DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 51 <-- 51 --> PDF |
H RVATSKA-J UGOSLAVIJA A Zadar prem zato cvate mnogo lita lere čisto zlato rđa ne uhita J. Barković: »Vila Slovinka« — Venecija 1614 ULOGA ŠUME I ŠUMSKE VEGETACIJE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE U ODNOSU NA JADRANSKO PODRUČJE Zadar 4 — 6. III. 1976. g. Organizatori Savjetovanja: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske uz s uradnj u i potporu : Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Samoupravne interesne zajednice za znanstveni rad SR Hrvatske, Republičkog zavoda za zaštitu prirode i Šumarskog instituta u Jastrebarskom. UVODNA RIJEČ Uloga šume, a posebno šumarskih stručnjaka u zaštiti prirodne okoline čovjeka je značajnija i presudnija, nego li što se danas zna u javnosti, kao i u krugovima onih stručnjaka koji teže da se bave tom problematikom (razni profili biologa, arhitekti, urbanisti i si.)- Naše jadransko područje, u šumarskom smislu oblast primorskih i priobalnih šuma, turistički je i rekreacijski najzanimljiviji dio naše domovine. Stoga je upravo to područje bilo u središtu pažnje ovoga Savjetovanja. Oni dijelovi jadranske obale koji obiluju šumskom vegetacijom doživjeli su veliki turistički uspjeh, a slabiji učinak zabilježen je u područjima bez šuma. Međutim i u jednom i u drugom slučaju zanemarena je uloga šumarstva i šumarske struke. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Turističkorekreacijski potencijali priobalnog područja Jadrana su — u smislu prirodnih mogućnosti — u opadanju. I to u onim dijelovima toga područja gdje je došlo do prevelike koncentracije turističkih objekata, ljudstva i motorizacije, kao i objekata industrije. I tako šume, koje su privukle turiste i pomogle razvoju turizma, postale su ozbiljno ugrožene. Realizacija »zelenog turizma« je tek u povojima kako u primorskom, a još više u kontinentalnom, dijelu naše domovine. Zapravo »zeleni turizam« još nije niti unišao u naše šume. Dobiva se dojam da šumari i šumarske radne organizacije čekaju da netko drugi to učini, mjesto njih, kao da žele ostati samo čuvari šuma i posljednji na ranglisti korisnika šumskog turizma. Prema starijim iznašanjima znanstvenici Mantl (Njemačka) i Tamargadza (SSSR) ocjenjuju da 1 m3 drveta sudjeluje s 30—55 %, dok nerobne koristi: hidrološke, klimatske, higijenske, estetske, rekreacijske i zaštitne funkcije šuma iznose 45—75´% od ukupne vrijednosti šuma. Današnji vrednovatelji priznaju 1 m3 drveta samo 1/10 do najviše 1/4 od ukupne vrijednosti svih funkcija šuma. Donedavno, a još je tako negdje i danas, proizvodnja drva bila je dominantan zadatak šumarstva, dok je nerobna proizvodnja smatrana kao sporedna korist šume, koja nema cijene i ništa ne košta. Prodorom vehementne industrijalizacije i ostalih zagađivača zraka danas se situacija iz temelja mijenja: Qpćejkorisne funkcije šuma dobivaju sve veću vrijednost i cijenu! ŠUME SU NAŠE DRAGOCJENO NACIONALNO BOGATSTVO. ONE SU TO NE SAMO PO SVOJOJ NEPOSREDNOJ UNUTRAŠNJOJ VRIJEDNOSTI, KAO SIROVINSKA BAZA ZA POTREBE RAZNIH GRANA INDUSTRIJE, NEGO I PO ONOME ŠTO ONE NEPOSREDNO ZNAČE, PRIJE SVEGA ZA ZDRAVLJE NAŠIH GRAĐANA, A ISTO TAKO I ZA RAZNE GRANE POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI, ZA SPRIJEČAVANJE EROZIJE I UREĐENJE BUJIČNIH PODRUČJA, ZA STVARANJE I ODRŽAVANJE POVOLJNIJIH KLIMATSKIH USLOVA i t. d. O TOME BOGATSTVU NARODA TREBA DA SVI POZVANI FAKTORI I ČITAVE ZAJEDNICE VODE STALNU I NAJVEĆU BRIGU! Predsjednik Republike J. Broz — Tito III. Kongresu inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Jugoslavije — Bled (24. V. 1958. g.) Međutim, unatoč svima uglavljenim ogromnim vrijednostima općekorisnih funkcija ovog prirodnog dobra, olako se poseže za šumom i šumskom vegetacijom Jadranskog područja i daje prednost nđkim drugim granama privrede. A to, svakako, nije u skladu s Ustavnim postavkama i odredbama Zakona o šumama, gdje je određeno posebno mjesto i uloga šuma, a napose u zaštiti čovjekove okoline. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Posebno ističemo da je Sabor Hrvatske, u proteklom vremenskom razdoblju, poklonio dosta značajnu pažnju problemima zaštite čovjekove okoline. Iznosimo samo vrijedna raspravljanja o osnovama politike prostornog uređivanja zemljišta, pa donošenja rezolucije o zaštiti čovjekove okoline, Zakona o prostornom uređenju zemljišta, niza specijalnih zakona o vodama, pripremanje zakona o zaštiti prirode i šumama. Nadalje donošenje odluka o financiranju projekata kao što su Gornji i Donji Jadran, pa Jadran III, te čitavog niza zakonskih regulativa i propisa. Cilj i misli vodilje održanog Savjetovanja su bile: 1. Okupiti znanstveno-st ručni potencijal svih zainteresiranih stručnjaka za daljnji korak u rješavanju interdisciplinarne problematike zaštite čovjekove okoline i stvoriti jasne koncepcije kako unaprijediti šumarstvo na kršu. 2. Dobiti vrijedan stručni i znanstveni materijal i kroz podnijete referate i diskusiju upozoriti na moguća rješenjauočenih problema i njihovu primjenu u praksi. 3. Putem podnesenih referata utvrditi i identificirati uzročnike degradacije, kao i ponašanje čovjeka na šume i zemljišta jadranskog područja. 4. Stvoriti znanstvenu-stručnu podlogu za daljnju razradu uloge i vrednovanja općekorisnih funkcija šuma, kao i ocjeniti realne opasnosti od poremećene ekološke ravnoteže. 5. Istaknuti odgovornost društvene zajednice u rješavanju problema pošumljivanja krša dalmatinsko-primorskog područja odnosno čitavog priobalnog područja Jadrana. OTVORENJE I POZDRAVI Savjetovanje je otvorio i pozdravio prisutne sudionike prof. dr. M. Androić, kao predsjednik Radnog predsjedništva (dr. M. Androić, ing. F. Knebl i ing. T. Krnjak). Zatim su Savjetovanju zažalili plodan rad predstavnici saveznih i republičkih političkih, znanstveno-stručnih, društvenih i radnih organizacija i to: Dr. A 1 e š B e b 1 e r, predsjednik Jugoslavenskog savjeta za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline — Beograd; akademik dr. Teodor Varićak, u ime Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti — Zagreb; J o- si p Krpan , predsjednik Vijeća općina Sabora SR Hrvatske; Ing. Tomislav Krnjak, glavni šumarski inspektor u ime Sekretarijata za poljoprivredu, prehranu i šumarstvo SR Hrvatske; šim e Pa trk , predsjednik SO — Zadar; Ing. Vukašin Grčić, predsjednik opć. konf. SKH — Zadar; Dr. Fazlija Alikalfić, profesor Šumarskog fakulteta Sarajevo; Dr. Milan Androić, dekan Šu 237 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 54 <-- 54 --> PDF |
marskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Ing. Franj o Knebl , član savjeta SRH i predsjednik Savjeta za zaštitu prirode Sabora SRH; Dr. Zlatko Pavletić, prof. Biološkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta — Zagreb i Ing. Mila n Kuder , direktor Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo Slovenije — Ljubljana. SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE SAVJETOVANJE: ULOGA SUME I ŠUMSKE VEGETACIJE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE U ODNOSU NA JADRANSKO PODRUČJE 2 u organizaciji O O Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske uz potporu i suradnju šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Republičkog Zavoda za zaštitu prirode < O O Šumarskog instituta u Jaslrebarskom i Republičke interesne zajednice za naučni rad cc a. Zadar 4^5. III. 1976. SI. 1. Omotna stranici! detaljnog programa Savjetovanja |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Pozdravne brzojave su uputili: Akademik Ivan Jurković, u ime Samoupravne interesne zajednice za znanstveni rad SRH i ing. Danil o N i k o 1 i ć, sekretar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu SR Srbije — Beograd. Posebno srdačnim pljeskom pozdravljeni su prisutni ing. Ant e D ob r i ć, šum savj. u m. (rođ. 1894 g.) i ing Nikola Šepić, šum. inspektor — Pula (rođ. 1903 g.), kao najstariji šumari Savjetovanja! SADRŽAJI REFERATA Na Savjetovanju je pročitano 36 znanstveno-stručnih referata svrstanih u 1—7. grupa: I. Uvodna izlaganja 5 referata II. Političko-organizacijsko područje 2 ref. (voditelj grupe: ing. A. Sobat) III. Područje ekologije 8 ref. (dr. B. Prpić) IV. Uzgajanje šuma 5 ref. (Mr. S. Matić) V. Općekorisne funkcije šuma 9 ref. (Dr. Đ. Rauš) VI. Zaštita šuma 4 ref. (Dr. M. Androić) VII. Ekonomika i kadrovi 3 ref. (Ing. Z. Tomac) / UVODNA IZLAGANJA POBUDE I TEMATIKA ZNANSTVENO-STRUCNOG SAVJETOVANJA ULOGA ŠUME I ŠUMSKE VEGETACIJE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE U ODNOSU NA JADRANSKO PODRUČJE Ing. Stanko Tomaševski U izlaganju se govori o pobudama koje su navele Savez da pristupi organiziranju ovog Savjetovanja čija tematika je danas vrlo aktualna te je zbog toga nužan jedan širi dogovor svih koji su zainteresirani problemom uloge šume u zaštiti čovjekove okoline. Status šumarstva jadranskog područja iziskuje da mu se danas pokloni osobita pažnja budući da je nezamisliv današnji trend razvoja toga područja bez šumarske struke. Sadržaj Savjetovanja predstavlja sintezu stručnih i znanstvenih dostignuća iz kojih je moguće povući zaključke o razumnim smjernicama za daljnje djelovanje u šumama jadranskog područja. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 56 <-- 56 --> PDF |
KRAS U PROŠLOSTI, SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI Prof. Dr Milan Android U razmatranju geneze Krasa jadranskog područja dolazi se do zaključka da je to područje u daljoj prošlosti većim dijelom bilo obraslo šumom. Od pustog kamenjara (ljutog krša) do šuma u mediteranskom i submediteranskom području, koje danas predstavljaju klimaks, dolaze više ili manje stabilni degradacijski oblici u čijem su stvaranju antropogeni, zoogeni i klimatski faktori imaju značajnu ulogu. Pokušaji pošumljavanja u bližoj prošlosti pionirskim vrstama dali su tek djelomično dobre rezultate. U sadašnjem razdoblju izostala je bilo kakva racionalna šumarska politika na tome području, osim što je donesena pozitivna odluka o zabrani držanja koza, što predstavlja tek jedan elemenat, ali nedovoljan, da se šumarstvo uklopi u plan prostornog planiranja toga područja. Neslućena turistička ekspanzija posljednjih godina donijela je sobom probleme koja u razvitku ovoga područja nameću nova rješenja. O tim rješenjima ovisi velikim dijelom daljnja subina ovog lijepog i aktraktivnog područja naše zemlje. Ta rješenja ulaze u okvir znanstvenog projekta »Čovjek i biosfera« i »Zaštita čovjekove okoline«. U sklopu plana prostornog uređenja jadranskog područja šuma i šumarstvo predstavlja dominantnu komponentu. PRIJEDLOG PETOGODIŠNJEG PLANA (1976—1980) ZNANSTVENIH ŠUMARSKIH ISTRAŽIVANJA NA KRŠU Prof. dr Dušan Klepac S obzirom na novi aspekt šumarske problematike na Kršu znanstvena istraživanja treba usmjeriti tako da se stavi akcenat na ove zadatke: — zaštitna funkcija šume s njezinom sanitarnom ulogom u neposrednoj blizini industrijskih centara (tvornice cementa, željezare, koksare i si.) — rakreativna i estetska uloga šume u blizini velikih aglomeracija (nacionalni parkovi, park-šume i si.) — hidrološka i kontraerozivna funkcija šume za očuvanje velikih javnih objekata kao što su akumulacijska jezera, hidrocentrale, prometnice itd. — usmjeravanje prirodne progresije šuma — melioracija postojećih degradiranih šumskih ekosustava — osnivanje novih nasada i kultura te njihova zaštita. Imajući pred očima spomenute zadatke Zavod za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Institut za šumarstvo u Jastrebarskom i Institut za jadranske kulture u Splitu izradili su prijedlog petogodišnjeg plana (1976—1980) znanstvenih šumarskih istraživanja. STANJE I PROBLEMI ŠUMARSTVA NA KRŠU Ing. Žarko Vrdoljak Šumarstvo na kršu karakterizirano je velikim površinama šuma i šumskih zemljišta kojima ono upravlja (samo u društvenom vlasništvu preko 700.000 ha) i nepovoljnom strukturom šumskog fonda u kome prevladavaju degradirane niske šume, šikare i makije. 