DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 51     <-- 51 -->        PDF

H RVATSKA-J UGOSLAVIJA


A Zadar prem zato cvate mnogo lita


lere čisto zlato rđa ne uhita


J. Barković: »Vila Slovinka« —
Venecija 1614
ULOGA ŠUME I ŠUMSKE VEGETACIJE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE
OKOLINE U ODNOSU NA JADRANSKO PODRUČJE


Zadar 4 — 6. III. 1976. g.


Organizatori Savjetovanja: Savez inženjera i
tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske uz s uradnj
u i potporu : Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu, Samoupravne interesne zajednice za znanstveni
rad SR Hrvatske, Republičkog zavoda za zaštitu prirode i
Šumarskog instituta u Jastrebarskom.


UVODNA RIJEČ


Uloga šume, a posebno šumarskih stručnjaka u zaštiti prirodne okoline
čovjeka je značajnija i presudnija, nego li što se danas zna u javnosti, kao
i u krugovima onih stručnjaka koji teže da se bave tom problematikom
(razni profili biologa, arhitekti, urbanisti i si.)-


Naše jadransko područje, u šumarskom smislu oblast primorskih i priobalnih
šuma, turistički je i rekreacijski najzanimljiviji dio naše domovine.
Stoga je upravo to područje bilo u središtu pažnje ovoga Savjetovanja.
Oni dijelovi jadranske obale koji obiluju šumskom vegetacijom doživjeli su
veliki turistički uspjeh, a slabiji učinak zabilježen je u područjima bez
šuma. Međutim i u jednom i u drugom slučaju zanemarena je uloga šumarstva
i šumarske struke.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Turističkorekreacijski potencijali priobalnog područja Jadrana su —
u smislu prirodnih mogućnosti — u opadanju. I to u onim dijelovima toga
područja gdje je došlo do prevelike koncentracije turističkih objekata, ljudstva
i motorizacije, kao i objekata industrije. I tako šume, koje su privukle
turiste i pomogle razvoju turizma, postale su ozbiljno ugrožene.


Realizacija »zelenog turizma« je tek u povojima kako u primorskom,
a još više u kontinentalnom, dijelu naše domovine. Zapravo »zeleni turizam«
još nije niti unišao u naše šume. Dobiva se dojam da šumari i šumarske
radne organizacije čekaju da netko drugi to učini, mjesto njih, kao da žele
ostati samo čuvari šuma i posljednji na ranglisti korisnika šumskog turizma.


Prema starijim iznašanjima znanstvenici Mantl (Njemačka) i Tamargadza
(SSSR) ocjenjuju da 1 m3 drveta sudjeluje s 30—55 %, dok nerobne
koristi: hidrološke, klimatske, higijenske, estetske, rekreacijske i zaštitne
funkcije šuma iznose 45—75´% od ukupne vrijednosti šuma. Današnji vrednovatelji
priznaju 1 m3 drveta samo 1/10 do najviše 1/4 od ukupne vrijednosti
svih funkcija šuma.


Donedavno, a još je tako negdje i danas, proizvodnja drva bila je dominantan
zadatak šumarstva, dok je nerobna proizvodnja smatrana kao sporedna
korist šume, koja nema cijene i ništa ne košta. Prodorom vehementne
industrijalizacije i ostalih zagađivača zraka danas se situacija iz temelja
mijenja: Qpćejkorisne funkcije šuma dobivaju sve veću vrijednost i cijenu!


ŠUME SU NAŠE DRAGOCJENO NACIONALNO BOGATSTVO.
ONE SU TO NE SAMO PO SVOJOJ NEPOSREDNOJ
UNUTRAŠNJOJ VRIJEDNOSTI, KAO SIROVINSKA
BAZA ZA POTREBE RAZNIH GRANA INDUSTRIJE,
NEGO I PO ONOME ŠTO ONE NEPOSREDNO
ZNAČE, PRIJE SVEGA ZA ZDRAVLJE NAŠIH GRAĐANA,
A ISTO TAKO I ZA RAZNE GRANE POLJOPRIVREDNE
DJELATNOSTI, ZA SPRIJEČAVANJE EROZIJE I UREĐENJE
BUJIČNIH PODRUČJA, ZA STVARANJE I ODRŽAVANJE
POVOLJNIJIH KLIMATSKIH USLOVA i t. d.


O TOME BOGATSTVU NARODA TREBA DA SVI
POZVANI FAKTORI I ČITAVE ZAJEDNICE VODE STALNU
I NAJVEĆU BRIGU!


Predsjednik Republike J. Broz —
Tito III. Kongresu inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije
Jugoslavije — Bled (24. V.
1958. g.)


Međutim, unatoč svima uglavljenim ogromnim vrijednostima općekorisnih
funkcija ovog prirodnog dobra, olako se poseže za šumom i šumskom
vegetacijom Jadranskog područja i daje prednost nđkim drugim granama
privrede. A to, svakako, nije u skladu s Ustavnim postavkama i odredbama
Zakona o šumama, gdje je određeno posebno mjesto i uloga šuma, a napose
u zaštiti čovjekove okoline.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Posebno ističemo da je Sabor Hrvatske, u proteklom vremenskom
razdoblju, poklonio dosta značajnu pažnju problemima zaštite čovjekove
okoline. Iznosimo samo vrijedna raspravljanja o osnovama politike prostornog
uređivanja zemljišta, pa donošenja rezolucije o zaštiti čovjekove
okoline, Zakona o prostornom uređenju zemljišta, niza specijalnih zakona


o vodama, pripremanje zakona o zaštiti prirode i šumama. Nadalje donošenje
odluka o financiranju projekata kao što su Gornji i Donji Jadran,
pa Jadran III, te čitavog niza zakonskih regulativa i propisa.
Cilj i misli vodilje održanog Savjetovanja su bile:


1. Okupiti znanstveno-st ručni potencijal svih zainteresiranih
stručnjaka za daljnji korak u rješavanju interdisciplinarne
problematike zaštite čovjekove okoline i stvoriti
jasne koncepcije kako unaprijediti šumarstvo na kršu.
2. Dobiti vrijedan stručni i znanstveni materijal i kroz
podnijete referate i diskusiju upozoriti na moguća rješenjauočenih problema i njihovu primjenu u praksi.
3. Putem podnesenih referata utvrditi i identificirati uzročnike
degradacije, kao i ponašanje čovjeka na šume i
zemljišta jadranskog područja.
4. Stvoriti znanstvenu-stručnu podlogu za daljnju razradu
uloge i vrednovanja općekorisnih funkcija šuma, kao
i ocjeniti realne opasnosti od poremećene ekološke ravnoteže.
5. Istaknuti odgovornost društvene zajednice u rješavanju
problema pošumljivanja krša dalmatinsko-primorskog
područja odnosno čitavog priobalnog područja Jadrana.
OTVORENJE I POZDRAVI


Savjetovanje je otvorio i pozdravio prisutne sudionike prof. dr. M.
Androić, kao predsjednik Radnog predsjedništva (dr. M. Androić, ing. F.
Knebl i ing. T. Krnjak).


Zatim su Savjetovanju zažalili plodan rad predstavnici saveznih i republičkih
političkih, znanstveno-stručnih, društvenih i radnih organizacija i to:


Dr. A 1 e š B e b 1 e r, predsjednik Jugoslavenskog savjeta
za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline — Beograd;
akademik dr. Teodor Varićak, u ime Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti — Zagreb; J o-
si p Krpan , predsjednik Vijeća općina Sabora SR Hrvatske;
Ing. Tomislav Krnjak, glavni šumarski inspektor
u ime Sekretarijata za poljoprivredu, prehranu i šumarstvo
SR Hrvatske; šim e Pa trk , predsjednik SO — Zadar;
Ing. Vukašin Grčić, predsjednik opć. konf. SKH —
Zadar; Dr. Fazlija Alikalfić, profesor Šumarskog
fakulteta Sarajevo; Dr. Milan Androić, dekan Šu


237




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 54     <-- 54 -->        PDF

marskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Ing. Franj o
Knebl , član savjeta SRH i predsjednik Savjeta za zaštitu
prirode Sabora SRH; Dr. Zlatko Pavletić, prof. Biološkog
odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta — Zagreb
i Ing. Mila n Kuder , direktor Instituta za gozdno in lesno
gospodarstvo Slovenije — Ljubljana.


SAVEZ
INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA
I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE


SAVJETOVANJE:
ULOGA SUME I ŠUMSKE VEGETACIJE
U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE U
ODNOSU NA JADRANSKO PODRUČJE


2


u organizaciji


O
O
Saveza inženjera i tehničara šumarstva
i drvne industrije Hrvatske
uz potporu i suradnju
šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Republičkog Zavoda za zaštitu prirode


<


O
O
Šumarskog instituta u Jaslrebarskom
i Republičke interesne zajednice za naučni rad


cc


a.
Zadar


4^5. III. 1976.


SI. 1. Omotna stranici! detaljnog programa Savjetovanja




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Pozdravne brzojave su uputili: Akademik Ivan Jurković, u ime
Samoupravne interesne zajednice za znanstveni rad SRH i ing. Danil o
N i k o 1 i ć, sekretar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu SR Srbije


— Beograd.
Posebno srdačnim pljeskom pozdravljeni su prisutni ing. Ant e D ob
r i ć, šum savj. u m. (rođ. 1894 g.) i ing Nikola Šepić, šum. inspektor


— Pula (rođ. 1903 g.), kao najstariji šumari Savjetovanja!
SADRŽAJI REFERATA


Na Savjetovanju je pročitano 36 znanstveno-stručnih referata svrstanih


u 1—7. grupa:
I. Uvodna izlaganja 5 referata
II. Političko-organizacijsko
područje 2 ref. (voditelj grupe: ing. A. Sobat)
III. Područje ekologije 8 ref. (dr. B. Prpić)
IV. Uzgajanje šuma 5 ref. (Mr. S. Matić)
V. Općekorisne funkcije
šuma 9 ref. (Dr. Đ. Rauš)
VI. Zaštita šuma 4 ref. (Dr. M. Androić)
VII. Ekonomika i kadrovi 3 ref. (Ing. Z. Tomac)


/ UVODNA IZLAGANJA


POBUDE I TEMATIKA ZNANSTVENO-STRUCNOG SAVJETOVANJA
ULOGA ŠUME I ŠUMSKE VEGETACIJE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE
OKOLINE U ODNOSU NA JADRANSKO PODRUČJE


Ing. Stanko Tomaševski


U izlaganju se govori o pobudama koje su navele Savez da pristupi organiziranju
ovog Savjetovanja čija tematika je danas vrlo aktualna te je zbog
toga nužan jedan širi dogovor svih koji su zainteresirani problemom uloge
šume u zaštiti čovjekove okoline. Status šumarstva jadranskog područja iziskuje
da mu se danas pokloni osobita pažnja budući da je nezamisliv današnji
trend razvoja toga područja bez šumarske struke.


Sadržaj Savjetovanja predstavlja sintezu stručnih i znanstvenih dostignuća
iz kojih je moguće povući zaključke o razumnim smjernicama za daljnje
djelovanje u šumama jadranskog područja.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 56     <-- 56 -->        PDF

KRAS U PROŠLOSTI, SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI
Prof. Dr Milan Android


U razmatranju geneze Krasa jadranskog područja dolazi se do zaključka
da je to područje u daljoj prošlosti većim dijelom bilo obraslo šumom. Od
pustog kamenjara (ljutog krša) do šuma u mediteranskom i submediteranskom
području, koje danas predstavljaju klimaks, dolaze više ili manje
stabilni degradacijski oblici u čijem su stvaranju antropogeni, zoogeni i
klimatski faktori imaju značajnu ulogu. Pokušaji pošumljavanja u bližoj
prošlosti pionirskim vrstama dali su tek djelomično dobre rezultate. U
sadašnjem razdoblju izostala je bilo kakva racionalna šumarska politika na
tome području, osim što je donesena pozitivna odluka o zabrani držanja
koza, što predstavlja tek jedan elemenat, ali nedovoljan, da se šumarstvo
uklopi u plan prostornog planiranja toga područja. Neslućena turistička
ekspanzija posljednjih godina donijela je sobom probleme koja u razvitku
ovoga područja nameću nova rješenja. O tim rješenjima ovisi velikim dijelom
daljnja subina ovog lijepog i aktraktivnog područja naše zemlje. Ta
rješenja ulaze u okvir znanstvenog projekta »Čovjek i biosfera« i »Zaštita
čovjekove okoline«. U sklopu plana prostornog uređenja jadranskog područja
šuma i šumarstvo predstavlja dominantnu komponentu.


PRIJEDLOG PETOGODIŠNJEG PLANA (1976—1980) ZNANSTVENIH
ŠUMARSKIH ISTRAŽIVANJA NA KRŠU


Prof. dr Dušan Klepac


S obzirom na novi aspekt šumarske problematike na Kršu znanstvena
istraživanja treba usmjeriti tako da se stavi akcenat na ove zadatke:


— zaštitna funkcija šume s njezinom sanitarnom ulogom u neposrednoj
blizini industrijskih centara (tvornice cementa, željezare, koksare i si.)
— rakreativna i estetska uloga šume u blizini velikih aglomeracija (nacionalni
parkovi, park-šume i si.)
— hidrološka i kontraerozivna funkcija šume za očuvanje velikih javnih
objekata kao što su akumulacijska jezera, hidrocentrale, prometnice itd.
— usmjeravanje prirodne progresije šuma
— melioracija postojećih degradiranih šumskih ekosustava
— osnivanje novih nasada i kultura te njihova zaštita.
Imajući pred očima spomenute zadatke Zavod za šumarska istraživanja
Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Institut za šumarstvo u Jastrebarskom i
Institut za jadranske kulture u Splitu izradili su prijedlog petogodišnjeg
plana (1976—1980) znanstvenih šumarskih istraživanja.


