DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Uslijed ovako nepovoljne strukture šumskih površina te oskudne i malo vrijedne drvne mase nije moguće osigurati gospodarenje šumama bez dodatnih sredstava sa strane. Nedovoljni izvori prihoda, kao i godinama u sistemu neriješen materijalni položaj šumarstva na kršu, dovode organizacije koje gospodare šumama u sve teži položaj. Posljedica toga je sve manji obim pošumljavanja i melioracionih zahvata, osipanje kadrova, ukidanje i raspadanje, kako institucija nadgradnje, tako i samih šumarskih radnih organizacija. Novi Ustav daje vrlo konkretne mogućnosti da se položaj šumarstva na kršu riješi. U referatu se te mogućnosti analiziraju i daju konkretni prijedlozi za njihovu ugradbu u odgovarajuće propise, u prvom redu u zakon o šumama. VAŽNOST ZAŠTITE ŠUMA U JADRANSKOM PODRUČJU I NJIHOVO UKLAPANJE U PROGRAM »ČOVJEK I BIOSFERA« U PODRUČJU MEDITERANA Prof. dr. Zlatko Pavletić Autor koji je voditelj programa »Čovjek i biosfera (MAB) za SR Hrvatsku iznosi osnovne misli o važnosti zaštite šuma jadranskog područja kako je to postavljeno na sastanku eksperata mediteranskih zemalja u Potenzi (Italija). Navode se razlozi za uvrštenje te problematike u UNESCO-v program MAB-a kao i mogućnost interdisciplinarne suradnje. Autor navodi da se u mediteranskim zemljama malo ispituje kakav je utjecaj turizma na šumske sastojine iako većina tih zemalja ima vrlo razvijenu turističku djelatnosti. Navodi da je naša zemlja u tom pogledu zanimljiva jer turistički utjecaji nisu preuzeli toliko maha pa se borba protiv nepovoljnih utjecaja može bolje organizirati. Navodi se, nadalje, intencija oživljavanja programa »Silva mediterranea « kojega je 1922. godine osnovao akademik Ugrenović. //. POLITIČKO ORGANIZACIJSKO PODRUČJE OSNOVE KONCEPCIJE ZAŠTITE PRIRODE U JADRANSKOJ REGIJI Ing. Aleksandar Šobat U ovome radu autor polazi od općih postavki zaštite prirode u jadranskoj regiji i navodi da je njena priroda značajna po nestabilnim ekosistemima. Posebno se obrađuje uže obalno područje i njegovo kraško zaleđe. U užem obalnom području prisutan je konflikt između dvije najinteresantnije grane: industrije i turizma koje će se u budućnosti sve više produbljivati. Predlaže se stavljanje odgovarajućih obalnih zona pod zakonsku zaštitu što će uvjetovati potrebu izrade ili prilagodbe prostornih planova prema toj namjeni. Autor predlaže da se industrijske i urbanizirane sredine odvoje od turističkih dovoljno prostranim zonama u posebne rezervate odgovarajuće |