DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 7 <-- 7 --> PDF |
STRUKTURA SASTOJINA I NJEZIN UTJECAJ NA PRIRODNU OBNOVU LUŽNJAKOVIH ŠUMA ISTOČNE POSAVINE Vladimir HREN, Vlado KREJCI Šumarski institut, Jastrebarsko* UVOD Prirodno pomlađivanje lužnjakovih šuma istočne Posavine problem je od posebnog značenja za to područje. Veće površine zrelih sastojina lužnjaka nalaze se pred dovršnom sječom, a njihova prirodna obnova nije osigurana. Jedan od uzroka je, što zadnjih godina lužnjakove sastojine slabo rađaju sjemenom a manji urodi ne očituju se dovoljno u pojavi mladog naraštaja. U okviru istraživanja tipova šuma istočne Posavine, što ih provodi Šumarski institut Jastrebarsko, osnovano je na tom području 35 primjernih ploha u lužnjakovim čistim i mješovitim sastojinama u dobi kada se provode oplodne sječe. Plohe su osnovane u 2 ekološke cjeline karakterizirane zajednicama Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971. i Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Ht. 1938. CILJ ISTRAŽIVANJA Ovim istraživanjima nije obuhvaćen složeni problem izostanka godina s potpunim urodom sjemena. U našim istraživanjima mi smo primijetili da i kod povremeno slabijeg uroda sjemena u jednim sastojinama ima mladog naraštaja, a u drugim ne. Kiinzel (1957), Moiseev (1957), Bagae v (1963) i Marino v (1964) u svojim istraživanja pomlađivanje jele, bukve i smreke ukazali su na utjecaj nekih strukturnih činilaca kod pojave mladog naraštaja. Zato smo strukturu pretpostavili kao jedan od mogućih uzroka slabije ili jače pojave mladog naraštaja lužnjaka. Cilj naših istraživanja bio je ustanoviti kod kojih se strukturnih elemenata pojavio mladi naraštaj lužnjaka i na temelju tih podataka utvrditi način gospodarenja lužnjakovim sastojinama u doba oplodne sječe. METODA RADA Istraživanja su provedena na primjernim plohama osnovanim u sastojinama koje su se prema osnovi gospodarenja nalazile pred oplodnom sječom ili je u njima provedena jedna od faza oplodne sječe. Sve primjerne * Ovaj rad financirala su šumska gospodarstva preko Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija i Republički fond za naučni rad SRH. 191 |