STANJE I PROBLEMI ŠUMARSTVA NA KRŠU


Ing. Žarko Vrdoljak


Šumarstvo na kršu karakterizirano je velikim površinama šuma i šumskih
zemljišta kojima ono upravlja (samo u društvenom vlasništvu preko


700.000 ha) i nepovoljnom strukturom šumskog fonda u kome prevladavaju
degradirane niske šume, šikare i makije.
240




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Uslijed ovako nepovoljne strukture šumskih površina te oskudne i malo
vrijedne drvne mase nije moguće osigurati gospodarenje šumama bez dodatnih
sredstava sa strane.


Nedovoljni izvori prihoda, kao i godinama u sistemu neriješen materijalni
položaj šumarstva na kršu, dovode organizacije koje gospodare šumama
u sve teži položaj. Posljedica toga je sve manji obim pošumljavanja
i melioracionih zahvata, osipanje kadrova, ukidanje i raspadanje, kako institucija
nadgradnje, tako i samih šumarskih radnih organizacija.


Novi Ustav daje vrlo konkretne mogućnosti da se položaj šumarstva


na kršu riješi. U referatu se te mogućnosti analiziraju i daju konkretni
prijedlozi za njihovu ugradbu u odgovarajuće propise, u prvom redu u zakon
o šumama.
VAŽNOST ZAŠTITE ŠUMA U JADRANSKOM PODRUČJU I NJIHOVO


UKLAPANJE U PROGRAM »ČOVJEK I BIOSFERA« U PODRUČJU


MEDITERANA


Prof. dr. Zlatko Pavletić


Autor koji je voditelj programa »Čovjek i biosfera (MAB) za SR Hrvatsku
iznosi osnovne misli o važnosti zaštite šuma jadranskog područja kako
je to postavljeno na sastanku eksperata mediteranskih zemalja u Potenzi
(Italija). Navode se razlozi za uvrštenje te problematike u UNESCO-v program
MAB-a kao i mogućnost interdisciplinarne suradnje.


Autor navodi da se u mediteranskim zemljama malo ispituje kakav
je utjecaj turizma na šumske sastojine iako većina tih zemalja ima vrlo
razvijenu turističku djelatnosti. Navodi da je naša zemlja u tom pogledu
zanimljiva jer turistički utjecaji nisu preuzeli toliko maha pa se borba protiv
nepovoljnih utjecaja može bolje organizirati.


Navodi se, nadalje, intencija oživljavanja programa »Silva mediterranea
« kojega je 1922. godine osnovao akademik Ugrenović.


//. POLITIČKO ORGANIZACIJSKO PODRUČJE


OSNOVE KONCEPCIJE ZAŠTITE PRIRODE U JADRANSKOJ REGIJI
Ing. Aleksandar Šobat


U ovome radu autor polazi od općih postavki zaštite prirode u jadranskoj
regiji i navodi da je njena priroda značajna po nestabilnim ekosistemima.
Posebno se obrađuje uže obalno područje i njegovo kraško zaleđe.
U užem obalnom području prisutan je konflikt između dvije najinteresantnije
grane: industrije i turizma koje će se u budućnosti sve više produbljivati.
Predlaže se stavljanje odgovarajućih obalnih zona pod zakonsku
zaštitu što će uvjetovati potrebu izrade ili prilagodbe prostornih planova
prema toj namjeni.


Autor predlaže da se industrijske i urbanizirane sredine odvoje od
turističkih dovoljno prostranim zonama u posebne rezervate odgovarajuće




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 58     <-- 58 -->        PDF

kategorije zaštite. U kraškom zaleđu moglo bi se uz malo više planske discipline
zaustaviti proces degradacije i podstaći sukcesiju kao prirodni razvojni
proces ekosistema koji je ovdje progresivno usmjeren zbog poodmakle depopulacije
toga područja. Ako bi se u području kraškog zaleđa uspjelo zabraniti
bilo kakvo iskorišćavanje za uspješno obnavljanje prirodne vegetacije
listača bilo bi potrebno oko 30 godina.


Prirodna obnova šumske vegetacije siguran je put uspostavljanju zdravih
šumskih ekosistema, a osnovni preduvjet za postizanje toga cilja je
strogo i do Ijedno razgraničenje šumskih i pašnjačkih površina.


Nadalje se smatra da bi bilo potrebno staviti pod zakonsku zaštitu
više od polovine prostora jadranske regije za što postoje vrlo opravdani
razlozi, a u postojećoj situaciji nužno je staviti pod zaštitu barem 30°n
od njene ukupne površine.


U zaključnoj napomeni autor navodi da se zaštita prirode nigdje u
svijetu ne rješava niti se. može riješiti bez šumarstva ili mimo njega,
a pogotovo ne kod nas gdje su ustaljeni demokratski principi koji prethode
svakom zakonskom propisu.


PRINCIPI PLANIRANJA NAMJENE U JADRANSKOJ REGIJI


Ing. Dušan Jedlowski


U referatu je obrađeno slijedeće:


1. Sadašnje stanje-korištenje površina za šumarstvo i poljoprivrednu
proizvodnju.
2. Urbanistički planovi i koncepti razvoja urbanih sredina, industrije,
turizma.
3. Prostorno razlučenje pojedinih osnovnih privrednih grana kako bi
se brojne i prostorne velike površine što bolje očuvale.
4. Osnova za razradu karte korištenja prostora.
III PODRUČJE EKOLOGIJE


DEFINICIJA I OGRANIČENJE JADRANSKOG PODRUČJA
SA STANOVIŠTA ŠUMSKE VEGETACIJE


Prof. dr Pavle Fukarek


U raspravama o zaštiti i unapređenju prirodne sredine našeg Jadranskog
područja postoje različita shvaćanja o tome što zapravo obuhvaća
to područje. Da li samo uski priobalni pojas zimzelene vegetacije ili jedno
šire, pa prema tome i razelanjenije područje?


Jadransko područje se često poistovjećuje i sa područjem krša, što
ono u stvari nije, nego samo jedan njegov specifični dio.


Za našu temu u ulozi šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove
okoline na Jadranskom području potrebno je, na prvem mjestu, definirati
i ograničiti prostor u kojem se trebaju odvijati naša stručna i naučna
razmatranja.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 59     <-- 59 -->        PDF

U oblasti cjelokupnog evroazijskog-afričkog Sredozemlja, Jadransko primorsko
područje obuhvaća najuži pojas kopna, jer se tu, gotovo neposredno
od same morske obale, uzdiže visoke planinski lanac Dinarida,
koji čini, ne samo vododjelnicu slivova (jadranskog i crnomorskog), nego
predstavlja i značajnu prepreku klimatskim prodorima iz Sredozemlja u
unutrašnjost. Međutim, iako u horizontalnom pružanju relativno usko,
u visinskom raščlanjivanju Jadransko područje pokazuje, manje-više, sve
one pojaseve (visinske stepenice) vegetacije, koje su karakteristične za
cijelo Sredozemlje. U tom visinskom nizanju mogu se uočiti tri osnovna
pojasa:


I. pravi sredozemni sa zimzelenom vegetacijom (Quercetalia ilicis)
II. prelazne sredozemni sa vegetacijom kserotermnih listopadnih vrsta
(Quercetalia pubescentis) i
III. sredozemno-planinski sa vegetacijom mezotermnih vrsta (Abieto-
Fagetalia)
Prva dva pojasa pripadaju šire shvaćenoj sredozemnoj vegetaciji, i
svaki od njih obuhvaća po dva potpojasa (Oleo-Ceratonion, Quercion ilicis,
Carpinion orientalis-Seslerio-Ostryon). Treći pojas pripada šire shvaćenoj
srenjeevropskoj vegetaciji (bukovih šuma), ali se posebno ističe specifičnim
zajednicama (»primorska šuma bukve« I. Horvat) sa nizom endemnih
ali svakako i specifičnim ekotipovima vrsta (bukve, jele i drugih).


Na sličan način kao što nije moguće u geomorfološko-hidrološkom pogledu
precizno razgraničiti prostor Jadranskog sliva (zbog gubljenja nadzemnih
vodotoka u graničnom području planinskog krša), tako i zbog
susretanja »srednjeevropske« vegetacije (pojasa pretplaninskih bukovih
šuma i klekovine bora) na višim uzvišenjima Dinarida preciznu unutarnju
granicu vegetacije Jadranskog područja nije lako utvrditi.


Pružanje i razčlanjenost ovih pojasa klimatogene vegetacije prikazano
je na pregledno j karti (u mjerilu 1:2,500.000). Za razmatranje o mjerama
ekoloških i drugih melioracija šuma na Jadranskom području ovako izdvojena
prirodna područja treba da pretstavljaju osnovne polazne jedinice.


RETENCIONA SPOSOBNOST ŠUMA KAO REGULACIONI HIDROLOŠKI
ČINILAC VODENIH TIJEKOVA


Prof. dr Zlatko Vajda


Jedna od najvažnijih sposobnosti što ih imaju šume u području svog
rasta jest njihova retenciona sposobnost, koja je kao hidrološki činilac
od odlučnog značenja po prirodnu regulaciju količine vlage u tlu, te vodostaja
potoka i rijeka. Kako je opskrba vodom u jadranskom kraškom
području od prvenstvene važnosti po vegetaciju i ljude koji tu žive smatra
se korisnim upozoriti na tu funkciju i osobitost šuma, da bi se pored
ostalih problema što bolje uočila i važnost njene retencione sposobnosti,
te primjenile šumsko-uzgojne i šumsko-zaštitne metode. Tim načinom bi
se ta njihova sposobnost očuvala i povećala, ali i podizanjem novih šumskih
kultura to korisno djelovanje šuma proširilo na što veća područja danas
obešumljenog krša.


243




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 60     <-- 60 -->        PDF

UTJECAJ KOZJE PAŠE NA EKOSUSTAV ŠUME HRASTA MEDUNCA
U OKOLIŠU OBROVCA


Doc. dr Branimir Prpić i mr Ante Tomašević


Velike površine staništa šuma jadranskog submediteranskog područja,
u kojima je hrast medunac (Quercus pubescens) edifikatorska vrsta (Car-
pinetum orientalis croaticum H-ić i Seslerio-Ostryetum Horv. i H-ić) stoljećima
su vrlo nepovoljno utjecane kozjom pašom. Preokret u tome pustošenju
donio je Zakon o zabrani kozje paše. U eri suvremene industrijske


civilizacije osjeća se sve veća potreba za rigoroznijom primjenom toga
zakona.
Stanje koza na području SR Hrvatske
Bro j koz a


Godina Domaćih Sanskih Ukupno


1969. 62.885 5.495 68.380
1970. 63.020 5.280 68.300
1971. 55.534 7.342 62.876
1972. 59.099 6.397 65.496
1973. 53.077 9.496 62.573
1974. 59.053 7.573 66.626


iilten 2/1974, Poslov. udr. šum. privred. or g. — Zagrel


U ovome radu uspoređuju se dvije šumske površine istoga ekosistema
u okolišu Obrovca, jedna u kojoj je sprovedena zabrana paše i druga
u kojoj je kozja paša još uvijek prisutna. Iz usporedbe proizvedene biljne
tvari sa obje površine vide se razlike koje nedvosmisleno ukazuju na duboke
nepovoljne promjene koje se zbivaju u toj šumi pod utjecajem kozje
paše. Ukazano je, također, na pejsažnu vrijednost šumske vegetacije toga
područja koja je oporavljena od toga nepovoljnog utjecaja.


ZALIHA TLA NA VAPNENCIMA GORNJE KREDE OTOKA PAGA


I MOGUĆNOST NJIHOVOG PRIVOĐENJA ŠUMSKOJ KULTURI


Mr Andrija Vranković


Istražujući tla otoka Paga uočili smo da se najveći dio tih tala nalazi


na vapnencima gornje krene. Oni čine najljući krš na ovom području.
To su mahom goli kamenjari sa zemljom crvenicom u pukotinama stijena,
koji su ´mjestimično obrasli prirodnom vegetacijom Juniperus sp. a umjetnim
načinom uzgajaju se i borove kulture. Unatoč ovim prirodnim i umjetno
podignutim šumarcima oko 99% površine gornjo-krednih vapnenaca
čini goli krš, te se time ovaj naš otok svrstava u najobešumljenije otoke
244




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 61     <-- 61 -->        PDF

u Jadranu. Kako su gornjo-kredni vapnenci otoka Paga vrlo siromašni
u netopivom ostatku, koji trošenjem vanenaca daje tlo-crvenicu, pretpostavili
smo da je količina nerastvorivog ostatka, odnosno tla, limitirajući faktor
bilo prirodnog bilo umjetnog uzgoja šumske vegetacije.


U tu svrhu istraženo je 160 pedoloških profila dubine 170 — 190 cm
kroz vapnence gornje krede a na dužini od 10 km.


Pojedinačni rezultati pokazuju da količina tla u gornjo-krednim vapnencima
iznosi od 7 — 99 % ili u prosjeku za svakih 10 profila a na dužini
od 625 m 17,0 — 50,8%.


Na površinama sa tako utvrđenim količinama tla s uspjehom su umjetno
uzgojene borove kulture, a raste i prirodna vegetacija Juniperus sp. u
gustom sklopu. To znači da količina tla nije uzrok velikih površina golog
krša na otoku Pagu.


Nasuprot tome utvrđeno je da je limitirajući faktor rasta i razvoja prirodne
šumske vegetacije i umjetnog podizanja kultura nedostatak tla na
površinama izloženim vjetru i morskoj eroziji (abraziji) neposredno uz
obalu.


Sekundarno zaslanjivanje tla koje dolazi s jakim vjetrovima iznosi
manje od 0,12%, te ne ugrožava vegetaciju. Samo zaslanjivanje morskom
vodom za vrijeme plime u nižim nadmorskim visinama-poljima, gdje količina
soli u tlu iznosi više od 1% fiziološki nepovoljno utječe na rast bilja.


