DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 73     <-- 73 -->        PDF

prodor u tom pravcu. Ja ne razumijem takvu politiku a, otvoreno da kažem,
ne bih je mogao ni podržati. Danas više nijesu ni na selu prilike ni približno
onakve kakve su bile prije rata i neposredno poslije Oslobođenja. Privreda
u našoj zemlji (i na selu) se toliko osnažila i izmijenila na bolje,
podigla životni standard ljudi, da danas eventualno nečiji slabiji materijalnipoložaj ne bi trebao biti opravdanje da se u njegovom kraju drže koze i
ishranjuju brstom po šumama. Osim toga ta činjenica može imati i zarazan
karakter. I mi u Bosni i Hercegovini imamo »svoju Bukovicu« i svoje probleme
u pojedinim siromašnim i nerazvijenim krajevima, ali svejedno ne
bih se mogao složiti s tim da nas makakvi razlozi upuću na to da izlaz
potražimo u kozarenju i u tome da koza započne ponovo haračiti na terenu.


I u našoj republici, otprilike prije dvije godine, bila je započela kampanja
za »pomilovanje« naše domače koze (kako je pisano u nekim novinama).
Na inicijativu jednog našeg izvoznog preduzeća (to smo naknadno
saznali) održano je i savjetovanje na Karaotoku kraj čapljine, koje je trebalo
da razmotri nove inicijative i nove »argumente« da se koza »rehabilitira
«. Na savjetovanju su učestovali stručnjaci iz poljoprivrede, nekoliko
i visokoškolskih profesora, sa referatima. Šumari, izgleda, nijesu bili
pozivani. Koliko znam, učestovao je samo jedan šumarski stručnjak iz jednog
instituta van BiH. Osnovni motiv savjetovanja je bilo to da se dokaže
kako koza i nije tako štetna, da je ona neopravdano proskribirana, da naša
zemlja, tobože, gubi značajna devizna sredstva što se ne proizvodi i neizvozi
prerađena koža (chevro), što nema mesa, mlijeka i drugih proizvodaod koze itd. Znam da se prisutni šumarski stručnjak decidno i obrazloženo
ogradio od stavova iznesenih na tom savjetovanju. Naša sredstva informiranja
(štampa, radio, televizija) sve češće su bila počela donositi nekakve
intervjue i »argumente« koji su trebali pomoći takvu akciju. Sreća jebila što je vrlo brzo poslije početka te kampanje, predsjednik IzvršnogVijeća Skupštinu SR BiH, svojom jasnom i decidnom izjavom, rezulutno
odbacio takve inicijative i takve diskusije. On je službeno i javno, u ime
Izvršnog Vijeća, izjavio da odgovorni krugovi Republike ne stoje iza takve
akcije niti bi je mogli podržati iz razloga koji su davno već poznati i
priznati, šta više, rekao je Pretsjednik, Republika BiH će ubuduće sa mnogoviše odlučnosti i odgovornosti sprovditi Zakon o zabrani držanja koza kojije na snazi- Time je učinjen i kraj spomenutim nastojanjima i akciji. Dozvolite
da vas potsjetim da je i pretsjednik Republike, drug T i t o, u jednom
razgovoru sa omladinom koja ga je posjetila (otada ima možda deset godina,
i više) vrlo energično otklonio i pomisao da se boljitak sela traži u
održavanju koza i kozarenju po šumama.


Samo još nekoliko riječi o jednom isto tako ozbiljnom i delikatnom
pitanju. Impresioniran sam izlaganjima o opasnostima i štetama koje p o-
ža r i nanose šumama i šumskoj vegetaciji na području krša. Ja u posljednjevrijeme dosta često boravim uz more (naročito u okolici Makarske i Dubrovnika)
i u mogućnosti sam da te pojave registriram i da ih neposrednopratim. O ovome sam vam htio pisati, međutim, ovako je još bolje da vam
<:voje mišljenje saopćim.


Prošle jeseni sam proputovao Pelješac i otok Korčulu sve do Vela Luke
na krajnjem zapadu. Bio sam zaprepašćen kolika površina krša je prošlog


257