240 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Uslijed ovako nepovoljne strukture šumskih površina te oskudne i malo vrijedne drvne mase nije moguće osigurati gospodarenje šumama bez dodatnih sredstava sa strane. Nedovoljni izvori prihoda, kao i godinama u sistemu neriješen materijalni položaj šumarstva na kršu, dovode organizacije koje gospodare šumama u sve teži položaj. Posljedica toga je sve manji obim pošumljavanja i melioracionih zahvata, osipanje kadrova, ukidanje i raspadanje, kako institucija nadgradnje, tako i samih šumarskih radnih organizacija. Novi Ustav daje vrlo konkretne mogućnosti da se položaj šumarstva na kršu riješi. U referatu se te mogućnosti analiziraju i daju konkretni prijedlozi za njihovu ugradbu u odgovarajuće propise, u prvom redu u zakon o šumama. VAŽNOST ZAŠTITE ŠUMA U JADRANSKOM PODRUČJU I NJIHOVO UKLAPANJE U PROGRAM »ČOVJEK I BIOSFERA« U PODRUČJU MEDITERANA Prof. dr. Zlatko Pavletić Autor koji je voditelj programa »Čovjek i biosfera (MAB) za SR Hrvatsku iznosi osnovne misli o važnosti zaštite šuma jadranskog područja kako je to postavljeno na sastanku eksperata mediteranskih zemalja u Potenzi (Italija). Navode se razlozi za uvrštenje te problematike u UNESCO-v program MAB-a kao i mogućnost interdisciplinarne suradnje. Autor navodi da se u mediteranskim zemljama malo ispituje kakav je utjecaj turizma na šumske sastojine iako većina tih zemalja ima vrlo razvijenu turističku djelatnosti. Navodi da je naša zemlja u tom pogledu zanimljiva jer turistički utjecaji nisu preuzeli toliko maha pa se borba protiv nepovoljnih utjecaja može bolje organizirati. Navodi se, nadalje, intencija oživljavanja programa »Silva mediterranea « kojega je 1922. godine osnovao akademik Ugrenović. //. POLITIČKO ORGANIZACIJSKO PODRUČJE OSNOVE KONCEPCIJE ZAŠTITE PRIRODE U JADRANSKOJ REGIJI Ing. Aleksandar Šobat U ovome radu autor polazi od općih postavki zaštite prirode u jadranskoj regiji i navodi da je njena priroda značajna po nestabilnim ekosistemima. Posebno se obrađuje uže obalno područje i njegovo kraško zaleđe. U užem obalnom području prisutan je konflikt između dvije najinteresantnije grane: industrije i turizma koje će se u budućnosti sve više produbljivati. Predlaže se stavljanje odgovarajućih obalnih zona pod zakonsku zaštitu što će uvjetovati potrebu izrade ili prilagodbe prostornih planova prema toj namjeni. Autor predlaže da se industrijske i urbanizirane sredine odvoje od turističkih dovoljno prostranim zonama u posebne rezervate odgovarajuće |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 58 <-- 58 --> PDF |
kategorije zaštite. U kraškom zaleđu moglo bi se uz malo više planske discipline zaustaviti proces degradacije i podstaći sukcesiju kao prirodni razvojni proces ekosistema koji je ovdje progresivno usmjeren zbog poodmakle depopulacije toga područja. Ako bi se u području kraškog zaleđa uspjelo zabraniti bilo kakvo iskorišćavanje za uspješno obnavljanje prirodne vegetacije listača bilo bi potrebno oko 30 godina. Prirodna obnova šumske vegetacije siguran je put uspostavljanju zdravih šumskih ekosistema, a osnovni preduvjet za postizanje toga cilja je strogo i do Ijedno razgraničenje šumskih i pašnjačkih površina. Nadalje se smatra da bi bilo potrebno staviti pod zakonsku zaštitu više od polovine prostora jadranske regije za što postoje vrlo opravdani razlozi, a u postojećoj situaciji nužno je staviti pod zaštitu barem 30°n od njene ukupne površine. U zaključnoj napomeni autor navodi da se zaštita prirode nigdje u svijetu ne rješava niti se. može riješiti bez šumarstva ili mimo njega, a pogotovo ne kod nas gdje su ustaljeni demokratski principi koji prethode svakom zakonskom propisu. PRINCIPI PLANIRANJA NAMJENE U JADRANSKOJ REGIJI Ing. Dušan Jedlowski U referatu je obrađeno slijedeće: 1. Sadašnje stanje-korištenje površina za šumarstvo i poljoprivrednu proizvodnju. 2. Urbanistički planovi i koncepti razvoja urbanih sredina, industrije, turizma. 3. Prostorno razlučenje pojedinih osnovnih privrednih grana kako bi se brojne i prostorne velike površine što bolje očuvale. 4. Osnova za razradu karte korištenja prostora. III PODRUČJE EKOLOGIJE DEFINICIJA I OGRANIČENJE JADRANSKOG PODRUČJA SA STANOVIŠTA ŠUMSKE VEGETACIJE Prof. dr Pavle Fukarek U raspravama o zaštiti i unapređenju prirodne sredine našeg Jadranskog područja postoje različita shvaćanja o tome što zapravo obuhvaća to područje. Da li samo uski priobalni pojas zimzelene vegetacije ili jedno šire, pa prema tome i razelanjenije područje? Jadransko područje se često poistovjećuje i sa područjem krša, što ono u stvari nije, nego samo jedan njegov specifični dio. Za našu temu u ulozi šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline na Jadranskom području potrebno je, na prvem mjestu, definirati i ograničiti prostor u kojem se trebaju odvijati naša stručna i naučna razmatranja. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 59 <-- 59 --> PDF |
U oblasti cjelokupnog evroazijskog-afričkog Sredozemlja, Jadransko primorsko područje obuhvaća najuži pojas kopna, jer se tu, gotovo neposredno od same morske obale, uzdiže visoke planinski lanac Dinarida, koji čini, ne samo vododjelnicu slivova (jadranskog i crnomorskog), nego predstavlja i značajnu prepreku klimatskim prodorima iz Sredozemlja u unutrašnjost. Međutim, iako u horizontalnom pružanju relativno usko, u visinskom raščlanjivanju Jadransko područje pokazuje, manje-više, sve one pojaseve (visinske stepenice) vegetacije, koje su karakteristične za cijelo Sredozemlje. U tom visinskom nizanju mogu se uočiti tri osnovna pojasa: I. pravi sredozemni sa zimzelenom vegetacijom (Quercetalia ilicis) II. prelazne sredozemni sa vegetacijom kserotermnih listopadnih vrsta (Quercetalia pubescentis) i III. sredozemno-planinski sa vegetacijom mezotermnih vrsta (Abieto- Fagetalia) Prva dva pojasa pripadaju šire shvaćenoj sredozemnoj vegetaciji, i svaki od njih obuhvaća po dva potpojasa (Oleo-Ceratonion, Quercion ilicis, Carpinion orientalis-Seslerio-Ostryon). Treći pojas pripada šire shvaćenoj srenjeevropskoj vegetaciji (bukovih šuma), ali se posebno ističe specifičnim zajednicama (»primorska šuma bukve« I. Horvat) sa nizom endemnih ali svakako i specifičnim ekotipovima vrsta (bukve, jele i drugih). Na sličan način kao što nije moguće u geomorfološko-hidrološkom pogledu precizno razgraničiti prostor Jadranskog sliva (zbog gubljenja nadzemnih vodotoka u graničnom području planinskog krša), tako i zbog susretanja »srednjeevropske« vegetacije (pojasa pretplaninskih bukovih šuma i klekovine bora) na višim uzvišenjima Dinarida preciznu unutarnju granicu vegetacije Jadranskog područja nije lako utvrditi. Pružanje i razčlanjenost ovih pojasa klimatogene vegetacije prikazano je na pregledno j karti (u mjerilu 1:2,500.000). Za razmatranje o mjerama ekoloških i drugih melioracija šuma na Jadranskom području ovako izdvojena prirodna područja treba da pretstavljaju osnovne polazne jedinice. RETENCIONA SPOSOBNOST ŠUMA KAO REGULACIONI HIDROLOŠKI ČINILAC VODENIH TIJEKOVA Prof. dr Zlatko Vajda Jedna od najvažnijih sposobnosti što ih imaju šume u području svog rasta jest njihova retenciona sposobnost, koja je kao hidrološki činilac od odlučnog značenja po prirodnu regulaciju količine vlage u tlu, te vodostaja potoka i rijeka. Kako je opskrba vodom u jadranskom kraškom području od prvenstvene važnosti po vegetaciju i ljude koji tu žive smatra se korisnim upozoriti na tu funkciju i osobitost šuma, da bi se pored ostalih problema što bolje uočila i važnost njene retencione sposobnosti, te primjenile šumsko-uzgojne i šumsko-zaštitne metode. Tim načinom bi se ta njihova sposobnost očuvala i povećala, ali i podizanjem novih šumskih kultura to korisno djelovanje šuma proširilo na što veća područja danas obešumljenog krša. 243 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 60 <-- 60 --> PDF |