(U ime otsutnog autora referat je pročitao mr. S. Matić)


UTJECAJ POŽARA VEGETACIJE NA TLO I ISHRANU ŠUMSKOG
DRVEĆA
Dr Jakob Martinović, dr Nikola Komlenović i ing. Dušan Jedlowski


Rad je dio neobjavljene studije o štetnom utjecaju požara na vegetaciju,
biotop i pejzaž u priobalnom području Hrvatske. Autori su na temelju
dvogodišnjih istraživanja na 8 primjernih objekata došli do zaključka da
u rendzinama na flišu, smeđim tlima na vapnencu i crvenicama pod utjecajem
požara vegetacije dolazi do uništenja šumske prostirke, smanjenja sadržaja
humusa, prolaznog povećanja sadržaja dušika i fiziološki aktivnog
P-»Os i K2O, te narušavanja prirodne arhitekture tla i povećavanja podložnosti
eroziji. Šumsko drveće i grmlje u prvim godinama nakon požara
pokazuje povoljnije stanje ishrane N, P i K, ali se taj efekat ubrzo gubi.


PRILOG POZNAVANJU PROMJENA VEGETACIJE IZAZVANIH
POŽAROM
Prof. dr Valentina Gaži-Baskova i dr Nedeljka šegulja


U različitim područjima našega krša vršena su opažanja sindinamike
vegetacije izazvane požarom. Primjećeno je da nakon požara dominiraju
posve druge vrste biljaka u submediteranskm području krša, a druge u
eumediteranskom.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Na takvim lokalitetima u submediteranskom području osvaja površine
vrsta Brachypodium pinnatum, a u eumediteransikom Brachypodium ramosum.
Prema stepenu nazočnosti tih vrsta možemo zaključiti o intenzitetu
požara.


ZNAČAJ POZNAVANJA EKOLOŠKO-PROIZVODNOG POTENCIJALA
DEGRADIRANIH ŠUMA SUBMEDITERANSKOG PODRUČJA
HERCEGOVINE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE SREDINE


Dr C. Burlica, dr H. Dizdarević, dr B. Fabijanić, dr N. Prolić
i dr V. Stefanović


Jedan od faktora u zaštiti čovjekove sredine je poboljšavanje životnih
uslova rekultivacijom degradiranih šuma. Da bi se to moglo postići, preduslov
je poznavanje njihovih ekološkoproizvodnih potencijala odnosno stepena
degradacije.


Sprovedena istraživanja u submediteranskom području Hercegovine
dala su, pored osnova za praktične ciljeve rekultivacije, i elemente za
zaštitu čovjekove sredine, pejsažnog oblikovanja predjela i unapređivanja
turizma, koji se obrađuje u ovom referatu.


Utvrđene zakonitosti mogu imati, pored praktičnog značaja, i određeni
teoretski značaj u užim disciplinama čiji su elementi u klasifikaciji
degradiranih šuma submediteranskog područja Hercegovine činili integralne
cjeline pri karakterisanju ovih šuma.


0 UTJECAJU FITOGEOGRAFSKIH GRANICA NA STUPANJ ANTROPOGENE
DEGRADACIJE KLIMAZONALNE ŠUMSKE VEGETACIJE JADRANSKOG
PRIMORJA JUGOSLAVIJE


Doc. dr Ivo Trinajstić


Iako je intenzitet tisućgodišnjih antropogenih utjecaja na prvotnu šumsku
vegetaciju bio više manje jednak duž čitavog jadranskog primorskog
pojasa, nalazimo u sastavu recentnog biljnog pokrova vegetacijske oblike
različitih stupnjeva degradacije, od ekstremno degradiranih kamenjarskih
pašnjaka (goli krš), pa sve do slabo degradiranih šuma.


Raspored i međusobni odnos takvih oblika vegetacije duž jadranskog
primorja i primorskog lanca Dinarida je vrlo pravilan i upućuje nas na
zaključak da na stupanj antropogene degradacije vrlo značajan utjecaj imaju
recentno-klimatski uvjetovane fitogeografske granice. Prvotna je klimazonalna
šumska vegetacija to osjetljivija na djelovanje antropogenih faktora,
što se više približava svojoj fitogeografskoj (najčešće ujedno i ekološkoj)
granica. Šumska vegetacija je na svojoj fitogeografskoj granici potpuno nestala
i baš tu danas nalazimo najveće površine ekstremnih oblika degradacijskih
stadija — kamenjarskih pašnjaka, točila ili različitih travnjaka.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 63     <-- 63 -->        PDF

IV UZGAJAN IE ŠUMA


ISTRAŽIVANJE EKOLOŠKO-GOSPODARSKIH TIPOVA SUMA
EUMEDITERANSKOG I SUBMEDITERANSKOG PODRUČJA


Dr D. Cestar, dr V. Hren, ing. Z. Kovačević, dr J. Martinović i dr Z. Pelcer


Osnovni cilj tipoloških istraživanja je, da se na temelju ekoloških uvjeta
i gospodarskih mogućnosti utvrdi za pojedine stanišne cjeline najpovoljniji
sastojinski oblik, optimalna proizvodnja i prioriteti ulaganja.


Prema istraživanjima (Cestar, Hren, Kovačević, Martinović i Pelcer)
koja se provode u Hrvatskoj, područje uz Jadransko more uvršteno je u
eumediteransko i submediteransko područje III. Ovo područje obuhvaća
4 zone. Premda nisu za cijelo područje provedena istraživanja za svaku od
navedenih zona mogu se dati određene ekološke i gospodarske karakteristike.
U svom programu Šumarski institut je zacrtao da će cijelo područje
biti istraženo od 1975. do 1985. godine. Nakon provedenih tipoloških istraživanja
na eumediteranskom i submediteranskom području biti će za svaku
ekološku cjelinu utvrđena optimalna proizvodnja, najpovoljnije vrste, način
gospodarenja i dr., te će se moći bez obzira na sadašnje stanje degradacije
valorizirati vrijednost staništa u odnosu na ostale namjene u ovom području.


PRILOG PROUČAVANJU PROCESA PRIRODNE OBNOVE ŠUMA
U JADRANSKOJ REGIJI JUGOSLAVIJE


Ing. Dragutin Böhm


Autor ističe neke od osnovnih karakteristika procesa prirodne obnove
šuma u većem dijelu jadranske regije, koje su uočene tokom višegodišnjih
radova na karti budućeg korištenja prostora u okviru Projekta Jadran III.


Uz kratki prikaz procesa po pojedinim vegetacijskim zonama naglašava
se znatna neujednačenost u intenzitetu i načinu obrašćivanja kao posljedica
različitih prirodnih uvjeta, ali jednako tako i razlika u dostignutom
stupnju društveno-ekonomskog razvoja u regiji.


Izuzetan stručni, ali i općedruštveni značaj ovog procesa u svijetu aktualne
problematike na zaštiti čovjekove sredine zahtijeva širi angažman
šumarske struke i znanosti.


UTJECAJ BOROVIH KULTURA NA SUKCESIJE AUTOHTONE
VEGETACIJU U STANIŠTIMA HRASTA CRNIKE


Mr Slavko Matić


Pošumljavanje devastiranih terena hrasta crnike (Orno-quercetum ilicis,
H-ić 1958.) sa sadnicama i sjemenom borova kao i njega novoosnovanih
kultura četinjara predstavlja tek jednu fazu u dugotrajnom i mukotrpnom
poslu privođenja tih površina u prvobitno stanje. U ovakovim slučajevima


247




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 64     <-- 64 -->        PDF

četinjače na staništima hrasta crnike predstavljaju prelaznu vrstu koja će
stvoriti povoljnije ekološke uvjete za povratak autohtone vegetacije toga
staništa.


U referatu su izneseni rezultati istraživanja o sukcesiji autohtonih elemenata
crnikovih šuma u 40-godišnju sastojinu alepskog bora koja je podignuta
na staništu hrasta crnike u predjelu Kamenjak na otoku Rabu. Isto
tako su izneseni gospodarski zahvati ikoji su provedeni u cilju ubrzanja
prodiranja autohtone vegetacije, kao i rnjere njege koje treba provoditi
u kulturama četinjača kako bi one što bolje i racionalnije izvršile ulogu
pionirskih vrsta, a sve u cilju stvaranja najvrijednijih i najstabilnijih ekosustava
na području našeg krša.


ULOGA ŠUME DALMATINSKOG CRNOG BORA (ORNETO-QUERCETUM
ILICIS PINOSUM DALMATICAE H-ić) U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE


Prof. dr Milorad Jovančević


Dalmatinski crni bor (Pinus nigra ssp. dalmatica) obrazuje u priobalnom
području posebnu šumu (ekosistem). Ona je po svome smještaju,
nadmorskoj visini, fitocenološkoj građi i strukturi uopće, vrlo značajna za
zaštitu čovjekove okoline u jadranskom pojasu. Taj značaj naročito raste
u posljednje vrijeme zbog sve veće koncentracije turističkih objekata, ljudstva,
motorizacije, saobraćajnica i industrije čak i na jadranskoj obali.
Zato pitanje zaštite, obnove i proširenja šume dalmatinskog crnog bora
postaje sve aktualnije pitanje ne samo šumara nego i drugih stručnjaka,
radnih i društveno-političkih organizacija. O svemu tome autor referata
iznosi svoje poglede, stavove i sugestije.


ULOGA I ZNAČAJ ŠUMSKIH NASADA U PRIGRADSKIM PODRUČJIMA


NA HERCEGOVAČKOM KRŠU I PROBLEMI NJIHOVOG PODIZANJA


Dr Hamza Dizdarević


Pri intenzivnoj industrijalizaciji i stvaranju većih aglomeracija na području
hercegovačkog krša, zanemareno je podizanje zelenih površina kao
medija za svakodnevni odmor i rekreaciju.


Kod izrade urbanističkih rješenja za veća gradska naselja, postavljeno
je kao imperativ podizanje zelenih pojaseva oko gradova, koji treba da imaju
estetsko-rekreacionu i zaštitnu funkciju.


Pred šumarsku praksu se postavljaju problemi efikasnog podizanja
zelenih pojaseva kao sredstva za stabilizaciju kraških područja u cilju spriječavanja
erozije i bujica, podizanje park šuma, kamping šuma itd.


Pored obrade uloge i značaja šumskih nasada u oblikovanju prigradskih
pejsaža, referat obrađuje i probleme kod interpretacije ekoloških faktora
i sastojinskih prilika. Materija se prije svega odnosi na pravilan izbor
vrsta drveća i kompoziciju nasada u oblikovanju pejsaža, određivanje načina
i stepena obrade zemljišta, tehnologiju proizvodnje sadnog materijala, razradu
načina konzervacije vode u zemljištu, fertilizaciju zemljišta te definiranje
perioda sadnje.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 65     <-- 65 -->        PDF

V OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA


ŠUMSKI EKOSISTEMI OTOKA RABA (OD XV DO XX STOLJEĆA)
Doc. dr Đuro Rauš


Šume i more otoika Raba su tijekom proteklog vremena predstavljali
najvažnije prirodne izvore iz kojih je narod crpio dobra za svoj opstanak.
Zbog toga nije ni čudo što već u XV stoljeću (a i prije) nalazimo pisana
dokumenta o šumama otoka Raba. U KRONICI Franjevačkog samostana
Kampor na Rabu, koju je napisao O. Odorik Badurina u vremenu od 1936


— 1956. god. nalazimo pisane dokumente o izgledu, devastaciji i ponovnom
podizanju šuma na otoku Rabu. Osim toga šume otoka Raba u novije vrijeme
su opisivali i istraživali: D. Lasman 1906, D. Hire 1913, St. Šurić 1933,
A. Petračić 1938, St. Horvatić 1939, J. šafar 1962, Đ. Rauš — S., Matić — A.,
Vranković 1974. i dr.
Na temelju spomenutih radova i vlastitih istraživanja obrađen je
pregled uzroka regresije i progresije šumskih ekosistema otoka Raba.


ŠUMA I TURIZAM
Ing. Nikola Eić


Autor naglašava da je krajnje vrijeme, da naši šumarski stručnjaci započnu
svestrano prilaziti korištenju šuma i sa propagandno-turističkog stanovišta.


Time će se postići višestruke koristi kao što su:


— direktne materijalne koristi od »zelenog turizma« i
— sve veća propaganda za šumu kod širokih narodnih masa,
pri čemu će se postići veća ljubav i razumijevanje za šumu, koja sve više
trpi od prejakog i neracionalnog korištenja kao i od sve češćih požara i
sličnih uništavanja šuma.
— Postojeće šume u priobalnom morskom i jezerskom području treba
do maksimuma čuvati pri izgradnji ugostiteljskih i drugih građevinskih
objekata, jer nerazumnim i prejakim krčenjem obalnih šuma za tu svrhu
— sječe se grana na kojoj leži planirani turizam i cilj kojem se teži.
ŠUMARSTVO KAO NOSILAC ZAŠTITE I UNAPREĐENJA PRIRODNOG
REZERVATA RIJEKE KRKE


Ing. Davor Prgin


Prirodni rezervat rijeke Krke se odlikuje prirodnim ljepotama i nizom


drugih karakteristika, koje ga čine izuzetno vrijednim ambijentom za život


Temeljeći se na načelima višestrukog korištenja šumskog zemljišta,


šumarstvo se na novom području pojavilo kao nosilac zaštite i nosilac sve


stranog korištenja, usklađujući njegov razvoj s očuvanjem prirodnih karak


teristika.


U tom pravcu se pristupilo prostornom planiranju i izgradnji objekata,


u čemu su postignuti početni i značajni rezultati.


