DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 78 <-- 78 --> PDF |
smatra da je potrebno organizirano pristupiti boljoj informiranosti sta novništva o značenju i ulozi šumske vegetacije na tom području kao i o važnosti njihova odnosa prema šumi za njen opstanak i razvoj. Zbog veoma osjetljive ravnoteže prirodnih sila na području krša, koju je neopreznim postupcima lako ugroziti, nužno je odgovarajuće obrazovanje radnih ljudi i kadrova za rad na održavanju i obnovi ta mošnje šumske vegeacije. Međutim, u nedavnoj je prošlosti jedna takva institucija, škola za krš u Splitu, ukinuta. Savjetovanje smatra da se nastava takvog stručnog smjera treba ponovno uspostaviti. Savjetovanje također smatra, da se zakonskim putem odredi kao pravilo prisutnost biologa odgovarajućeg profila kod izrade svih pro jekata kojima se uređuje ili izgrađuje neki prostor na području krša. Unatoč postojećih zakonskih odredaba, ponovno se pojavljuju koze u nekim područjima te se tako nastavlja devastacija šumske vegetacije. Zakon o zabrani držanja koza ne primjenjuje se dosljedno, pa prijeti opasnost novog pustošenja površina na kojima se regenerirala šumska vegetacija. Prešutno toleriranje brsta koza dovodi u nezgodan položaj radne ljude u organizacijama kojima je povjerena zaštita i unapređenje šumske vegetacije, učvršćuje najprimitivniji način privređivanja i omogućuje pojedincima, vlasnicima većih stada koza, laku zaradu na račun općedruštvenih interesa. Nikakvo pozivanje na siromaštvo nije moglo pokolebati, na pr. u Hercegovini, dosljedno sprovođenje zakona o zabrani držanja koza. Industrija i turizam stvaraju nove degradirane površine na većem broju mjesta, u pravilu na mjestima s najbolje očuvanom šumskom vegetacijom. Pokazuje se potrebnim, da se industrijske i urbanizirane sredine odvoje od turističkih, i da im se namijene dovoljno prostrane zone s posebnim rezervatima i odgovarajućom kategorijom zemljišta. U ovom se momentu čini potrebnim, da se jedan odgovarajući dio jadranske regije stavi pod zakonsku zaštitu dok se ne izrade prostorni planovi za pojedine namjene. Savjetovanje očekuje da će se osnovati interesne zajednice za veća područja zajednica općina u svrhu koordinacije rada svih zainteresiranih privrednih grana: poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, prometa, hotelsko-turističke djelatnosti i dr. U tako osnovanim SIZ-ovima pored zainteresiranih privrednih grana trebaju biti zastupljeni i predstavnici, teritorijalne narodne obrane, društveno-politički radnici, predstavnici urbanizma, zaštite prirode i dr. Interesne zajednice bi izrađivale dugoročne planove akcija u okviru unaprijed namjenski definiranih prostornih planova, određivale prioritete, davale smjernice i usaglašavale možebitne konflikte interese te određivale izvore financiranja. Šumarstvo mora i nadalje biti inicijator i realizator prostornih planova definiranih u sklopljenim samoupravnim sporazumima od strane svih korisnika usluga šuma i šumske vegetacije i stručno-šumarskih organizacija. Na kraju Savjetovanje konstatira, da već godinama neriješeni status i materijalan položaj šumarstva na kršu ozbiljno dovodi u pitanje opstanak ionako siromašnog fonda šuma na kršu, a time i mnogostruke uloge tih šuma na zaštiti čovjekove okoline. Zbog toga Savjetovanje 262 |