UTJECAJ KOZJE PAŠE NA EKOSUSTAV ŠUME HRASTA MEDUNCA U OKOLIŠU OBROVCA Doc. dr Branimir Prpić i mr Ante Tomašević Velike površine staništa šuma jadranskog submediteranskog područja, u kojima je hrast medunac (Quercus pubescens) edifikatorska vrsta (Car- pinetum orientalis croaticum H-ić i Seslerio-Ostryetum Horv. i H-ić) stoljećima su vrlo nepovoljno utjecane kozjom pašom. Preokret u tome pustošenju donio je Zakon o zabrani kozje paše. U eri suvremene industrijske civilizacije osjeća se sve veća potreba za rigoroznijom primjenom toga zakona. Stanje koza na području SR Hrvatske Bro j koz a Godina Domaćih Sanskih Ukupno 1969. 62.885 5.495 68.380 1970. 63.020 5.280 68.300 1971. 55.534 7.342 62.876 1972. 59.099 6.397 65.496 1973. 53.077 9.496 62.573 1974. 59.053 7.573 66.626 iilten 2/1974, Poslov. udr. šum. privred. or g. — Zagrel U ovome radu uspoređuju se dvije šumske površine istoga ekosistema u okolišu Obrovca, jedna u kojoj je sprovedena zabrana paše i druga u kojoj je kozja paša još uvijek prisutna. Iz usporedbe proizvedene biljne tvari sa obje površine vide se razlike koje nedvosmisleno ukazuju na duboke nepovoljne promjene koje se zbivaju u toj šumi pod utjecajem kozje paše. Ukazano je, također, na pejsažnu vrijednost šumske vegetacije toga područja koja je oporavljena od toga nepovoljnog utjecaja. ZALIHA TLA NA VAPNENCIMA GORNJE KREDE OTOKA PAGA I MOGUĆNOST NJIHOVOG PRIVOĐENJA ŠUMSKOJ KULTURI Mr Andrija Vranković Istražujući tla otoka Paga uočili smo da se najveći dio tih tala nalazi na vapnencima gornje krene. Oni čine najljući krš na ovom području. To su mahom goli kamenjari sa zemljom crvenicom u pukotinama stijena, koji su ´mjestimično obrasli prirodnom vegetacijom Juniperus sp. a umjetnim načinom uzgajaju se i borove kulture. Unatoč ovim prirodnim i umjetno podignutim šumarcima oko 99% površine gornjo-krednih vapnenaca čini goli krš, te se time ovaj naš otok svrstava u najobešumljenije otoke 244 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 61 <-- 61 --> PDF |
u Jadranu. Kako su gornjo-kredni vapnenci otoka Paga vrlo siromašni u netopivom ostatku, koji trošenjem vanenaca daje tlo-crvenicu, pretpostavili smo da je količina nerastvorivog ostatka, odnosno tla, limitirajući faktor bilo prirodnog bilo umjetnog uzgoja šumske vegetacije. U tu svrhu istraženo je 160 pedoloških profila dubine 170 — 190 cm kroz vapnence gornje krede a na dužini od 10 km. Pojedinačni rezultati pokazuju da količina tla u gornjo-krednim vapnencima iznosi od 7 — 99 % ili u prosjeku za svakih 10 profila a na dužini od 625 m 17,0 — 50,8%. Na površinama sa tako utvrđenim količinama tla s uspjehom su umjetno uzgojene borove kulture, a raste i prirodna vegetacija Juniperus sp. u gustom sklopu. To znači da količina tla nije uzrok velikih površina golog krša na otoku Pagu. Nasuprot tome utvrđeno je da je limitirajući faktor rasta i razvoja prirodne šumske vegetacije i umjetnog podizanja kultura nedostatak tla na površinama izloženim vjetru i morskoj eroziji (abraziji) neposredno uz obalu. Sekundarno zaslanjivanje tla koje dolazi s jakim vjetrovima iznosi manje od 0,12%, te ne ugrožava vegetaciju. Samo zaslanjivanje morskom vodom za vrijeme plime u nižim nadmorskim visinama-poljima, gdje količina soli u tlu iznosi više od 1% fiziološki nepovoljno utječe na rast bilja. (U ime otsutnog autora referat je pročitao mr. S. Matić) UTJECAJ POŽARA VEGETACIJE NA TLO I ISHRANU ŠUMSKOG DRVEĆA Dr Jakob Martinović, dr Nikola Komlenović i ing. Dušan Jedlowski Rad je dio neobjavljene studije o štetnom utjecaju požara na vegetaciju, biotop i pejzaž u priobalnom području Hrvatske. Autori su na temelju dvogodišnjih istraživanja na 8 primjernih objekata došli do zaključka da u rendzinama na flišu, smeđim tlima na vapnencu i crvenicama pod utjecajem požara vegetacije dolazi do uništenja šumske prostirke, smanjenja sadržaja humusa, prolaznog povećanja sadržaja dušika i fiziološki aktivnog P-»Os i K2O, te narušavanja prirodne arhitekture tla i povećavanja podložnosti eroziji. Šumsko drveće i grmlje u prvim godinama nakon požara pokazuje povoljnije stanje ishrane N, P i K, ali se taj efekat ubrzo gubi. PRILOG POZNAVANJU PROMJENA VEGETACIJE IZAZVANIH POŽAROM Prof. dr Valentina Gaži-Baskova i dr Nedeljka šegulja U različitim područjima našega krša vršena su opažanja sindinamike vegetacije izazvane požarom. Primjećeno je da nakon požara dominiraju posve druge vrste biljaka u submediteranskm području krša, a druge u eumediteranskom. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Na takvim lokalitetima u submediteranskom području osvaja površine vrsta Brachypodium pinnatum, a u eumediteransikom Brachypodium ramosum. Prema stepenu nazočnosti tih vrsta možemo zaključiti o intenzitetu požara. ZNAČAJ POZNAVANJA EKOLOŠKO-PROIZVODNOG POTENCIJALA DEGRADIRANIH ŠUMA SUBMEDITERANSKOG PODRUČJA HERCEGOVINE U ZAŠTITI ČOVJEKOVE SREDINE Dr C. Burlica, dr H. Dizdarević, dr B. Fabijanić, dr N. Prolić i dr V. Stefanović Jedan od faktora u zaštiti čovjekove sredine je poboljšavanje životnih uslova rekultivacijom degradiranih šuma. Da bi se to moglo postići, preduslov je poznavanje njihovih ekološkoproizvodnih potencijala odnosno stepena degradacije. Sprovedena istraživanja u submediteranskom području Hercegovine dala su, pored osnova za praktične ciljeve rekultivacije, i elemente za zaštitu čovjekove sredine, pejsažnog oblikovanja predjela i unapređivanja turizma, koji se obrađuje u ovom referatu. Utvrđene zakonitosti mogu imati, pored praktičnog značaja, i određeni teoretski značaj u užim disciplinama čiji su elementi u klasifikaciji degradiranih šuma submediteranskog područja Hercegovine činili integralne cjeline pri karakterisanju ovih šuma. 0 UTJECAJU FITOGEOGRAFSKIH GRANICA NA STUPANJ ANTROPOGENE DEGRADACIJE KLIMAZONALNE ŠUMSKE VEGETACIJE JADRANSKOG PRIMORJA JUGOSLAVIJE