249




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 66     <-- 66 -->        PDF

SUME RIJEČKE REGIJE I NJIHOV ZNAČAJ U ZAŠTITI ČOVJEKOVE


OKOLINE
Dr Zvonimir Pclcer


U životu tako velikog industrijskog i lučkog grada kao što je Rijeka
zaštita čovjekove okoline ističe se sve više kao značajan problem današnjice.
U urbanističkim planovima Rijeke vodi se, više ili manje računa i o zelenom
pojasu, zaštitnim šumama šire okoline, rekreacionim objektima u pojasu
bukova-jelovih šuma i si. U rješavanju tih problema ne dolaze u punoj
mjeri do izražaja naša struka što se može objasniti činjenični da se naša
prisutnost na kršu »ne osjeća« kao pred desetak godina kad su na ovom
području djelovali: šumsko gospodarstvo »Viševica«, šumarija Rijeka II,
Šumsko-pokusna stanica instituta za krš i dr.


Podizanje, njega i čuvanje šuma na kršu te sudjelovanje u prostornom
planiranju, zahtjevaju da se formiraju takve institucije koje će na suvremenim
stručnim i naučnim zasadama unaprijediti šume i šumarstvo — a s
tim posredno i zaštitu čovjekove okoline na primorskom kršu.


ZNAČAJ ŠUMSKIH KULTURA NA SMANJENJE ZAGAĐENOSTI OKOLIŠA


Mr Šimc Meštrović


Šuma i šumska vegetacija ima dvojako značenje kod pročišćavanja
zraka.


Prva zadaća je pozitivna izmjena plinova u atmosferi. Značajno je da
šuma ostvaruje 2/3 fotosinteze iako pokriva 1/3 površine cjelokupnog raslinstva,
što znači da je u prosjeku 2 puta djelotvornija. Efikasnost pak šume
ovisi o vrsti drveća, dobi i omjeru smjese. Općenito, šuma je efikasnija što
je produktivnija i što stabla bolje rastu.


Druga zadaća vegetacije je u rasporedu polutanata i čišćenju zraka.
Vegetacija ima dvojako djelovanje i to:


— utjecaj na raspored krutih polutanata i čišćenju zraka od njih (prašina,
dim, čađa itd.);
— utjecaj na raspored kemijskih polutanata (SO2, fluor, olovo i dr.)
Ova se istraživanja odnose na značaj šumskih kultura u smanjenju zagađenosti
okoliša tj. utjecaj kultura na raspored polutanata bilo kemijskih
ili krutih.


Referat je dokumentiran i rezultatima istraživanja koje je autor proveo
u sastojinama alepskog bora pokraj cementare Majdan kod Solina.


VAŽNOST ZAŠTITE ŠUMA NA MOSORU ZA SPLITSKI INDUSTRIJSKI
BAZEN


Dr Nedeljka Šegulja i dr Marija Bedalov


Mosor s Kozjakom i Marjanom okružuje splitski bazen, danas najveći
industrijski centar na dalmatinskom području. To su ujedno i jedine zelene




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 67     <-- 67 -->        PDF

oaze u ovom sve više industrijski zagađenom rajonu. Ova činjenica bila
je povodom da posvetimo pažnju zelenom pokrovu Mosora, najvećem masivu
ovog područja.


S obzirom na geografski položaj i orografiju ove planine, te blizinu naselja,
šumska vegetacija Mosora kao i njezini degradacijski stadij predstavljaju
interesantan objekt istraživanja. Na ovom području izmjenjuju se
tipovi eumediteranske, submediteranske i mediteransko-montane vegetacije.


PROSTORNI PLAN I UREĐIVANJE ŠUMSKIH POVRŠINA NACIONALNOG
PARKA PLITVIČKA JEZERA KAO FAKTOR ZAŠTITE ČOVJEKOVA
OKOLIŠA


lug. Josip Movčan i Ing. Dušan Krga


Nacionalni park zauzima specifični prometno-geografski položaj u jadranskom
području. Osnovna vrijednost su travertinsko-baražna jezera okružena
sa 140 km2 šuma i 60 km- travnjaka.


Prostorni plan vapnenačko-đolomitnog i hidrobiološki osebujnog ambijenta
posebne namjene, prati i regulira međusobne odnose zaštite i antropogenih
utjecaja u srazmjerno dobro očuvanoj krajini (pejzažu). Metodološki
pristup prostornom njegovanju krajine posebno je prilagođen odgojno-
rekreativnoj namjeni za veliki broj posjetilaca, a zasnovan je na usklađivanju
znanstveno-ekoloških, funkcionalnih, estetskih i konvencijama utvrđenih
kriterija.


Posvećuje se posebna pažnja reguliranju prostornih odnosa između
šumskih i travnjačkih površina, iako su šume vegetacijski klimaks područja.


Uređivanje šuma, tog značajnog elementa krajine orijentira se na zaštitu
(hidro-) biološkog kompleksa, znanstveno istraživalačke potrebe i na
udovoljenje fiziološkim i estetskim zahtjevima rekreacije čovjeka.


S takvim programom njegovanja prostora Nacionalni park zauzima značajno
mjesto u sveukupnoj zaštiti okoliša jadranskog područja.


KULTURNI UTJECAJ NA FIZIKALNA SVOJSTVA TALA U NACIONALNOM
PARKU PLITVIČKA JEZERA
Dr Cedomir Burlica i dr Jakob Martinović


U radu su prikazani rezultati provedenih istraživanja šumskih i poljoprivrednih
tala — rendzine smeđa i ilimerizirana tla — na području Nacionalnog
parka Plitvička Jezera. Izneseni su i diskutiram podaci o promjenama
u tlu koje se odnose na strukturni sastav, stabilnost strukturnih
agregata i infiltracijsku sposobnost tala. Rezultati istraživanja povrdili su
pretpostavku da obrasla tla i općenito seljačka agrotehnika kao i lokalna
velika učestalost posjetilaca Parka značajno pogoršava fizikalne osobine
zemljišta.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 68     <-- 68 -->        PDF

UTJECAJ ŠUME NA ZDRAVLJE ČOVJEKA


Prof. dr Kori rad Pintarić


Industrijalizacija i motorizacija doprinose da je u industrijskim centrima
i većim gradskim naseljima zrak jako zagađen te je u blizini ovih
područja potrebno održavati i podizati šumske nasade koji bi služili kao
filtar. Kolika je filtrirajuća snaga šume vidi se i po tome što jedan hektar
šume može zadržati 30 — 60 tona prašine i gari.


Snabdjevanje industrije s vodom i stanovništva pitkom vodom postaje
sve aktualnije, jer potrebe rastu a količina vode je uglavnom nepromijenjena.
Šuma treba da bude regulator režima vode i veoma važan snabdjevač
pitkom vodom.


Odmor i rekreacija u industrijalizovanom društvu je neophodnost, jer
je nova sredina za čovječji organizam strana, tako da i pored produženog
života ima sve više bolesnih. Naglo rastu bolesti krvotoka i srca koji su
pratioci industrijalizacije i visokog standarda.


Šume kao objekti za odmor i rekreaciju, kao filtri i snabdjevači su
veoma značajni upravo za naš Jadran na kome se stvaraju nova industrijska
naselja i u pojedinim dijelovima godine nove aglomeracije ljudi željnih da
se odmore u prirodnim uvjetima.


VI ZAŠTITA ŠUMA


BIOEKOLOŠKE KARAKTERISTIKE BOROVA DEFOLIJATORA
(THAUMATOPEA PITYOCAMPA SCHIFFT)


Prof, dr Milan Androić


Autor piše o rezultatima istraživanja stranih istraživačka u komparaciji
s vlastitim istraživanjima o djelovanju nekih ekoloških faktora na razvoj
i dinamiku populacije ovoga štetnika na boru. Daje prijedlog za optimalno
vrijeme njegovog suzbijanja kemijskim sredstvima kao i prijedlog biološke
mjere suzbijanja.


SUVREMENA ZAŠTITA ŠUMA


Prof. dr Ivan Spaić


U radu je opisan razvojni put zaštite šuma od njenog »klasičnog« oblika
do suvremenih nazora o patologiji šuma. Diskutirane su mogućnosti glavnih
metoda zaštite šuma. Obrađena su poglavlja: Razvoj i sadržaj klasične zaštite
šuma, utjecaj prirodoznanstvenika-nešumara na njen pravac razvoja.
Mjesto zaštite šuma unutar suvremene znanstvene discipline — patalogije
šuma, kojoj su temelje i pravac razvoja oblikovali šumari. Reperkusije
suvremenog poimanja šume na metode zaštite šuma. Važnost preventivnih
metoda. Prednosti i nedostaci kemijskih metoda. Teoretske i praktične
mogućnosti genetičkih i bioloških metoda. Integrirane metode zaštite šuma.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 69     <-- 69 -->        PDF

ZAŠTITA ŠUMA I ZAŠTITA PRIRODE
Dr Ivan Mikloš


Unatoč nastojanju da od šume načini što prirodniju i stabilniju životnu
zajednicu, koja bi bila sposobna da se brani od raznih štetnih utjecaja,
zaštita šuma u praksi ne može uvijek djelovati u potpunom skladu s principima
zaštite prirode. Zaštita šuma je sastavni dio šumskog gospodarstva
te je njena primarna zadaća da osigura nesmetani tok šumskog proizvodnog
procesa. S druge strane, danas kada se sve jasnije uviđaju brojne općekorisne
funkcije šume, djelatnost u šumarstvu ne može se više ograničiti
samo na proizvodnju drvne mase. S tim u vezi mijenjat će se u budućnosti
i zadaća zaštite šuma u tom smislu, da će se zaštita šuma približiti zaštiti
prirode.


VII EKONOMIKA I KADROVI


ŠUMARSKI KADROVI I ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE


Ing. Zvonimir Tomac


Garanti akcija i realizacija svake ideje su kadrovi i društveni propisi.
Kako donošenje propisa i djelovanje po njima iniciraju opet kadrovi, to su
ovi, apsolutni uvjet uspješnosti realizacije.


Općenito o šumarskim kadrovima, a posebno o djelovanju šumara u
problematici humanizacije prostora, ima premalo ili uopće nema nikakvih
društvenih odredbi.


Gdje, ikako i kada treba TKO (kakav stručnjak) djelovati nije razjašnjeno,
te je normalno da dolazi do »čekanja« i akcije ostaju na deklaracijama.


Zbog toga je potrebno propisima razbistriti čekajuću situaciju, a prethodno
o situaciji (propisima i kadrovima) kao osnovnoj problematici prodiskutirati
i donijeti zaključke.


VREDNOVANJE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA — POKUŠAJ
VREDNOVANJA NA PRIMJERU ŠUMSKIH KULTURA


Ing. Radoslav Ćurić


Izrada prikladne metodike vrednovanja općekorisnih funkcija šuma


sa stanovišta praktične primjene u različite svrhe, postala je kod nas veoma


aktualna. Sve naglašeniji značaj šuma kao privrednih objekata i važnih čini


laca zaštite čovjekove životne okoline, nameće potrebu primjene ove meto


dike, koja bi ujedno poslužila kao podloga kod izrade prostornih, društveno


-ekonomskih i tzv. graničnih planova (šumsko-vodo, i lovno privredne os


nove).


U radu se iznosi pokušaj vrednovanja šuma (šumkih ikultura) na kon


kretnim objektima u zoni submediteranskog krša Hercegovine, prema nešto


modificiranoj metodi Mantela, uz naglašavanje da ovakvo procjena ima


aproksimalni karakter.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Kod obračuna su uzeti pokazatelji koji važe za lokalne uslove objekata
(Ivanjica kod Trebinja i Hotanj kod Čapljine). (Zbog spriječenosti autora
referat je pročitao dr. B. Fabijanić).


STANJE I ULOGA DIVLJACI U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE
EKOSISTEMA KRŠA
Mr. mg. Dominik Raguž


Autor iznosi povijesno stanje i ulogu lova od prvih početaka do danas
i mjenjanje odnosa čovjeka prema divljači. Iznosi posljedice devastacija
šuma i smanjivanje šumskih površina u području Jadrana gdje je brojno
slanje divljači svedeno na minimum. Ris i medvjed su istrijebljeni do posljednjeg
primjerka. Djelomični izuzetak od ovoga je riječka regija čije
se šume spuštaju sve do mora (Istraživanja dr. S. Frančiškovića i ing. Z.
Tomca).


Današnje stanje također nije utješno, jer divljač opada po brojnosti
i vrstama. Kao nigdje na Mediteranu jadransko područje još i danas vodi
po brojnosti i vrstama.


Ustanovljeno je da na ovom području opadanje sitne divljači iznosi oko
6% godišnje u odnosu na 1960 g., srneće divljači 4´% a broj divljih svinja
se godišnje smanjio za oko 30%.


Autor predlaže niz mjera i akcija kako bi se ovo stanje popravilo (snimanje
stanje divljači, program uzgoja, podizanje lovačkog znanja, stručni
kadrovi i dr.).


