DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Cijelo ovo naše savjetovanje više je nalik na monolog, nego na dijalog šumarstva s potencijalnim partnerima u razrješavanju problema ekologije krša priobalnog područja. Posebno je pak pitanjegdje je mjesto Like i ostalih kontinentalnih područja krša koja su usko vezana sa obalom Jadrana. Cerovečke pećine kraj Gračaca, koje u svojoj režiji ureduje najsiromašnija Šumarija Like u Gračaca, klasičan je primjer da su šumari stvarno veliki entuzijasti unapređenja naših prirodnih ljepota, na uštrb vlastite egzistencije i standarda. U cerovačke pećine u prvoj fazi investira se oko 0,5 milijardi st. din., a bit će potrebno još toliko da ove pećine dostojno stanu uz bok Postojne jer to po svojoj ljepoti i zaslužuju. Tu je pravo bogatstvo i riznica arheoloških nalazišta i jedinstveni prirodni muzej-laboratorij koji će se otvoriti široj javnosti već ove godine, a većina ljudi ovdje za te pećine prvi put i čuje. Tako Lika i njene stvarno prirodne ljepote ostaje zbog svog siromaštva anonimna i nepoznata, a svi bi htjeli da to bude — Naše i Jugoslavensko i Evropsko i općenarodno. Pa pokažite mi onda danas nekoga tko nam može pomoći da to njeno bogatstvo općekorisnih funkcija šume stvarno sačuvamo i unaprijedimo. Jer mi to želimo možda više nego svi drugi! ZAKLJUČCI Nakon opsežno vođene diskusije Savjetovanje je izabralo odbo r za izradu zaključaka u čiji su sastav izabrani: prof, dr M. Androić, ing. B. Čop, ing. F. Knebl, ing. T. Krnjak, ing. K. Posavec prof. dr. Z. Potočić, ing. D. Prgin, prof. dr. B. Prpić, prof. dr. Đ. Rauš, ing. A. Šobat i ing. ž. Vrdoljak. ZAKLJUČCI Kraško područje zaprema petinu državnog teritorija SFRJ na kojemu živi sedmina stanovništva Jugoslavije. Površina krša koji otpada na SRH Hrvatsku iznosi 2,578.900 ha od čega je pod degradiranim šumama 1,026.000 ka (40%), dok površina kraških kamenjara i kraških pašnjaka iznosi 906.000 ha (35%). Na ovom velikom prostoru od 1,422.000 ha velikim je dijelom uništen šumski pokrov, uništen je površinski sloj zemlje, a goli kamenjari i slabo obrašteni prostori posljedica su stihijskog djelovanja čovjeka na održanju svog života tijekom proteklih tisuća godina. Time je uloga šume u njezinim poznatim opće korisnim funkcijama onemogućena, a životni ambijent čovjeka na ovim prostorima posve degradiran. Šuma na ovom prostoru više nije zaštitnik naselja, gradova, industrijskih objekata, komunikacija, vodoprivrede, ne vrši više svoju ulogu u regulaciji vodnog režima vodotoka, izvora, niti sprečava djelovanje bujica, poplava i eroziju tla. Rekreacijska, zdravstvena i estetska uloga šume na jadranskom području svedena je na nekoliko izoliranih borovih kultura na jadranskom području, podignutih većinom prije Oslobođenja. Bez šumske vegetacije nezamisliv je širi razmah turizma na priobalnom području Jadrana. |