Doc. dr Ivo Trinajstić Iako je intenzitet tisućgodišnjih antropogenih utjecaja na prvotnu šumsku vegetaciju bio više manje jednak duž čitavog jadranskog primorskog pojasa, nalazimo u sastavu recentnog biljnog pokrova vegetacijske oblike različitih stupnjeva degradacije, od ekstremno degradiranih kamenjarskih pašnjaka (goli krš), pa sve do slabo degradiranih šuma. Raspored i međusobni odnos takvih oblika vegetacije duž jadranskog primorja i primorskog lanca Dinarida je vrlo pravilan i upućuje nas na zaključak da na stupanj antropogene degradacije vrlo značajan utjecaj imaju recentno-klimatski uvjetovane fitogeografske granice. Prvotna je klimazonalna šumska vegetacija to osjetljivija na djelovanje antropogenih faktora, što se više približava svojoj fitogeografskoj (najčešće ujedno i ekološkoj) granica. Šumska vegetacija je na svojoj fitogeografskoj granici potpuno nestala i baš tu danas nalazimo najveće površine ekstremnih oblika degradacijskih stadija — kamenjarskih pašnjaka, točila ili različitih travnjaka. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 63 <-- 63 --> PDF |
IV UZGAJAN IE ŠUMA ISTRAŽIVANJE EKOLOŠKO-GOSPODARSKIH TIPOVA SUMA EUMEDITERANSKOG I SUBMEDITERANSKOG PODRUČJA Dr D. Cestar, dr V. Hren, ing. Z. Kovačević, dr J. Martinović i dr Z. Pelcer Osnovni cilj tipoloških istraživanja je, da se na temelju ekoloških uvjeta i gospodarskih mogućnosti utvrdi za pojedine stanišne cjeline najpovoljniji sastojinski oblik, optimalna proizvodnja i prioriteti ulaganja. Prema istraživanjima (Cestar, Hren, Kovačević, Martinović i Pelcer) koja se provode u Hrvatskoj, područje uz Jadransko more uvršteno je u eumediteransko i submediteransko područje III. Ovo područje obuhvaća 4 zone. Premda nisu za cijelo područje provedena istraživanja za svaku od navedenih zona mogu se dati određene ekološke i gospodarske karakteristike. U svom programu Šumarski institut je zacrtao da će cijelo područje biti istraženo od 1975. do 1985. godine. Nakon provedenih tipoloških istraživanja na eumediteranskom i submediteranskom području biti će za svaku ekološku cjelinu utvrđena optimalna proizvodnja, najpovoljnije vrste, način gospodarenja i dr., te će se moći bez obzira na sadašnje stanje degradacije valorizirati vrijednost staništa u odnosu na ostale namjene u ovom području. PRILOG PROUČAVANJU PROCESA PRIRODNE OBNOVE ŠUMA U JADRANSKOJ REGIJI JUGOSLAVIJE Ing. Dragutin Böhm Autor ističe neke od osnovnih karakteristika procesa prirodne obnove šuma u većem dijelu jadranske regije, koje su uočene tokom višegodišnjih radova na karti budućeg korištenja prostora u okviru Projekta Jadran III. Uz kratki prikaz procesa po pojedinim vegetacijskim zonama naglašava se znatna neujednačenost u intenzitetu i načinu obrašćivanja kao posljedica različitih prirodnih uvjeta, ali jednako tako i razlika u dostignutom stupnju društveno-ekonomskog razvoja u regiji. Izuzetan stručni, ali i općedruštveni značaj ovog procesa u svijetu aktualne problematike na zaštiti čovjekove sredine zahtijeva širi angažman šumarske struke i znanosti. UTJECAJ BOROVIH KULTURA NA SUKCESIJE AUTOHTONE VEGETACIJU U STANIŠTIMA HRASTA CRNIKE Mr Slavko Matić Pošumljavanje devastiranih terena hrasta crnike (Orno-quercetum ilicis, H-ić 1958.) sa sadnicama i sjemenom borova kao i njega novoosnovanih kultura četinjara predstavlja tek jednu fazu u dugotrajnom i mukotrpnom poslu privođenja tih površina u prvobitno stanje. U ovakovim slučajevima 247 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 64 <-- 64 --> PDF |
četinjače na staništima hrasta crnike predstavljaju prelaznu vrstu koja će stvoriti povoljnije ekološke uvjete za povratak autohtone vegetacije toga staništa. U referatu su izneseni rezultati istraživanja o sukcesiji autohtonih elemenata crnikovih šuma u 40-godišnju sastojinu alepskog bora koja je podignuta na staništu hrasta crnike u predjelu Kamenjak na otoku Rabu. Isto tako su izneseni gospodarski zahvati ikoji su provedeni u cilju ubrzanja prodiranja autohtone vegetacije, kao i rnjere njege koje treba provoditi u kulturama četinjača kako bi one što bolje i racionalnije izvršile ulogu pionirskih vrsta, a sve u cilju stvaranja najvrijednijih i najstabilnijih ekosustava na području našeg krša. ULOGA ŠUME DALMATINSKOG CRNOG BORA (ORNETO-QUERCETUM ILICIS PINOSUM DALMATICAE H-ić) U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE Prof. dr Milorad Jovančević Dalmatinski crni bor (Pinus nigra ssp. dalmatica) obrazuje u priobalnom području posebnu šumu (ekosistem). Ona je po svome smještaju, nadmorskoj visini, fitocenološkoj građi i strukturi uopće, vrlo značajna za zaštitu čovjekove okoline u jadranskom pojasu. Taj značaj naročito raste u posljednje vrijeme zbog sve veće koncentracije turističkih objekata, ljudstva, motorizacije, saobraćajnica i industrije čak i na jadranskoj obali. Zato pitanje zaštite, obnove i proširenja šume dalmatinskog crnog bora postaje sve aktualnije pitanje ne samo šumara nego i drugih stručnjaka, radnih i društveno-političkih organizacija. O svemu tome autor referata iznosi svoje poglede, stavove i sugestije. ULOGA I ZNAČAJ ŠUMSKIH NASADA U PRIGRADSKIM PODRUČJIMA NA HERCEGOVAČKOM KRŠU I PROBLEMI NJIHOVOG PODIZANJA Dr Hamza Dizdarević Pri intenzivnoj industrijalizaciji i stvaranju većih aglomeracija na području hercegovačkog krša, zanemareno je podizanje zelenih površina kao medija za svakodnevni odmor i rekreaciju. Kod izrade urbanističkih rješenja za veća gradska naselja, postavljeno je kao imperativ podizanje zelenih pojaseva oko gradova, koji treba da imaju estetsko-rekreacionu i zaštitnu funkciju. Pred šumarsku praksu se postavljaju problemi efikasnog podizanja zelenih pojaseva kao sredstva za stabilizaciju kraških područja u cilju spriječavanja erozije i bujica, podizanje park šuma, kamping šuma itd. Pored obrade uloge i značaja šumskih nasada u oblikovanju prigradskih pejsaža, referat obrađuje i probleme kod interpretacije ekoloških faktora i sastojinskih prilika. Materija se prije svega odnosi na pravilan izbor vrsta drveća i kompoziciju nasada u oblikovanju pejsaža, određivanje načina i stepena obrade zemljišta, tehnologiju proizvodnje sadnog materijala, razradu načina konzervacije vode u zemljištu, fertilizaciju zemljišta te definiranje perioda sadnje. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 65 <-- 65 --> PDF |
V OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA ŠUMSKI EKOSISTEMI OTOKA RABA (OD XV DO XX STOLJEĆA) Doc. dr Đuro Rauš Šume i more otoika Raba su tijekom proteklog vremena predstavljali najvažnije prirodne izvore iz kojih je narod crpio dobra za svoj opstanak. Zbog toga nije ni čudo što već u XV stoljeću (a i prije) nalazimo pisana dokumenta o šumama otoka Raba. U KRONICI Franjevačkog samostana Kampor na Rabu, koju je napisao O. Odorik Badurina u vremenu od 1936 — 1956. god. nalazimo pisane dokumente o izgledu, devastaciji i ponovnom podizanju šuma na otoku Rabu. Osim toga šume otoka Raba u novije vrijeme su opisivali i istraživali: D. Lasman 1906, D. Hire 1913, St. Šurić 1933, A. Petračić 1938, St. Horvatić 1939, J. šafar 1962, Đ. Rauš — S., Matić — A., Vranković 1974. i dr. Na temelju spomenutih radova i vlastitih istraživanja obrađen je pregled uzroka regresije i progresije šumskih ekosistema otoka Raba. ŠUMA I TURIZAM Ing. Nikola Eić Autor naglašava da je krajnje vrijeme, da naši šumarski stručnjaci započnu svestrano prilaziti korištenju šuma i sa propagandno-turističkog stanovišta. Time će se postići višestruke koristi kao što su: — direktne materijalne koristi od »zelenog turizma« i — sve veća propaganda za šumu kod širokih narodnih masa, pri čemu će se postići veća ljubav i razumijevanje za šumu, koja sve više trpi od prejakog i neracionalnog korištenja kao i od sve češćih požara i sličnih uništavanja šuma. — Postojeće šume u priobalnom morskom i jezerskom području treba do maksimuma čuvati pri izgradnji ugostiteljskih i drugih građevinskih objekata, jer nerazumnim i prejakim krčenjem obalnih šuma za tu svrhu — sječe se grana na kojoj leži planirani turizam i cilj kojem se teži. ŠUMARSTVO KAO NOSILAC ZAŠTITE I UNAPREĐENJA PRIRODNOG REZERVATA RIJEKE KRKE Ing. Davor Prgin Prirodni rezervat rijeke Krke se odlikuje prirodnim ljepotama i nizom drugih karakteristika, koje ga čine izuzetno vrijednim ambijentom za život Temeljeći se na načelima višestrukog korištenja šumskog zemljišta, šumarstvo se na novom području pojavilo kao nosilac zaštite i nosilac sve stranog korištenja, usklađujući njegov razvoj s očuvanjem prirodnih karak teristika. U tom pravcu se pristupilo prostornom planiranju i izgradnji objekata, u čemu su postignuti početni i značajni rezultati. 249 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 66 <-- 66 --> PDF |
SUME RIJEČKE REGIJE I NJIHOV ZNAČAJ U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE Dr Zvonimir Pclcer U životu tako velikog industrijskog i lučkog grada kao što je Rijeka zaštita čovjekove okoline ističe se sve više kao značajan problem današnjice. U urbanističkim planovima Rijeke vodi se, više ili manje računa i o zelenom pojasu, zaštitnim šumama šire okoline, rekreacionim objektima u pojasu bukova-jelovih šuma i si. U rješavanju tih problema ne dolaze u punoj mjeri do izražaja naša struka što se može objasniti činjenični da se naša prisutnost na kršu »ne osjeća« kao pred desetak godina kad su na ovom području djelovali: šumsko gospodarstvo »Viševica«, šumarija Rijeka II, Šumsko-pokusna stanica instituta za krš i dr. Podizanje, njega i čuvanje šuma na kršu te sudjelovanje u prostornom planiranju, zahtjevaju da se formiraju takve institucije koje će na suvremenim stručnim i naučnim zasadama unaprijediti šume i šumarstvo — a s tim posredno i zaštitu čovjekove okoline na primorskom kršu. ZNAČAJ ŠUMSKIH KULTURA NA SMANJENJE ZAGAĐENOSTI OKOLIŠA Mr Šimc Meštrović Šuma i šumska vegetacija ima dvojako značenje kod pročišćavanja zraka. Prva zadaća je pozitivna izmjena plinova u atmosferi. Značajno je da šuma ostvaruje 2/3 fotosinteze iako pokriva 1/3 površine cjelokupnog raslinstva, što znači da je u prosjeku 2 puta djelotvornija. Efikasnost pak šume ovisi o vrsti drveća, dobi i omjeru smjese. Općenito, šuma je efikasnija što je produktivnija i što stabla bolje rastu. Druga zadaća vegetacije je u rasporedu polutanata i čišćenju zraka. Vegetacija ima dvojako djelovanje i to: — utjecaj na raspored krutih polutanata i čišćenju zraka od njih (prašina, dim, čađa itd.); — utjecaj na raspored kemijskih polutanata (SO2, fluor, olovo i dr.) Ova se istraživanja odnose na značaj šumskih kultura u smanjenju zagađenosti okoliša tj. utjecaj kultura na raspored polutanata bilo kemijskih ili krutih. Referat je dokumentiran i rezultatima istraživanja koje je autor proveo u sastojinama alepskog bora pokraj cementare Majdan kod Solina. VAŽNOST ZAŠTITE ŠUMA NA MOSORU ZA SPLITSKI INDUSTRIJSKI BAZEN Dr Nedeljka Šegulja i dr Marija Bedalov Mosor s Kozjakom i Marjanom okružuje splitski bazen, danas najveći industrijski centar na dalmatinskom području. To su ujedno i jedine zelene |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 67 <-- 67 --> PDF |
oaze u ovom sve više industrijski zagađenom rajonu. Ova činjenica bila je povodom da posvetimo pažnju zelenom pokrovu Mosora, najvećem masivu ovog područja. S obzirom na geografski položaj i orografiju ove planine, te blizinu naselja, šumska vegetacija Mosora kao i njezini degradacijski stadij predstavljaju interesantan objekt istraživanja. Na ovom području izmjenjuju se tipovi eumediteranske, submediteranske i mediteransko-montane vegetacije. PROSTORNI PLAN I UREĐIVANJE ŠUMSKIH POVRŠINA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA KAO FAKTOR ZAŠTITE ČOVJEKOVA OKOLIŠA lug. Josip Movčan i Ing. Dušan Krga Nacionalni park zauzima specifični prometno-geografski položaj u jadranskom području. Osnovna vrijednost su travertinsko-baražna jezera okružena sa 140 km2 šuma i 60 km- travnjaka. Prostorni plan vapnenačko-đolomitnog i hidrobiološki osebujnog ambijenta posebne namjene, prati i regulira međusobne odnose zaštite i antropogenih utjecaja u srazmjerno dobro očuvanoj krajini (pejzažu). Metodološki pristup prostornom njegovanju krajine posebno je prilagođen odgojno- rekreativnoj namjeni za veliki broj posjetilaca, a zasnovan je na usklađivanju znanstveno-ekoloških, funkcionalnih, estetskih i konvencijama utvrđenih kriterija. Posvećuje se posebna pažnja reguliranju prostornih odnosa između šumskih i travnjačkih površina, iako su šume vegetacijski klimaks područja. Uređivanje šuma, tog značajnog elementa krajine orijentira se na zaštitu (hidro-) biološkog kompleksa, znanstveno istraživalačke potrebe i na udovoljenje fiziološkim i estetskim zahtjevima rekreacije čovjeka. S takvim programom njegovanja prostora Nacionalni park zauzima značajno mjesto u sveukupnoj zaštiti okoliša jadranskog područja. KULTURNI UTJECAJ NA FIZIKALNA SVOJSTVA TALA U NACIONALNOM PARKU PLITVIČKA JEZERA Dr Cedomir Burlica i dr Jakob Martinović U radu su prikazani rezultati provedenih istraživanja šumskih i poljoprivrednih tala — rendzine smeđa i ilimerizirana tla — na području Nacionalnog parka Plitvička Jezera. Izneseni su i diskutiram podaci o promjenama u tlu koje se odnose na strukturni sastav, stabilnost strukturnih agregata i infiltracijsku sposobnost tala. Rezultati istraživanja povrdili su pretpostavku da obrasla tla i općenito seljačka agrotehnika kao i lokalna velika učestalost posjetilaca Parka značajno pogoršava fizikalne osobine zemljišta. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 68 <-- 68 --> PDF |