Diskusija


U osvrtima na izneseni sadržaj stručnih referata i diskusiji o problematici
krša i zaštite čovjekove okoline na Savjetovanju su sudjelovali brojni
stručnjaci. Donosimo u cijelosti samo osvrt i diskusije, koje su vodili:
prof. dr. F. Alikalfić (Sarajevo) i ing. K. Posavec (Gospić). Imena
svih diskutanata donosimo abecednim redom: prof. dr. F. Alikalfi ć
— Sarajevo, prof. S. Alfirević — Split, prof. dr. M. A n d r o i ć —
Zagreb, ing. M. Kotarski — N. Gradiška, dr. J. Martinović — Zagreb,
Mr. S. M a t i ć — Zagreb, ing. K. Posavec — Gospić, prof. dr. Z. Potočić


— Zagreb, prof. dr. Đ. R a u š — Zagreb, tehn. F. Š a b i ć — Makarska, ing. N.
Šepić — Pula, ing. Z. To mac — Rovinj, prof. dr. M. Vidaković —
Zagreb, ing. B. V u j a s i n o v i ć — Gospić i tehn. I. V u j e v i ć — Buje.
POŽARI I KOZE — OPASNIJI OD GROMOVA
Prof. dr. F. Alikalfić


Nijesam imao namjeru diskutirati, niti sam se spremao za ovu diskusiju.
Na diskusiju su me pobudila saopćenja iznesena u nekim referatima
na ovom savjetovanju. Dozvolite da povodom toga kažem svoje mišljenjei neka svoja osjećanja. Nemojte mi zamjeriti što ću, kao i uvijek, biti do
kraja otvoren.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Prije svega da vam ispričam jedan svoj lični doživljaj, koga se u ovoj
prilici posebno živo sjećam. Bilo je to 1961. ili 1962. godine. To znam sasvim
određeno, jer sam tada bio prorektor našeg (sarajevskog) univerziteta. Kao
gost Univerziteta, u Sarajevu je boravio g. Chatagneau, poznata ličnost
francuskog javnog života. Bio je jedno vrijeme i guverner Alžira, a što
je za nas još interesantnije, bio je dugo godina (između dva Svjetska rata)
ambasador Francuske u Beogradu. Vrlo dobro govori srpskohrvatski jezik,
odlično pozna našu zemlju, pozna dobro Kras i interesuju ga njegovi fenomeni.
Imao je doktorsku tezu kod profesora Jovana Cvijića, nešto o karakteristikama
kraškog područja na površi planine Romanije iznad Sarajeva.


Htio je vidjeti jablaničku hidrocentralu i ja sam ga na tom putu pratio.
U toku vožnje upoznao sam ga ukratko s našim poratnim problemima
i uspjesima. Znam da sam mu, kao našu veliku tekovinu, posebno objasnio
Zakon o zabrani držanja koza i to koliko dobra je taj zakon
donio našem šumarstvu i našem društvu uopšte, bez obzira što je bilo
i problema koji su pratili njegovo donošenje i sprovodenje u život.


Pri povratku za Sarajevo, pošto je već mnogo toga usput bio vidio, znale
šta mi je taj gospodin rekao: »Gospodine profesore, ovo više nije Hercegovina,
ona se po kršu toliko vegetacijom odjenula da je ja ne prepoznajem
«. Eto, to mi je rekao ovaj uvaženi stranac.


A da vas potsjetim, to je bilo prije skoro 15 godina, svega oko 10 godina
je bio na snazi Zakon, imajući u vidu i petogodišnji period njegovog uvođenja
u život. Pogledajte kakva je danas situacija. Svuda i na svakom mjestu
svako može uočiti krupne pozitivne promjene i razlike u razvoju vegetacije,
svuda tamo gdje su nestale koze sa paše po šumama i terenima. Koze zapravo
i ne pasu, one brste, što je još gore i pogubnije!


JA MORAM DA KAŽEM DA SAM SRETAN ŠTO STE
UNIŠTILI KOZE, JER SADA VIDIM DA SE VAŠA BRDA
ZELENE. JA BIH ŽELIO DA TO UČINE SVUDA GDJE
JOŠ NISU UČINILI. NAŠ ĆE ČOVJEK OSJETITI ZA
10 GODINA ŠTO JE ZNAČILA KOZA ZA NJEGA A ŠTO
ZA ŠUMU. POTREBNO JE GAJITI OVCE, JER OVCE
DAJU I MLIJEKO I VUNU.


GAJITE OVCE ONE NEĆE UNIŠTITI ŠUMU. A VI
ZNATE DA ŠUMA I KLIMU POPRAVLJA. KAD OVA
BRDA BUDU ŠUMOM OBRASLA, ONDA TU NEĆETE
IMATI ONAKO SUHU KLIMU, KAO ŠTO JE IMATE
PREKO LJETA, ONAKU NESNOSNU VRUĆINU. KLIMA
ĆE SE MJENJATI, A TIME ĆE SE DOBITI VIŠE MOGUĆNOSTI
ZA INTENZIVNIJU OBRADU ZEMLJIŠTA
KOJE OVDJE IMATE.


(Iz govora predsjednika SFRJ Josipa
Broza-Tita, koji je održao u
Trebinju 3. X. 1954. g.)




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Još jedno sjećanje. U proljeće 1962. godine održano je u Zagrebu zasjedanje
Komisije FAO za šumarska pitanja Mediterana. Domaćin ove manifestacije
bio je drug ing. Franjo K n e b l (evo tu je prisutan), tada mislim,
ministar za šumarstvo SR Hrvatske. U radu zasijedanja učestovali su stručnjaci
i pretstavnici skoro svih mediteranskih zemalja. Na dnevnom redu
bilo je i pitanje koza i kozarenja u našim zemljama, pa i šire. Mi iz Jugoslavije
smo s posebnim zadovoljstvom isticali našu stvarnost i činjenicu da
smo bili u mogućnosti i da smo donijeli tako dalekosežne propise (zakone,
vladine uredbe) koji zabranjuju držanje koza i pašu po šumama. Strani
stručnjaci su također bili time oduševljeni i u diskusijama su, u tom pogledu,
na adresu Jugoslavije upućena visoka priznanja.


Poslije završenog rada u Zagrebu, krenuli smo ekskurzijom preko Like
i Zadra prema Dubrovniku. Kada smo se od Alana spuštali prema moru
(prema Obrovcu i Novigradu), na padinama Velebita, pored same ceste,
naišli smo na stada naših domaćih koza (ne sanskih, koje Zakon tolerira),
s brojnim podmlatkom, kako brste po golom kršu. Sjećam se da smo se
svi osjećali vrlo neugodno i morali smo strancima objašnjavati da su, zbogspecifičnih razloga, propisima SR Hrvatske, neke općine (medu njima i
krajevi u okolini Zadra) izuzete od općih odredaba Zakona. Ja lično sam
znao za te olakšice za neke krajeve u Hrvatskoj, ali nijesam ni znao ni
vjerovao da su time ostala cijela stada da tumaraju pustopašice po terenu.


Iz referata koje smo čuli na ovom savjetovanju i diapozitiva koji prikazuju
slike na nekim izdvojenim plohama gdje su vršena ispitivanja u
kraju gdje se drže koze i pasu po šumama, vide se evidentno teške posljedice
po šumsku vegetaciju i cijelu okolinu u tom kraju. Na diapozitivima,
na jednom mjestu (mislim da je u pitanju Bukovica) vidjeli smo cijeliveliki čopor domaćih koza! Moramo se zapitati — kud to vodi!? Pri tom
ne treba zaboraviti da su uklanjanje koza i prestanak milenijske napastiod brsta po šumama sigurno više — za ovo relativno kratko vrijeme —
pomogli regeneraciji naših šuma, nego sve ostale druge organizovane i provedene
mjere koje je struka izvela ili mogla izvesti.


Drugarice i drugovi, ja smatram da je Zakon o zabrani držanja koza
najrevolucionarniji zakon koji je donijela naša socijalistička Jugoslavijaposlije Oslobođenja. Naravno, bilo je još dosta revolucionarnih i vrlo dalekosežnih
zakona i propisa koje je donijela naša narodna vlast (n. pr. Zakon


o agrarnoj reformi, Zakon o nacionalizaciji i si.), ali ti zakoni su uglavnompogađali bogataše, posjednike itd, a dolazili su »s darovima« siromašnom
svijetu. Zabrana držanja koza prividno pogađa sve seljake, i one siromašne.
Znate onu krilaticu koja se počesto čuje u pogodnim prilikama o tome
kako je koza »sirotinjska majka«! Ona se obilato koristi u argumentacijionih koji zagovaraju kozu ili nastoje da je održe i prošire. Međutim, oni
koji tako govore misle da koza bude »sirotinjska majka« na taj način što
će je brstom prehranjivati po šumama, a i ne pomišljaju da je drže u stajskom
uzgoju i da je svojom krmom prehranjuju.
Šuma je proizvod svoje sredine i najznačajniji faktor njene zaštite i
njego očuvanja. Napasanjem po šumama i šumskoj vegetaciji, koza je najopasniji
njihov zatirač. Eto, na savjetovanju smo čuli da su neke općinečak »skinule zabranu« paše koza po šumama i time, rekao bih, otvorile novi




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 73     <-- 73 -->        PDF

prodor u tom pravcu. Ja ne razumijem takvu politiku a, otvoreno da kažem,
ne bih je mogao ni podržati. Danas više nijesu ni na selu prilike ni približno
onakve kakve su bile prije rata i neposredno poslije Oslobođenja. Privreda
u našoj zemlji (i na selu) se toliko osnažila i izmijenila na bolje,
podigla životni standard ljudi, da danas eventualno nečiji slabiji materijalnipoložaj ne bi trebao biti opravdanje da se u njegovom kraju drže koze i
ishranjuju brstom po šumama. Osim toga ta činjenica može imati i zarazan
karakter. I mi u Bosni i Hercegovini imamo »svoju Bukovicu« i svoje probleme
u pojedinim siromašnim i nerazvijenim krajevima, ali svejedno ne
bih se mogao složiti s tim da nas makakvi razlozi upuću na to da izlaz
potražimo u kozarenju i u tome da koza započne ponovo haračiti na terenu.


I u našoj republici, otprilike prije dvije godine, bila je započela kampanja
za »pomilovanje« naše domače koze (kako je pisano u nekim novinama).
Na inicijativu jednog našeg izvoznog preduzeća (to smo naknadno
saznali) održano je i savjetovanje na Karaotoku kraj čapljine, koje je trebalo
da razmotri nove inicijative i nove »argumente« da se koza »rehabilitira
«. Na savjetovanju su učestovali stručnjaci iz poljoprivrede, nekoliko
i visokoškolskih profesora, sa referatima. Šumari, izgleda, nijesu bili
pozivani. Koliko znam, učestovao je samo jedan šumarski stručnjak iz jednog
instituta van BiH. Osnovni motiv savjetovanja je bilo to da se dokaže
kako koza i nije tako štetna, da je ona neopravdano proskribirana, da naša
zemlja, tobože, gubi značajna devizna sredstva što se ne proizvodi i neizvozi
prerađena koža (chevro), što nema mesa, mlijeka i drugih proizvodaod koze itd. Znam da se prisutni šumarski stručnjak decidno i obrazloženo
ogradio od stavova iznesenih na tom savjetovanju. Naša sredstva informiranja
(štampa, radio, televizija) sve češće su bila počela donositi nekakve
intervjue i »argumente« koji su trebali pomoći takvu akciju. Sreća jebila što je vrlo brzo poslije početka te kampanje, predsjednik IzvršnogVijeća Skupštinu SR BiH, svojom jasnom i decidnom izjavom, rezulutno
odbacio takve inicijative i takve diskusije. On je službeno i javno, u ime
Izvršnog Vijeća, izjavio da odgovorni krugovi Republike ne stoje iza takve
akcije niti bi je mogli podržati iz razloga koji su davno već poznati i
priznati, šta više, rekao je Pretsjednik, Republika BiH će ubuduće sa mnogoviše odlučnosti i odgovornosti sprovditi Zakon o zabrani držanja koza kojije na snazi- Time je učinjen i kraj spomenutim nastojanjima i akciji. Dozvolite
da vas potsjetim da je i pretsjednik Republike, drug T i t o, u jednom
razgovoru sa omladinom koja ga je posjetila (otada ima možda deset godina,
i više) vrlo energično otklonio i pomisao da se boljitak sela traži u
održavanju koza i kozarenju po šumama.


Samo još nekoliko riječi o jednom isto tako ozbiljnom i delikatnom
pitanju. Impresioniran sam izlaganjima o opasnostima i štetama koje p o-
ža r i nanose šumama i šumskoj vegetaciji na području krša. Ja u posljednjevrijeme dosta često boravim uz more (naročito u okolici Makarske i Dubrovnika)
i u mogućnosti sam da te pojave registriram i da ih neposrednopratim. O ovome sam vam htio pisati, međutim, ovako je još bolje da vam
<:voje mišljenje saopćim.


Prošle jeseni sam proputovao Pelješac i otok Korčulu sve do Vela Luke
na krajnjem zapadu. Bio sam zaprepašćen kolika površina krša je prošlog


257




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 74     <-- 74 -->        PDF

ljeta izgorjela u požaru na potezu od Orebića, zahvatajući i borove šume
na njegovoj periferiji, pa grebenima sve skoro do blizine Trpnja. U pitanjuje nekoliko kvadratnih kilometara površine. I na Korčuli je prošle godine
ponovo požar uništio vrlo lijepe partije šumske vegetacije čiji tragovi se
vide odmah uz cestu. U osnovi, u pitanju je grub nehat i nemar, slaba
briga na suzbijanju požara, i slaba organizacija na njegovom gašenju kada
se pojavi.


Kada sam 1966. godine bio na studijskom putovanju po SAD, posjetio
sam i Zavod za zaštitu šuma u Maconu (Georgija) koji svoju akivnosl težištem
posvećuje problemu suzbijanja požara u šumama Amerike. U SAD
preko 80´\\, požara nastaje od groma, zato oni u lom zavodu posebno studiraju
fiziku groma, da bi otkrili mogućnosti kojima bi spriječili nastajanje
požara ili njihovu pojavu sveli na najmanju moguću mjeru. GodišnjeZavodu stoji na raspolaganju oko 15 miliona dolara. Kod nas preko 80°´,,
požara izazivaju ljudi i s tim treba računati i prema tome se tako postaviti
u sprječavanju njihovog postanka i suzbijanju šteta ako se pojave.


Požari i koze su dva zla, još veća i opasnija od gromova! Uzaludna
će ostati naša nastojanja da više pošumimo, da očuvamo i poboljšamouslove čovjekove okoline, ako se vrlo ozbiljno ne uhvatimo u koštac sa
opasnostima od požara i ne suzbijemo tendencije oživljanja kozarenja pošumama i goletima krša. Sve manje ćemo imati šuma na kršu (i uopće)
i sve ugroženija i manje atraktivna za život ljudi će biti prostranstva našeginače divnog primorja.


