programa bio je da se utvrdi postojeći proizvodni potencijal
degradiranih šuma i goleti, zatim da se što realnije odredi dinamika postupne
rekonstrukcije tih šuma uz primjenu određene tehnologije rada kao i da se okvirno
prezentiraju potrebna sredstva za izvođenje tih zahvata.


Poseban zadatak se sastojao u procjeni ocjenjene vrijednosti rekonstruiranih
i novopodignutih šuma, imajući u vidu proizvodne i društvene funkcije.


Među najznačajnijim funkcijama koje se ispoljavaju direktno ili indirektno
kroz proces cjelokupne društvene reprodukcije ovdje spadaju:


— proizvodnja materijalnih vrijednosti iz šuma
— proizvodne funkcije šume
— hidrološke i klimatološke funkcije šuma
— zaštitne funkcije šuma
— higijensko-zdravstvene funkcije šuma
— estetsko rekreativne funkcije šuma.
Od ukupne površine u okviru kojih je predviđena konverzija degradiranih
šuma odnosno pošumljavanja otpada na degradirane visoke šume 80.000 ha ili
14,5ia/o, na niske šume i šikare različitih kategorija 360.000 ha ili 65,5°/« i na goleti


110.000 ha ili 20,0%.
Prema iskazanoj dinamici i strukturi šumsko-uzgojnih radova (vidi tabelarni
prikaz 1) proizlazi da prosječni godišnji obim radova u razdoblju do 1985. godine
iznosi 12,3 hiljade ha, dok bi se u kasnijim razdobljima išlo s nešto većim obimom
(13,3 hiljade ha prosječno godišnje u razdoblju 1986. — 1995. a 14,7 hiljada ha u
razdoblju 1996 — 2015. godine).
U odnosu na iskazane troškove predložene su dvije alternative, od kojih se s
pravom računa da će doći do promjene suvremenijih metoda pošumljivanja i
proizvodnje sadnog materijala (Poberbot sistem i si.) što bi u znatnoj mjeri imalo
uticaja na sniženje troškova pošumljivanja, njege i zaštite po 1 ha.


271