UTJECAJ ŠUME NA ZDRAVLJE ČOVJEKA Prof. dr Kori rad Pintarić Industrijalizacija i motorizacija doprinose da je u industrijskim centrima i većim gradskim naseljima zrak jako zagađen te je u blizini ovih područja potrebno održavati i podizati šumske nasade koji bi služili kao filtar. Kolika je filtrirajuća snaga šume vidi se i po tome što jedan hektar šume može zadržati 30 — 60 tona prašine i gari. Snabdjevanje industrije s vodom i stanovništva pitkom vodom postaje sve aktualnije, jer potrebe rastu a količina vode je uglavnom nepromijenjena. Šuma treba da bude regulator režima vode i veoma važan snabdjevač pitkom vodom. Odmor i rekreacija u industrijalizovanom društvu je neophodnost, jer je nova sredina za čovječji organizam strana, tako da i pored produženog života ima sve više bolesnih. Naglo rastu bolesti krvotoka i srca koji su pratioci industrijalizacije i visokog standarda. Šume kao objekti za odmor i rekreaciju, kao filtri i snabdjevači su veoma značajni upravo za naš Jadran na kome se stvaraju nova industrijska naselja i u pojedinim dijelovima godine nove aglomeracije ljudi željnih da se odmore u prirodnim uvjetima. VI ZAŠTITA ŠUMA BIOEKOLOŠKE KARAKTERISTIKE BOROVA DEFOLIJATORA (THAUMATOPEA PITYOCAMPA SCHIFFT) Prof, dr Milan Androić Autor piše o rezultatima istraživanja stranih istraživačka u komparaciji s vlastitim istraživanjima o djelovanju nekih ekoloških faktora na razvoj i dinamiku populacije ovoga štetnika na boru. Daje prijedlog za optimalno vrijeme njegovog suzbijanja kemijskim sredstvima kao i prijedlog biološke mjere suzbijanja. SUVREMENA ZAŠTITA ŠUMA Prof. dr Ivan Spaić U radu je opisan razvojni put zaštite šuma od njenog »klasičnog« oblika do suvremenih nazora o patologiji šuma. Diskutirane su mogućnosti glavnih metoda zaštite šuma. Obrađena su poglavlja: Razvoj i sadržaj klasične zaštite šuma, utjecaj prirodoznanstvenika-nešumara na njen pravac razvoja. Mjesto zaštite šuma unutar suvremene znanstvene discipline — patalogije šuma, kojoj su temelje i pravac razvoja oblikovali šumari. Reperkusije suvremenog poimanja šume na metode zaštite šuma. Važnost preventivnih metoda. Prednosti i nedostaci kemijskih metoda. Teoretske i praktične mogućnosti genetičkih i bioloških metoda. Integrirane metode zaštite šuma. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 69 <-- 69 --> PDF |
ZAŠTITA ŠUMA I ZAŠTITA PRIRODE Dr Ivan Mikloš Unatoč nastojanju da od šume načini što prirodniju i stabilniju životnu zajednicu, koja bi bila sposobna da se brani od raznih štetnih utjecaja, zaštita šuma u praksi ne može uvijek djelovati u potpunom skladu s principima zaštite prirode. Zaštita šuma je sastavni dio šumskog gospodarstva te je njena primarna zadaća da osigura nesmetani tok šumskog proizvodnog procesa. S druge strane, danas kada se sve jasnije uviđaju brojne općekorisne funkcije šume, djelatnost u šumarstvu ne može se više ograničiti samo na proizvodnju drvne mase. S tim u vezi mijenjat će se u budućnosti i zadaća zaštite šuma u tom smislu, da će se zaštita šuma približiti zaštiti prirode. VII EKONOMIKA I KADROVI ŠUMARSKI KADROVI I ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE Ing. Zvonimir Tomac Garanti akcija i realizacija svake ideje su kadrovi i društveni propisi. Kako donošenje propisa i djelovanje po njima iniciraju opet kadrovi, to su ovi, apsolutni uvjet uspješnosti realizacije. Općenito o šumarskim kadrovima, a posebno o djelovanju šumara u problematici humanizacije prostora, ima premalo ili uopće nema nikakvih društvenih odredbi. Gdje, ikako i kada treba TKO (kakav stručnjak) djelovati nije razjašnjeno, te je normalno da dolazi do »čekanja« i akcije ostaju na deklaracijama. Zbog toga je potrebno propisima razbistriti čekajuću situaciju, a prethodno o situaciji (propisima i kadrovima) kao osnovnoj problematici prodiskutirati i donijeti zaključke. VREDNOVANJE OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA — POKUŠAJ VREDNOVANJA NA PRIMJERU ŠUMSKIH KULTURA Ing. Radoslav Ćurić Izrada prikladne metodike vrednovanja općekorisnih funkcija šuma sa stanovišta praktične primjene u različite svrhe, postala je kod nas veoma aktualna. Sve naglašeniji značaj šuma kao privrednih objekata i važnih čini laca zaštite čovjekove životne okoline, nameće potrebu primjene ove meto dike, koja bi ujedno poslužila kao podloga kod izrade prostornih, društveno -ekonomskih i tzv. graničnih planova (šumsko-vodo, i lovno privredne os nove). U radu se iznosi pokušaj vrednovanja šuma (šumkih ikultura) na kon kretnim objektima u zoni submediteranskog krša Hercegovine, prema nešto modificiranoj metodi Mantela, uz naglašavanje da ovakvo procjena ima aproksimalni karakter. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Kod obračuna su uzeti pokazatelji koji važe za lokalne uslove objekata (Ivanjica kod Trebinja i Hotanj kod Čapljine). (Zbog spriječenosti autora referat je pročitao dr. B. Fabijanić). STANJE I ULOGA DIVLJACI U ZAŠTITI ČOVJEKOVE OKOLINE EKOSISTEMA KRŠA Mr. mg. Dominik Raguž Autor iznosi povijesno stanje i ulogu lova od prvih početaka do danas i mjenjanje odnosa čovjeka prema divljači. Iznosi posljedice devastacija šuma i smanjivanje šumskih površina u području Jadrana gdje je brojno slanje divljači svedeno na minimum. Ris i medvjed su istrijebljeni do posljednjeg primjerka. Djelomični izuzetak od ovoga je riječka regija čije se šume spuštaju sve do mora (Istraživanja dr. S. Frančiškovića i ing. Z. Tomca). Današnje stanje također nije utješno, jer divljač opada po brojnosti i vrstama. Kao nigdje na Mediteranu jadransko područje još i danas vodi po brojnosti i vrstama. Ustanovljeno je da na ovom području opadanje sitne divljači iznosi oko 