Na kraju, moj drug i prijatelj, profesor An d r o i ć, se u svom referatu
zadržao na pitanju koliko smo odgovorni za to što je prošlo, što je danas
i za ono šta će biti u odnosu na štete koje se nanose šumama. U koliko se
tiče ovog o čemu sam ja govorio odgovorni smo, po mom mišljenju, kao
društvo i kao generacija kako se prema kojem zlu i opasnostima postavljamo.
Prirodno je, tu leži određenom mjerom odgovornost i struke i stručnjaka!


STARI LIČKI JADI — KOZE!


Ing. K. Posavec:


Šumari Like su očekivali da će na ovom savjetovanju dobiti jasnijiodgovor na pitanje i s kim to u našem društvu, i s kakvih pozicija može
šumarstvo krša i Like uopće započeti razgovore o vrednovanju opće korisnih
funkcija šume? Koliko je vrijedan taj naš rad u šumama kao faktoru
zaštite čovjekove okoline?


Mi radimo na čistom dohodovnom principu. Živimo isključivo od sječei prodaje drveta. I gdje je onda naš interes u čuvanju zaštiti i unapređenjušuma koje za nas u eksploatacionom smislu — a to je isto što i u dohodovnom
smislu — ne donose baš nikakovu korist. Lika ima 257.000 ha šuma,
a od toga je samo oko 100.000 ha ekonomskih šuma. Da li smo samo mi kao
privredna organizacija dužni ulagali svoj rad i dohodak u uzgoj i zaštitu
onih nepreglednih 160.000 ha exploataciono neproduktivnih šuma Like. A
svjesni smo — da upravo te ogromne površine planinskog krša pod šum




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 75     <-- 75 -->        PDF

skom vegetacijom predstavljaju goleme ekonomske potencijale prvenstveno


za vodoprivredu, poljoprivredu, turističku privredu, a naravno i za drvni


rezervat zaštite čovjekove okoline.


I htjeli ili nehtjeli dolazimo upravo do obrnute računice. Sav kajmak


od opće korisnih funkcija šume koriste naprijed navedeni privredno dru


štveni potencijali, a nama šumarima ostaje samo obaveze i troškovi prema


toj šumi.


Evo na primjer one hidrocentrale Senj i Obrovac. Ti su vam energetski


sistemi nalik na kravu (što reče duhovito naš lički poslanik) kojoj su usta


gore u šumama Like, a vime je dolje u Senju ili, sutra, u Obrovcu. Mi nje


gujemo i čuvamo šumu da akumulacije daju što više vode, a centrale u


Primorju rasprodaju vareniku tj. struju za dobre bijele dinare.


Jest da je sada postignut sporazum HE Senja s Općinama Senj, Otočac


i Gospić o naknadi od cea 1 milijardu st. din. tim općinama za pomoć po


dručjima, koja su zahvaćena hidroakumulacijama, ali meni je rečeno da


mi šumari od tih para ne možemo dobiti ništa!


Ne postavljamo mi pitanje računice između šumarstva i drugih korisnika
šumske vegetacije radi toga što smo objesni ili da se pravimo važni.
Nama je taj dinar potreban kao goli komad kruha. Mi smo najsiromašnijekontinentalno gospodarstvo u SRH. Ali kad šuma gori, kad dođu zaraze,
kad treba šumu čuvati od sjekire, od koza i si. onda se prvo na nas viče,
gdje ste, što vi to radite . . .


A da su te štete ogromne, evo Vam nekoliko podataka. Od 1920 — 1938.
god. izgorjelo je preko 2.500 ha šuma Južnog Velebita, a od 1945 — 1954,
god, izgorjelo je 2.000 ha šuma. U ciglih 10 godina od 1965 — 7975, registriran
je 1.061 šumski požar u kojem je izgorjelo 3.835 ha šuma s 9.456 m3
drvne mase.


Šume se na žalost još i kradu. Ne više kao nekada ali samo od 1945 —
1954. god. prijavljeno je 23.898 šumskih šteta u kojima je pokradeno 33.212
ms drvne mase, a koliko ja poznam stvari, nije baš svaka šteta uhvaćena.
Na Velebitu Šumarija Karlobag i Gračac ocjenjuje se da sada ima preko


3.000 kom. koza bez pašarine, bez evidencija, bez odgovornosti štete. I japodržavam prethodnog diskutanta druga Fazliju da bi u SRH trebalo
postaviti ozbiljno pitanje o provođenju Zakona o
provođenju Zakona o zabrani držanja koza. U protivnom,
neka se bar javno kaže koja su to područja na kojima koze uživaju posebnuzaštitu od provedbe tog zakona.
Na kraju da kažem još par riječi o nekim prirodnim fenomenima Like
koji zaslužuju posebnu pažnju s aspekta za š l i t e prirod e. To su osim
Plitvičkih jezera — visinski pojas šuma na Velebitu i Cerovačke pećine krajGračaca. Republički zavod za zaštitu prirode, već je pripremio elaborat o
zaštiti i formiranju prirodnog parka na površini od cea 30.000 ha najljepših
visinskih zona Velebita koje sa svojim šumama, kraškim fenomenima i
izuzetnim položajem prema obali mora predstavljaju prvorazrednu prirodnui moguću turističku atrakciju. Ali, mi u te zone već sada planiramo i gradimo
šumske ceste radi sječe etata propisanog po gosp. osnovama (primjerRamino Korito — Šugarska Duliba). Jer od nečeg se mora živjeti. 1 s kime
da sada povedemo razgovor o programima budućeg gospodarenja na tom
području?


259




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Cijelo ovo naše savjetovanje više je nalik na monolog, nego na dijalog
šumarstva s potencijalnim partnerima u razrješavanju
problema ekologije krša priobalnog područja. Posebno je pak pitanjegdje je mjesto Like i ostalih kontinentalnih područja krša koja su usko
vezana sa obalom Jadrana.


Cerovečke pećine kraj Gračaca, koje u svojoj režiji ureduje najsiromašnija
Šumarija Like u Gračaca, klasičan je primjer da su šumari stvarno
veliki entuzijasti unapređenja naših prirodnih ljepota, na uštrb vlastite egzistencije
i standarda.


U cerovačke pećine u prvoj fazi investira se oko 0,5 milijardi st. din.,
a bit će potrebno još toliko da ove pećine dostojno stanu uz bok Postojne
jer to po svojoj ljepoti i zaslužuju. Tu je pravo bogatstvo i riznica arheoloških
nalazišta i jedinstveni prirodni muzej-laboratorij koji će se otvoriti
široj javnosti već ove godine, a većina ljudi ovdje za te pećine prvi put i
čuje. Tako Lika i njene stvarno prirodne ljepote ostaje zbog svog siromaštva
anonimna i nepoznata, a svi bi htjeli da to bude — Naše i Jugoslavensko
i Evropsko i općenarodno.


Pa pokažite mi onda danas nekoga tko nam može pomoći da to njeno
bogatstvo općekorisnih funkcija šume stvarno sačuvamo i unaprijedimo.
Jer mi to želimo možda više nego svi drugi!


ZAKLJUČCI


Nakon opsežno vođene diskusije Savjetovanje je izabralo odbo r za
izradu zaključaka u čiji su sastav izabrani: prof, dr M. Androić,
ing. B. Čop, ing. F. Knebl, ing. T. Krnjak, ing. K. Posavec prof. dr. Z. Potočić,
ing. D. Prgin, prof. dr. B. Prpić, prof. dr. Đ. Rauš, ing. A. Šobat i ing.
ž. Vrdoljak.


ZAKLJUČCI


Kraško područje zaprema petinu državnog teritorija SFRJ na kojemu
živi sedmina stanovništva Jugoslavije. Površina krša koji otpada
na SRH Hrvatsku iznosi 2,578.900 ha od čega je pod degradiranim
šumama 1,026.000 ka (40%), dok površina kraških kamenjara i kraških
pašnjaka iznosi 906.000 ha (35%).


Na ovom velikom prostoru od 1,422.000 ha velikim je dijelom uništen
šumski pokrov, uništen je površinski sloj zemlje, a goli kamenjari
i slabo obrašteni prostori posljedica su stihijskog djelovanja čovjeka
na održanju svog života tijekom proteklih tisuća godina. Time je uloga
šume u njezinim poznatim opće korisnim funkcijama onemogućena,
a životni ambijent čovjeka na ovim prostorima posve degradiran. Šuma
na ovom prostoru više nije zaštitnik naselja, gradova, industrijskih objekata,
komunikacija, vodoprivrede, ne vrši više svoju ulogu u regulaciji
vodnog režima vodotoka, izvora, niti sprečava djelovanje bujica,
poplava i eroziju tla. Rekreacijska, zdravstvena i estetska uloga šume
na jadranskom području svedena je na nekoliko izoliranih borovih
kultura na jadranskom području, podignutih većinom prije Oslobođenja.
Bez šumske vegetacije nezamisliv je širi razmah turizma na priobalnom
području Jadrana.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Otočno područje, obala i zaleđa obuhvaćeni su prostornim plano


vima Južni Jadran, Gornji Jadran, Splitska regija i Jadran III, no u


njima je uloga šumske vegetacije trebala biti posebno podvučena i


trebala je da predvidivo pokrije velike prostore.


Gradski i industrijski centri na tom području kao što su Split,
Trebinje, Mostar, Šibenik, Obrovac, riječki industrijski bazen i drugi,
nalaze se većinom okruženi golim brdima i kamenjarima i predstavljaju
manje više kamenu pustoš, kameni ambijent urbaniziranom stanovništvu
tih područja. Stvaranje zdravog životnog prostora predpostavlja
neminovno ne samo obnovu nekadašnjih šuma na tom prostoru,
nego i stvaranje novih šumskih površina.


Briga za šume i zaštićene prostore zbog prirodnih ljepota treba da
budu povjeravane stručnim šumarskim organizacijama, koje imaju da
obavljaju sve potrebne stručne poslove oko održavanja i unapređenja
šuma prema intencijama Ustava i potreba radnih ljudi na tom prostoru.
Ovo se pokazuje posebno važnim za održavanje šuma na obalnom
području uslijed intenzivnog turističkog iskorišćivanja. Šumski
ekosistemi, kao najviši izraz nesmetanog djelovanja prirodnih sila, zahtijevaju
stručan tretman, kako bi mogli trajno na najbolji način služiti
općim potrebama današnjeg čovjeka.


Dosadašnja slaba briga društva za šumsko-kulturne radove i uslijed
toga njihovo zaostajanje prouzrokuje dalekosežne posljedice koje
se očituju u drastičnom smanjenju općekorisnih funkcija šuma. Savjetovanje
utvrđuje da stanje dosadašnjih radova na ozelenjavanju krša
ne zadovoljava ni ondje gdje šume mogu na racionalan način udovoljiti
zahtijevima tržišta (drvno tržište, šume kao kemping prostori), .a
kamoli ondje gdje se ulaganje u pošumljavanje i očuvanje šuma ne
može opravdati mjerilima tržišta. Dapače, danas se radi manje na pošumljavanju
krša nego što je rađeno i urađeno u ranijih stotinjak
godina.


Nedovoljni prihodi i dohodak, kao i godinama neriješen materijalan
položaj šumarstva na kršu, dovode radne organizacije koje gospodare
šumama na kršu u sve teži položaj, a posljedice ovakvog stanja
su: drastično smanjen obujam pošumljavanja, osipanje stručnih kadrova,
ukidanje i raspadanje kako institucija nadgradnje ako i samih
stručnih šumarskih radnih organizacija.


Savjetovanje je utvrdilo da se daljnji razvoj u zaštiti čovjekova
okoliša i pošumljavanje krša jadranskog područja može i mora odvijati,
s uspjehom, ako se na ravnopravnoj osnovi i u uvjetima samoupravnog
udruženog rada uključe radni ljudi šumarstva s korisnicima
usluga u turizmu, vodoprivredi, poljoprivredi i elektroprivredi i dr.
Usluge koje vrši šumarstvo onima koji su neposredno ovisni i zainteresirani
za opće korisne funkcije šuma, nisu valorizirane niti su usvojena
mjerila osiguranja naknadna šumarskim organizacijama, a nisu
prihvaćene ni obaveze koje proističu iz spomenutih ustavnih odredaba.


Poseban problem predstavlja zaštita šumske vegetacije i šuma od
požara. U zadnjih pet godina izgorjelo je prosječno godišnje 4.500 ha
šuma, dok je pošumljeno prosječno godišnje jedva 500 ha. Savjetovanje


261




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 78     <-- 78 -->        PDF

smatra da je potrebno organizirano pristupiti boljoj informiranosti sta


novništva o značenju i ulozi šumske vegetacije na tom području kao


i o važnosti njihova odnosa prema šumi za njen opstanak i razvoj.


Zbog veoma osjetljive ravnoteže prirodnih sila na području krša,


koju je neopreznim postupcima lako ugroziti, nužno je odgovarajuće


obrazovanje radnih ljudi i kadrova za rad na održavanju i obnovi ta


mošnje šumske vegeacije. Međutim, u nedavnoj je prošlosti jedna takva


institucija, škola za krš u Splitu, ukinuta. Savjetovanje smatra da se


nastava takvog stručnog smjera treba ponovno uspostaviti.


Savjetovanje također smatra, da se zakonskim putem odredi kao


pravilo prisutnost biologa odgovarajućeg profila kod izrade svih pro


jekata kojima se uređuje ili izgrađuje neki prostor na području krša.


