DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 66 <-- 66 --> PDF |
SUME RIJEČKE REGIJE I NJIHOV ZNAČAJ U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE Dr Zvonimir Pclcer U životu tako velikog industrijskog i lučkog grada kao što je Rijeka zaštita čovjekove okoline ističe se sve više kao značajan problem današnjice. U urbanističkim planovima Rijeke vodi se, više ili manje računa i o zelenom pojasu, zaštitnim šumama šire okoline, rekreacionim objektima u pojasu bukova-jelovih šuma i si. U rješavanju tih problema ne dolaze u punoj mjeri do izražaja naša struka što se može objasniti činjenični da se naša prisutnost na kršu »ne osjeća« kao pred desetak godina kad su na ovom području djelovali: šumsko gospodarstvo »Viševica«, šumarija Rijeka II, Šumsko-pokusna stanica instituta za krš i dr. Podizanje, njega i čuvanje šuma na kršu te sudjelovanje u prostornom planiranju, zahtjevaju da se formiraju takve institucije koje će na suvremenim stručnim i naučnim zasadama unaprijediti šume i šumarstvo — a s tim posredno i zaštitu čovjekove okoline na primorskom kršu. ZNAČAJ ŠUMSKIH KULTURA NA SMANJENJE ZAGAĐENOSTI OKOLIŠA Mr Šimc Meštrović Šuma i šumska vegetacija ima dvojako značenje kod pročišćavanja zraka. Prva zadaća je pozitivna izmjena plinova u atmosferi. Značajno je da šuma ostvaruje 2/3 fotosinteze iako pokriva 1/3 površine cjelokupnog raslinstva, što znači da je u prosjeku 2 puta djelotvornija. Efikasnost pak šume ovisi o vrsti drveća, dobi i omjeru smjese. Općenito, šuma je efikasnija što je produktivnija i što stabla bolje rastu. Druga zadaća vegetacije je u rasporedu polutanata i čišćenju zraka. Vegetacija ima dvojako djelovanje i to: — utjecaj na raspored krutih polutanata i čišćenju zraka od njih (prašina, dim, čađa itd.); — utjecaj na raspored kemijskih polutanata (SO2, fluor, olovo i dr.) Ova se istraživanja odnose na značaj šumskih kultura u smanjenju zagađenosti okoliša tj. utjecaj kultura na raspored polutanata bilo kemijskih ili krutih. Referat je dokumentiran i rezultatima istraživanja koje je autor proveo u sastojinama alepskog bora pokraj cementare Majdan kod Solina. VAŽNOST ZAŠTITE ŠUMA NA MOSORU ZA SPLITSKI INDUSTRIJSKI BAZEN Dr Nedeljka Šegulja i dr Marija Bedalov Mosor s Kozjakom i Marjanom okružuje splitski bazen, danas najveći industrijski centar na dalmatinskom području. To su ujedno i jedine zelene |