DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 64 <-- 64 --> PDF |
četinjače na staništima hrasta crnike predstavljaju prelaznu vrstu koja će stvoriti povoljnije ekološke uvjete za povratak autohtone vegetacije toga staništa. U referatu su izneseni rezultati istraživanja o sukcesiji autohtonih elemenata crnikovih šuma u 40-godišnju sastojinu alepskog bora koja je podignuta na staništu hrasta crnike u predjelu Kamenjak na otoku Rabu. Isto tako su izneseni gospodarski zahvati ikoji su provedeni u cilju ubrzanja prodiranja autohtone vegetacije, kao i rnjere njege koje treba provoditi u kulturama četinjača kako bi one što bolje i racionalnije izvršile ulogu pionirskih vrsta, a sve u cilju stvaranja najvrijednijih i najstabilnijih ekosustava na području našeg krša. ULOGA ŠUME DALMATINSKOG CRNOG BORA (ORNETO-QUERCETUM ILICIS PINOSUM DALMATICAE H-ić) U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE Prof. dr Milorad Jovančević Dalmatinski crni bor (Pinus nigra ssp. dalmatica) obrazuje u priobalnom području posebnu šumu (ekosistem). Ona je po svome smještaju, nadmorskoj visini, fitocenološkoj građi i strukturi uopće, vrlo značajna za zaštitu čovjekove okoline u jadranskom pojasu. Taj značaj naročito raste u posljednje vrijeme zbog sve veće koncentracije turističkih objekata, ljudstva, motorizacije, saobraćajnica i industrije čak i na jadranskoj obali. Zato pitanje zaštite, obnove i proširenja šume dalmatinskog crnog bora postaje sve aktualnije pitanje ne samo šumara nego i drugih stručnjaka, radnih i društveno-političkih organizacija. O svemu tome autor referata iznosi svoje poglede, stavove i sugestije. ULOGA I ZNAČAJ ŠUMSKIH NASADA U PRIGRADSKIM PODRUČJIMA NA HERCEGOVAČKOM KRŠU I PROBLEMI NJIHOVOG PODIZANJA Dr Hamza Dizdarević Pri intenzivnoj industrijalizaciji i stvaranju većih aglomeracija na području hercegovačkog krša, zanemareno je podizanje zelenih površina kao medija za svakodnevni odmor i rekreaciju. Kod izrade urbanističkih rješenja za veća gradska naselja, postavljeno je kao imperativ podizanje zelenih pojaseva oko gradova, koji treba da imaju estetsko-rekreacionu i zaštitnu funkciju. Pred šumarsku praksu se postavljaju problemi efikasnog podizanja zelenih pojaseva kao sredstva za stabilizaciju kraških područja u cilju spriječavanja erozije i bujica, podizanje park šuma, kamping šuma itd. Pored obrade uloge i značaja šumskih nasada u oblikovanju prigradskih pejsaža, referat obrađuje i probleme kod interpretacije ekoloških faktora i sastojinskih prilika. Materija se prije svega odnosi na pravilan izbor vrsta drveća i kompoziciju nasada u oblikovanju pejsaža, određivanje načina i stepena obrade zemljišta, tehnologiju proizvodnje sadnog materijala, razradu načina konzervacije vode u zemljištu, fertilizaciju zemljišta te definiranje perioda sadnje. |