Unatoč postojećih zakonskih odredaba, ponovno se pojavljuju koze
u nekim područjima te se tako nastavlja devastacija šumske vegetacije.
Zakon o zabrani držanja koza ne primjenjuje se dosljedno, pa prijeti
opasnost novog pustošenja površina na kojima se regenerirala šumska
vegetacija. Prešutno toleriranje brsta koza dovodi u nezgodan položaj
radne ljude u organizacijama kojima je povjerena zaštita i unapređenje
šumske vegetacije, učvršćuje najprimitivniji način privređivanja i
omogućuje pojedincima, vlasnicima većih stada koza, laku zaradu na
račun općedruštvenih interesa. Nikakvo pozivanje na siromaštvo nije
moglo pokolebati, na pr. u Hercegovini, dosljedno sprovođenje zakona


o zabrani držanja koza.
Industrija i turizam stvaraju nove degradirane površine na većem
broju mjesta, u pravilu na mjestima s najbolje očuvanom šumskom
vegetacijom. Pokazuje se potrebnim, da se industrijske i urbanizirane
sredine odvoje od turističkih, i da im se namijene dovoljno prostrane
zone s posebnim rezervatima i odgovarajućom kategorijom zemljišta.
U ovom se momentu čini potrebnim, da se jedan odgovarajući dio jadranske
regije stavi pod zakonsku zaštitu dok se ne izrade prostorni
planovi za pojedine namjene.


Savjetovanje očekuje da će se osnovati interesne zajednice za veća
područja zajednica općina u svrhu koordinacije rada svih zainteresiranih
privrednih grana: poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, prometa,
hotelsko-turističke djelatnosti i dr. U tako osnovanim SIZ-ovima
pored zainteresiranih privrednih grana trebaju biti zastupljeni i predstavnici,
teritorijalne narodne obrane, društveno-politički radnici, predstavnici
urbanizma, zaštite prirode i dr. Interesne zajednice bi izrađivale
dugoročne planove akcija u okviru unaprijed namjenski definiranih
prostornih planova, određivale prioritete, davale smjernice i usaglašavale
možebitne konflikte interese te određivale izvore financiranja.


Šumarstvo mora i nadalje biti inicijator i realizator prostornih
planova definiranih u sklopljenim samoupravnim sporazumima od strane
svih korisnika usluga šuma i šumske vegetacije i stručno-šumarskih
organizacija.


Na kraju Savjetovanje konstatira, da već godinama neriješeni status
i materijalan položaj šumarstva na kršu ozbiljno dovodi u pitanje
opstanak ionako siromašnog fonda šuma na kršu, a time i mnogostruke
uloge tih šuma na zaštiti čovjekove okoline. Zbog toga Savjetovanje


262




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 79     <-- 79 -->        PDF

podržava stavove i prijedloge za riješenje problema šumarstva na kršu,
iznesene u »Informaciji«, koju je izradila Privredna komora za Dalmaciju
i Zajednica općina Split, a koji se prijedlozi temelje na ustavnim
načelima samoupravnog utvrđivanja i usklađivanja odnosa između davaoca
usluga (tj. organizacija koje gospodare šumama) i korisnika tih
usluga, odnosno korisnika neposrednih i posrednih funkcija šuma putem
Samoupravne Interesne Zajednice za šumarstvo.


Zbog poodmaklog vremena zaključeno je da podnesene zaključke
dopune organizatori Savjetovanja imajući u vidu slijedeće: 1. Zaključci
su dobro postavljeni, ali ih treba još kompleksnoj e i šire obraditi, konkretizirati
i dopuniti arhivskim podacima iz »Monografije o kršu, Split 1958 g.«


2. SSRN Hrvatske je forum koji može direktno predlagati mjere za rješavanje
problematike zaštite čovjekove okoline i krša, pa je potrebno da se
organizator Savjetovanja što čvršće poveže s navedenom organizacijom. 3.
Savez IT će u ovoj akciji zamoliti posredovanje i učešće novinstva i RTV.
4. Savez IT ponudit će usluge SSRNH u cilju formiranja snažne grupe,
koja bi dalje nastavila radom na rješavanju problematike krša, zaštite
čovjekove okoline i realizaciji zaključaka pri spomenutom forumu.
Savezu je upućen posebni pismeni podnesak dr. Šandora L o v r i ć a,
mikrobiologa i ing. Ante Belića , sanitarnog kemičara (obojica iz Zadra)
u vezi održanog savjetovanja. Spomenuti zadarski stručnjaci pismenim se
podneskom osvrću na sastav zaključaka i predlažu osnivanje komunalnih
sektora u općinama i regijama, kao i stvaranje kodeksa urbanističkih načela,
s uključenim posebnim režimom za ozolenjavanje gradova i naselja.


Napomena


Prije 18 godina, točnije od 3 0. VI — 3. VII. 19 5 8 g., u Splitu je održano
Savjetovanje o kršu Jugoslavije. Inicijativu za ovakvo savjetovanje dalo je tadanje
Šumarsko društvo Hrvatske (današnji Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske)
ili bolje rečeno: ŠUMARSKI KLUB — Split. Savjetovanje o kršu
Jugoslavije organizirano je putem Saveza IT šumarstva i drvne industrije Jugoslavije,
i Savezne poljoprivredne-šumarske komore Jugoslavije.


Cilj ovoga skupa bio je nastavljanje rješavanja krupnog, kompleksnog i teškog
tehničko-biološkog i ekonomsko-socijalnog problema naše domovine. To je bilo
kompleksno savjetovanje o problematici krša Jugoslavije, čije površine obuhvaćaju
56.618 km2 ili 22%> Jugoslavije, a na kojem "živi 2,400.000 ili 14°/o ukupnog
stanovništva naše zemlje.


Rad ovog splitskog savjetovanja, na kojem je podneseno oko 96 stručno-znanstvenih
referata s pojedinačnim osvrtima i dokumentacijom na pojedine grane
poljoprivrede, šumarstva, elektro i vodoprivrede, saobraćaja i veze na području
krša Jugoslavije. Materijali, koji su obuhvatili iz područja šumarstva: devastacije,
degradacije, obnovu i zaštitu šuma, bujičarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo,
voćarstvo, stočarstvo, melioracije, morsko i slatkovodno ribarstvo i si., pa vodoprivrednu
dokumentaciju i opskrbu vodom i td., izdani su 1958. g. u pet knjiga
velikog formata i na 1.400 stranica. Svaka knjiga obuhvaća po republikama pojedinačnu
problematiku i dokumentaciju krša (Bosna i Hercegovina, Crna Cora,
Hrvatska, Slovenija i Jugoslavija). Obrađena problematika krša, brojčani pokazatelji,
prijedlozi i zaključci još uvijek su aktualni i na snazi, iako su objavljeni u
ovim knjigama prije gotovo dva desetljeća. Spomenute knjige izdao ie Savez
inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, organizator sadašnjeg
Savjetovanja, i kod njega se one mogu naručiti.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Prateća stručna izložba


Prilikom održavanja ovoga Savjetovanja organizator je izložio niz prigodnih
stručnih eksponata u velikoj dvorani hotela »Slavija« u Boriku.


Svakako da najvredniji eksponat predstavlja mapa: šume ličke pukovnije
(regimente). To je jedna od najstarijih vegetacijskih karata na svijetu izrađena
još 1765 godine. Tu su prikazane šume Velebita i Vel. Kapele od dalmatinske
međe do Mrkopolja i Ogulina. Karta je veličine 160x260 cm i izrađena je u mjeriju
1:3880 fortifikacijskih hvati i izradili su je geodeti inženjeri bivše Austrougarske
vojske. Mapa je izrađena tušem i u boji. Veoma je pregledna i drveće
na njoj označeno je prema starosti i gustoći obrasta manjim i većim stabalcima.
Karta je vlasništvo Arhiva Hrvatske. Podrobnije o ovoj karti i opisu šuma Like
iznio je Bogoslav Kosoviić u Š. L. još 1914 g. u članku: Prvi šumarski stručni opis
i nacrt šuma na Velebitu i Kapeli.


Osim spomenute vegetacijske karte organizator je izložio tabelarni prikaz:
»Brojčano stanje koza od 1969-1974. g.«. Nadalje: još uvijek aktualni »šumarski«
odlomak iz govora predsjednika SFRJ J. B. Tita, koji je održao 1954. g. u Trebinju.


Uz ovo, zahvaljujući ing. D. Jedlovskom , stručnom suradniku Instituta za
jadranske kulture i melioracije krša — Split, izloženi su bili:


1.
Karta protupožarne zaštite šuma priobalnog područja Šumskog
gospodarstva-Split, koja obuhvaća primorski pojas općina
Trogir, Split i Omiš, dimenzije karte iznose 3,10x0,90 m
i mjerilo 1:25.000.
2.
Karta stanja šuma otoka Šolte: šume alepskog bora i makije
iznad pokrovnosti 0,6, zatim makije pokrovnosti ispod 0,6,
poljoprivredna polja i kamenjari i si. i mjerilo 1:25.000.
3.
Urbanistički plan o. Šolte s namjenom površina: borove šume
i zelene površine u turističkim zonama, proizvodno zaštitne
borove šume, zeleni zaštitni pojas s uključenim trajnim zelenim
kulturama, površine određene za melioraciju makija;
mjerilo 1:25.000.
4.
Slivno područje rijeka Krke i Zrmanje u mjerilu 1:50.000 prikazano
je na 5 sekcija. Karta sadrži: visoke i niske šume, šikare,
kamenjare, kraške pašnjake, goleti i planinske pašnjake,
poljoprivredne površine, nacionalne parkove i rezervate.
U predvorju hotela »Slavija« u Boriku izložio je zagrebački umjetnik Stanko
Novak 38 intarzija. Ovaj intarzista i obožavatelj šuma i prirode pronalazi, u presjecima
drva, živom tkivu stabla, bojama i šarama, pogodne asocijacije i svojim posebnim
zahvatom spaja ih u određene cjeline. Na ovaj način umjetnik još više
ističe ljepotu drva i dočarava prirodne pejsaže i figure, iskonsku sliku svijeta:
Mjesečina, Jezero, Oblaci, Pučina i si. Ovo je, intarzisti S. Novaku, 4. samostalna
izložba uz 13. kolektivnih što u domovini što u inozemstvu.


Organizator savjetovanja smatrao je da ovakve umjetničke intarzije spadaju
i u domenu propagande i popularizacije šumarstva, pa je umjetniku-intarzisti


S. Novaku omogućio izlaganje. Da u tome nije pogriješio najbolje svjedoči činjenica,
da su više od polovice izloženih intarzija otkupili učesnici Savjetovanja!
Stručno-turistička ekskurzija


6. III. 1976 g.-treći dan Savjetovanja — održana je stručno-turistička ekskurzija
za sve sudionike pod vodstvom ing. Brank a Tkalčić a šumarskog
inspektora SO-Zadar i prof. S 1 o b o d a n a Alfirevića, direktora Instituta
za oceanografiju i ribarstvo — Split.
U Ninu su razgledane arheološke starine: starokršćanski spomenici, nekropola
»Materize«, krstionica kneza Višeslava iz VIII. vijeka, crkvica sv. Nikole iz XI.
stoljeća, Meštrovićev Grgur Ninski i si.


Ekskurzija je na potezu Zadar-Privlaka obišla veoma uspjele kulture alepskog
i primorskog bora, čempresa i pinjola, koje su podignute još 1948-54. g. te sjemen


264




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 81     <-- 81 -->        PDF

sku bazu alepskog i primorskog bora »Kožinski gaj«. Uzoran rad zadarskog Šumskog
gospodarstva, ing. B. Tkalčića i njegovih stručnih i pomoćnih suradnika.


U Privlači je prof. S. Alfirević dao informativni komentar o izgradnji buduće
nuklearne elektrane i energetskih postrojenja na području Virskog akvatorija.
Posebno se osvrnuo na oceanografska i biološka istraživanja, kao i na moguće
reperkusije na svojstva mora u vezi izgradnje i lokacije spomenute NE. Prof.


S. Alfirević je nadalje iznio kako se u posljednje vrijeme javljaju sve češće konflikti
između industrijske, pomorske, saobraćajne i energetske namjene jadranskog
prostora, te rekreacijsko-turističkog aspekta namjene ovoga prostora. Međutim
u središte projekta »Jadran III« postavljena je problematika »Zaštite čovjekove
okoline u jadranskoj regiji Jugoslavije, kojim se povezuje razvoj ovih područja
i potreba striktne zaštite, napose od ispuštanja radio-aktivnih otpadaka u
more. Sve uz načela: Neugrožavanje Jadrana, čisto more i poštivanje morskih
ekosistema!
RTV i novinstvo


Zaključujući ovaj kroničarski izvještaj o održanom Savjetovanju potrebno
je ovdje iznijeti i pomoć, koju je organizatoru pružila štampa i RTV.


