DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Na takvim lokalitetima u submediteranskom području osvaja površine vrsta Brachypodium pinnatum, a u eumediteransikom Brachypodium ramosum. Prema stepenu nazočnosti tih vrsta možemo zaključiti o intenzitetu požara. ZNAČAJ POZNAVANJA EKOLOŠKO-PROIZVODNOG POTENCIJALA DEGRADIRANIH ŠUMA SUBMEDITERANSKOG PODRUČJA HERCEGOVINE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE SREDINE Dr C. Burlica, dr H. Dizdarević, dr B. Fabijanić, dr N. Prolić i dr V. Stefanović Jedan od faktora u zaštiti čovjekove sredine je poboljšavanje životnih uslova rekultivacijom degradiranih šuma. Da bi se to moglo postići, preduslov je poznavanje njihovih ekološkoproizvodnih potencijala odnosno stepena degradacije. Sprovedena istraživanja u submediteranskom području Hercegovine dala su, pored osnova za praktične ciljeve rekultivacije, i elemente za zaštitu čovjekove sredine, pejsažnog oblikovanja predjela i unapređivanja turizma, koji se obrađuje u ovom referatu. Utvrđene zakonitosti mogu imati, pored praktičnog značaja, i određeni teoretski značaj u užim disciplinama čiji su elementi u klasifikaciji degradiranih šuma submediteranskog područja Hercegovine činili integralne cjeline pri karakterisanju ovih šuma. 0 UTJECAJU FITOGEOGRAFSKIH GRANICA NA STUPANJ ANTROPOGENE DEGRADACIJE KLIMAZONALNE ŠUMSKE VEGETACIJE JADRANSKOG PRIMORJA JUGOSLAVIJE Doc. dr Ivo Trinajstić Iako je intenzitet tisućgodišnjih antropogenih utjecaja na prvotnu šumsku vegetaciju bio više manje jednak duž čitavog jadranskog primorskog pojasa, nalazimo u sastavu recentnog biljnog pokrova vegetacijske oblike različitih stupnjeva degradacije, od ekstremno degradiranih kamenjarskih pašnjaka (goli krš), pa sve do slabo degradiranih šuma. Raspored i međusobni odnos takvih oblika vegetacije duž jadranskog primorja i primorskog lanca Dinarida je vrlo pravilan i upućuje nas na zaključak da na stupanj antropogene degradacije vrlo značajan utjecaj imaju recentno-klimatski uvjetovane fitogeografske granice. Prvotna je klimazonalna šumska vegetacija to osjetljivija na djelovanje antropogenih faktora, što se više približava svojoj fitogeografskoj (najčešće ujedno i ekološkoj) granica. Šumska vegetacija je na svojoj fitogeografskoj granici potpuno nestala i baš tu danas nalazimo najveće površine ekstremnih oblika degradacijskih stadija — kamenjarskih pašnjaka, točila ili različitih travnjaka. |