Zadarski tjednik »Narodni list« donio je nekoliko prikaza prije, kao i za vrijeme
Savjetovanja. Donosimo naslove objavljenih članaka: »Šuma štiti čovjekovu
sredinu«, »Nema zdravlja bez šuma«, »Više brige za zeleni turizam«, kao i »Čovjek


— najveći prijatelj i neprijatelj šuma« (razgovor urednika N. L. i ing. S. Tomaševskog,
predsjednika Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske). U petom
stupcu beogradska »Politika« donosi članak »Šume« iz pera novinarke Ivanke Bešević
(Zadar). Zagrebački »Vjesnik« donosi »Industrijske zone šumama odvojiti
od turističkih« i »Ništa ne graditi na štetu šuma«. Splitska »Slobodna Dalmacija«
donosi: »Šume — pastorčad«, »Zdrave životne sredine nema bez šuma« i »Nema
racionalne šumarske politike«. RTV-Zagreb u svojoj večernjoj kronici registrirala
je rad Savjetovanja, koji je snimio produžni centar RTV-Zadar. Radiostanice:
Zagreb, Rijeka i Split dale su nekoliko kraćih obavijesti o radu ovoga skupa.
:


SI. 2. — Pogled na mjesto i hotele u Boriku gdje je održano Savjetovanje


Iskaz sudionika


U radu Savjetovanja sudjelovalo je oko 240 učesnika a s obzirom na problematiku
znanstveni radnici i stručnjaci iz Hrvatske činili su veliku većinu na ovom
Savjetovanju. Njihov je broj — prema iskazu registriranih sudionika — iznosio


210. Većinu od 114 sudionika činili su stručnjaci iz kontinentalnog dijela Hrvatske.
Preostalih 96 učesnika bili su šumarski inženjeri i tehničari s područja Istre, Hrv.
Primorja i Dalmacije. Iz B. i H. došlo je 14 znanstvenih i stručnih radnika, iz
Srbije 2 i Slovenije 6 učesnika. Detaljnije o ovome vidljivije iz ovdje objavljenog
»Iskaza sudionika Savjetovanja«.
Dr. Aleš Bebler (Jugoslavenski savjet za zaštitu i unapređenje čovjekove sredine-
Beograd), akademik dr. Teodor Varićak (JAZU-Zagreb), ing. Franjo KnebI (Savjet
za zaštitu prirode Sabora SRH-Zagreb), Josip Krpan (Sabor SRH-Vijeće općina),
ing. S. Dobrivojević i ing. V. Petrović (Privredna komora Jugoslavije)




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 82     <-- 82 -->        PDF

SR Bosna i Hercegovina


Dr. ing. F. Alikallić, dr. Ć. Burlica, ing. N. Ćukac, dr. H. Dizdarević, ing. E. Eić, dr. B.
Fabijanić, akademik dr. P. Fukarek, Mr. V. Fukarek, dr. S. Izetbegovic, dr. M.
Jovančević, dr. K. Pintarić, ing. V. Ržehak, dr. V. Stefanović i Mr. N. Zekić.


SR Slovenija


Ing. F. Jurhar, ing. M. Kuder, ing. M. Prešern, ing. I. Puncer, ing. I. Smole i ing.


M. Šolar (svi: Ljubljana).
Zagreb


Šumarski fakultet --Zagreb: Dr. M. Androić, dr. D. Klepac, ing. I. Knežević,
Mr. S. Matić, Mr. Š. Meštrović, dr. I. Mikloš, dr. B. Prpić, dr. D. Rauš, dr.


I. Spaić, Mr. A. Tomašević, dr. I. Trinajstić, dr. Z. Vajda i dr. M. Vidaković.
Prirodoslovno-matematički fakultet (biološki odjel) - Zagreb; Mr. P.
Durbešić, dr. Z. Pavletić, dr. N. Šegulja i dr. V. Gaži-Baskova (P o 1 j o p r i v.
fakultet). Republički z a v od" z a zaštitu prirode SR Hrvatske:
ing. D. Böhm, ing. A. Šobat i ing. Ž. Štahan, Šumarski i n s t i t u t-Ja s t r ebarsk
o Dr. D. Cestar, dr. N. Komlenović, Mr. Z. Kovačević, dr. J. Martinović
i dr. Z. Pelcer. Zatim: ing. B. Hruška (Privr. komor a SRH), ing. D. Suić
(Rep. zavod za plan SRH) i ing. V. Igrčić (P o s 1 o v. u d r. šum. p r i v.
org. — Zagreb), Republički i općinski šumarski inspektori:
Ing. T. Krnjak (Zagreb), ing. I. Fran (Gospić), ing. A. Kraljević (Koprivnica), ing.
V. Korica (Rijeka), ing. S. Milković (Zagreb), ing. T. Radaković (Zagreb), ing.
N. Šepić (Pula), ing. V. Špoljarić (SI. Brod-Sl. Požega), ing. B. Tkalčić (Zadar),
ing. I. Tolić (Split), ing. K. Vučetić (Zagreb) i I. Kovač (Šibenik).
Split


Dr. S. Alfirević (Inst. za oceanografiju i ribarstvo), ing. D. Jedlowski i ing. V.
Topic (Inst, za melior. krša), ing. Ž. Vrdoljak (Privredna komora za Dalmaciju)
i ing. A. Radovčić (šum. savj. u m.).


Zadar


Šime Patrk, predsjednik SO-Zadar, ing. Valentin Gregov, član I. V. SO-Zadar,


A. Babić (sekretar insp. službe SO), Z. Bašić ((Vinilplastika), Vesna Cestarić (Inst.
JAZU) ing. V. Grčić (region, vodovod), ing. arh. Živana Vernazza (Zavod za urbanizam)
ing. A. Belić (sanitär, kern.), ing. Ante Dobrić (šum. savj. u m.), dr. Š.
Lovrić (mikrobiolog), šum. tehn. Duje Tudor i Š. Baković (ŠG-Zadar)
Nacionalni parkovi


Ing. J. Movčan i ing. D. Krga (Plitvička jezera), ing. D. Radoš (Paklenica).


Šumska gospodarstva i šumarije


Šumsko gospodarstvo - Bjelovar: ing. D. Bartovčak (Bjelovar), ing.


D. Djanješić (Lipik), ing. M. Drndelić (Bjelovar), ing. F. Kolar (Virovitica), ing. Z.
Motal (Vrbovec), i ing. B. Pohajda (Bjelovar), šumsko-hortikulturno
gospoda r s t vo-Buzet: Ing. M. Celeta (Buzet), ing. M. Fabeta (Labin), ing.
R. Lukačić (Pula), tehn. R. Marušić (Poreč), tehn. I. Vujević (Buje), Slavica Mladen
i ing. Z. Tomac (Rovinj). ŠG-Delnice : Ing. J. Janeš (Tršće), ing. N. Jugović
(Delnice), Mr. D. Raguž (Klana), ing. R. Sušanj (Rijeka), ing. B. Vidmar (Delnice)
i ing. M. Zdjelar (Ravna Gora). SG-Gospić : ing. Đ. Diklić (Gospić), ing.
M. Kmeta (Gračac), ing. Pajo Kuprešanin (Gračac), ing. Perica Kuprešanin (Gos


ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 83     <-- 83 -->        PDF

pić), ing. P. Momčilović (Udbina), ing. K. Posavec (Gospić), tehn. M. Varićak (Gračac),
tehn. G. Vujnović (Karlobag), ing. M. Vukelić (Gospić), ing. I. Vukelić (Karlobag)
i ing. B. Vujasinović (Gospić). Š G- K a rio v ac :tehn. E. Bregar (Jastrebarsko),
ing. M. Kvaternik (Karlovac), ing. S. Lukačić (Duga Resa), Mr. I. Mrzljak
(Karlovac) i ing. B. Srbljanin (Draganići).


ŠG-Koprivni c a: ing. T. Balint (Kloštar Podravski), ing. E. Gazivoda (Đurđevac),
ing. I. Kozjak, ing. A. Kramar i ing. Z. Križanec (svi Koprivnica), ing. S.
Preradović (Repaš), ing. D. Ružić (Sokolovac), ing. L. Šabarić (Đurđevac), ing. M.
Tomek (Koprivnica) i ing. F. Zvonar (Đurđevac). ŠG — Nov a Gradiška : ing.


S. Bevelakva, ing. M. Kotarski, ing. Ž. Marman, ing. D. Pletikapić i ing. S. Sitar
(svi N. Gradiška). ŠG-Ogulin: ing. Petar Nežić. ŠG-Sisak: ing. Darinka
Žuna (Pokupsko) ŠG-Po dravska Slatina: ing. V. Gabrić i ing. S. Relić
(P. Slatina). ŠG-Senj : ing. Ž. Franolić (Krk), ing. V. Ivančević (Senj), tehn.
J. Jović (Karlobag), ing. A. Kraljić (Crikvenica), ing. M. Krmpotić (Krasno), ing.
P. Marković i ing. Mihelčić (obojica Senj), ing. D. Piškulić (Jablanac), tehn. I.
Samarđiia (Crikvenica), ing. V. Skorup (Senj) i J. Šimčić (Rab). ŠG-Split : ing.
H. Prelešnik (Split).
SG- Varaždin: inf. V. Kocijan (Vinica) i ing. V. Malez (Varaždin) SG-Vinkovci:
ing. M. Cvitić (Vinkovci) i Š-P P »Slavonska šuma« — Osijek
ing. J. Kulaš (Osijek). ŠG-Zagreb : ing. Stojković (Zgb)
Općinska šumska gospodarstva i šumarije: ing. D. Jakovljević (ŠG-Drniš), ing. M.


Prijić i tehn. J. Duvančić (ŠG-Knin), tehn. F. Šabić (ŠG-Makarska), M. Maganić
(ŠG-Sinj). ing. Lj. Drageljcvić i S. Stegnjaić (opć. šuma rij a-Benkovac), tehn. F.
Zorica (Biograd n/m), ing. K. Grgurić (M. Lošinj), K. Hafner (Opatija), ing. D.
Prgin, tehn. J. Pancirov i tehn. N. Travica (ŠTS »Kras« - Šibenik), tehn. I. Hrsan
(Zelenilo-Karlovac) i ing. M. Simunović (Ustanova za šumarstvo Dubrovnik).
Skupštine općina: ecc. A. županić (opć. komitet SKH-Rijeka) i Petar Kuprešanin
(planska služba Zajednice općina-Gospić).


RTV i novinari: J. Balić (SI. Dalmacija — Split), I. Bešević Politika — Beograd), A.
Brkan (RTV — Zadar), R. Knežević (Narodni list — Zadar), D. Mikulić (Vjesnik —
Zagreb) i A. Seferović (SI. Dalmacija — Split).


Savez IT šumarstva i drv. industrije Hrvatske


Ing. S. Tomaševski (predsjednik), ing. T. Krnjak (ppredsjednik), dr N. Komlenović
(tajnik), dr B. Prpić (urednik Šum. lista), ing. O. Piškorić (tehn. urednik
Š. L.), dr Z. Potočić, ing. B. Ćop, ing. P. Grabundžija, ing. Z. Seletković, te ing.


R. Antoljak, ZI. Mott i Iv. Žlutickv (Stručna služba Saveza IT)
ZAGLAVAK


Završavajući ovaj kroničarski prikaz i registraciju Savjetovanja »Uloga
šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na jadransko
područje« potrebno je objaviti, da je pripremne radove i organizaciju
navedenog znanstveno-stručnog skupa izvršio Organizacijsk i odbo r
u sastavu: Dr. M. Androić, ing. R. Antoljak, ing. D. Böhm, dr. I. Dekanić,
ing. P. Grabunđija, dr. N. Komlenović, ing. 0. Piškorić, dr. B. Prpić, dr.
Đ. Rauš, ing. Z. Seletković, ing. B. Tkalčić (Zadar), ing. S. Vanjković i ing.
Ž. Višnjevce.


Organizator je svakome učesniku savjetovanja poklonio ukusnu radnu
mapu s detaljnim programom rada, planom grada Zadra i okolice, obilnim
propagandno-turističkim prospektima, veoma lijepom značkom Zadra (poklon
Šumarije — Zadar) i si.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Skupština općine Zadar, preko svojih predstavnika: Šim e Pa trka ,
predsjednika SO, ing. Valentina Gregova, člana I. V. općine — Zadar
i ing. V. Grčića , potpredsjednika opć. konferencije SK — Zadar i ing.


B. Tkalčića , šum. inspektora, zadužila je Savjetovanje svojim gostoprimstvom,
sudjelovanjem u radu ovoga znanstveno-stručnog skupa i podjelom
prigodnih spomen-edicija: Zlato i srebro Zadra — Zagreb 1951, Fotomonografijom
Zadra — Zagreb 1969 i Vodičem Zadra — Zagreb 1975 sudionicima
Savjetovanja: prof. dr. Fazliji Alikalfiću (Sarajevo), prof. dr. M. Androiću
(Zagreb), akademiku dr. P. Fukareku (Sarajevo), ing. M. Kuderu (Ljubljana),
prof. dr. Z. Pavletiću (Zagreb), akademiku prof. dr. T. Varićaku (Zagreb),
kao i predstavnicima organizatora: ing. S. Tomaševskom, ing. T. Krnjaku i
ing. R. Antoljaku.
Ovdje nesmijemo zaboraviti ni znatne usluge Šumarij e Zada r
koje je činila za cijelo vrijeme savjetovanja, kao i tokom stručne ekskurzije
(dekoracije dvorane i razvoženja učesnika autom šumarije).


Potrebno je istaknuti i usluge Hotelskog poduzeća — Borik, koje je
pružilo sudionicima Savjetovanja primjeran smještaj i prehranu. Napose
ističemo organizaciju Svečane društvene večere za preko 190 uzvanika, Dalmatinska
večera i svirka dalmatinske klape stvorili su vrhunsko raspoloženje
među sudionicima Savjetovanja. Stoga naše pohvale idu i Milutin a
Švornića direktora hotela, prof. Ivu Livljanića ak. s 1 i-
k ar a Nadu R u š e v i ing. Nevenku Radić za aranžiranje
velike dvorane zavjesama, panoima i cvijećem.


Ovaj prikaz i kroniku održanog Savjetovanja: Uloga šume i šumske
vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na jadransko područje —
Zadar 4 — 6. III. 1976 g. završavamo poetskim stihovima Vesne Cestarić
(Institut JAZU — Zadar) posuđenim iz Fotomonografije Zadra — Zagreb
1969. g.:


NA POLUOTOKU STOJI GRAD, ZIDINAMA SNAŽNIM
NEKAD OPASAN. STOJI I TRAJE OD PRADAVNIH DANA
MOREM I VJETROM BIT, SUNCEM GRIJAN, MRŽNJOM
I ZAVIŠĆU RUŠEN, LJUBAVLJU UVIJEK PONOVNO GRAĐEN.
TAKO, OD STAROSTI I LJEPOTE SAZDAN, DO NAŠIH
DANA DOĐE, U NAŠE RUKE PRIĐE — RANJEN —
DA BUDE OPET NAŠOM LJUBAVLJU OZDRAVLJEN.