6% godišnje u odnosu na 1960 g., srneće divljači 4´% a broj divljih svinja se godišnje smanjio za oko 30%. Autor predlaže niz mjera i akcija kako bi se ovo stanje popravilo (snimanje stanje divljači, program uzgoja, podizanje lovačkog znanja, stručni kadrovi i dr.). Diskusija U osvrtima na izneseni sadržaj stručnih referata i diskusiji o problematici krša i zaštite čovjekove okoline na Savjetovanju su sudjelovali brojni stručnjaci. Donosimo u cijelosti samo osvrt i diskusije, koje su vodili: prof. dr. F. Alikalfić (Sarajevo) i ing. K. Posavec (Gospić). Imena svih diskutanata donosimo abecednim redom: prof. dr. F. Alikalfi ć — Sarajevo, prof. S. Alfirević — Split, prof. dr. M. A n d r o i ć — Zagreb, ing. M. Kotarski — N. Gradiška, dr. J. Martinović — Zagreb, Mr. S. M a t i ć — Zagreb, ing. K. Posavec — Gospić, prof. dr. Z. Potočić — Zagreb, prof. dr. Đ. R a u š — Zagreb, tehn. F. Š a b i ć — Makarska, ing. N. Šepić — Pula, ing. Z. To mac — Rovinj, prof. dr. M. Vidaković — Zagreb, ing. B. V u j a s i n o v i ć — Gospić i tehn. I. V u j e v i ć — Buje. POŽARI I KOZE — OPASNIJI OD GROMOVA Prof. dr. F. Alikalfić Nijesam imao namjeru diskutirati, niti sam se spremao za ovu diskusiju. Na diskusiju su me pobudila saopćenja iznesena u nekim referatima na ovom savjetovanju. Dozvolite da povodom toga kažem svoje mišljenjei neka svoja osjećanja. Nemojte mi zamjeriti što ću, kao i uvijek, biti do kraja otvoren. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Prije svega da vam ispričam jedan svoj lični doživljaj, koga se u ovoj prilici posebno živo sjećam. Bilo je to 1961. ili 1962. godine. To znam sasvim određeno, jer sam tada bio prorektor našeg (sarajevskog) univerziteta. Kao gost Univerziteta, u Sarajevu je boravio g. Chatagneau, poznata ličnost francuskog javnog života. Bio je jedno vrijeme i guverner Alžira, a što je za nas još interesantnije, bio je dugo godina (između dva Svjetska rata) ambasador Francuske u Beogradu. Vrlo dobro govori srpskohrvatski jezik, odlično pozna našu zemlju, pozna dobro Kras i interesuju ga njegovi fenomeni. Imao je doktorsku tezu kod profesora Jovana Cvijića, nešto o karakteristikama kraškog područja na površi planine Romanije iznad Sarajeva. Htio je vidjeti jablaničku hidrocentralu i ja sam ga na tom putu pratio. U toku vožnje upoznao sam ga ukratko s našim poratnim problemima i uspjesima. Znam da sam mu, kao našu veliku tekovinu, posebno objasnio Zakon o zabrani držanja koza i to koliko dobra je taj zakon donio našem šumarstvu i našem društvu uopšte, bez obzira što je bilo i problema koji su pratili njegovo donošenje i sprovodenje u život. Pri povratku za Sarajevo, pošto je već mnogo toga usput bio vidio, znale šta mi je taj gospodin rekao: »Gospodine profesore, ovo više nije Hercegovina, ona se po kršu toliko vegetacijom odjenula da je ja ne prepoznajem «. Eto, to mi je rekao ovaj uvaženi stranac. A da vas potsjetim, to je bilo prije skoro 15 godina, svega oko 10 godina je bio na snazi Zakon, imajući u vidu i petogodišnji period njegovog uvođenja u život. Pogledajte kakva je danas situacija. Svuda i na svakom mjestu svako može uočiti krupne pozitivne promjene i razlike u razvoju vegetacije, svuda tamo gdje su nestale koze sa paše po šumama i terenima. Koze zapravo i ne pasu, one brste, što je još gore i pogubnije! JA MORAM DA KAŽEM DA SAM SRETAN ŠTO STE UNIŠTILI KOZE, JER SADA VIDIM DA SE VAŠA BRDA ZELENE. JA BIH ŽELIO DA TO UČINE SVUDA GDJE JOŠ NISU UČINILI. NAŠ ĆE ČOVJEK OSJETITI ZA 10 GODINA ŠTO JE ZNAČILA KOZA ZA NJEGA A ŠTO ZA ŠUMU. POTREBNO JE GAJITI OVCE, JER OVCE DAJU I MLIJEKO I VUNU. GAJITE OVCE ONE NEĆE UNIŠTITI ŠUMU. A VI ZNATE DA ŠUMA I KLIMU POPRAVLJA. KAD OVA BRDA BUDU ŠUMOM OBRASLA, ONDA TU NEĆETE IMATI ONAKO SUHU KLIMU, KAO ŠTO JE IMATE PREKO LJETA, ONAKU NESNOSNU VRUĆINU. KLIMA ĆE SE MJENJATI, A TIME ĆE SE DOBITI VIŠE MOGUĆNOSTI ZA INTENZIVNIJU OBRADU ZEMLJIŠTA KOJE OVDJE IMATE. (Iz govora predsjednika SFRJ Josipa Broza-Tita, koji je održao u Trebinju 3. X. 1954. g.) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Još jedno sjećanje. U proljeće 1962. godine održano je u Zagrebu zasjedanje Komisije FAO za šumarska pitanja Mediterana. Domaćin ove manifestacije bio je drug ing. Franjo K n e b l (evo tu je prisutan), tada mislim, ministar za šumarstvo SR Hrvatske. U radu zasijedanja učestovali su stručnjaci i pretstavnici skoro svih mediteranskih zemalja. Na dnevnom redu bilo je i pitanje koza i kozarenja u našim zemljama, pa i šire. Mi iz Jugoslavije smo s posebnim zadovoljstvom isticali našu stvarnost i činjenicu da smo bili u mogućnosti i da smo donijeli tako dalekosežne propise (zakone, vladine uredbe) koji zabranjuju držanje koza i pašu po šumama. Strani stručnjaci su također bili time oduševljeni i u diskusijama su, u tom pogledu, na adresu Jugoslavije upućena visoka priznanja. Poslije završenog rada u Zagrebu, krenuli smo ekskurzijom preko Like i Zadra prema Dubrovniku. Kada smo se od Alana spuštali prema moru (prema Obrovcu i Novigradu), na padinama Velebita, pored same ceste, naišli smo na stada naših domaćih koza (ne sanskih, koje Zakon tolerira), s brojnim podmlatkom, kako brste po golom kršu. Sjećam se da smo se svi osjećali vrlo neugodno i morali smo strancima objašnjavati da su, zbogspecifičnih razloga, propisima SR Hrvatske, neke općine (medu njima i krajevi u okolini Zadra) izuzete od općih odredaba Zakona. Ja lično sam znao za te olakšice za neke krajeve u Hrvatskoj, ali nijesam ni znao ni vjerovao da su time ostala cijela stada da tumaraju pustopašice po terenu. Iz referata koje smo čuli na ovom savjetovanju i diapozitiva koji prikazuju slike na nekim izdvojenim plohama gdje su vršena ispitivanja u kraju gdje se drže koze i pasu po šumama, vide se evidentno teške posljedice po šumsku vegetaciju i cijelu okolinu u tom kraju. Na diapozitivima, na jednom mjestu (mislim da je u pitanju Bukovica) vidjeli smo cijeliveliki čopor domaćih koza! Moramo se zapitati — kud to vodi!? Pri tom ne treba zaboraviti da su uklanjanje koza i prestanak milenijske napastiod brsta po šumama sigurno više — za ovo relativno kratko vrijeme — pomogli regeneraciji naših šuma, nego sve ostale druge organizovane i provedene mjere koje je struka izvela ili mogla izvesti. Drugarice i drugovi, ja smatram da je Zakon o zabrani držanja koza najrevolucionarniji zakon koji je donijela naša socijalistička Jugoslavijaposlije Oslobođenja. Naravno, bilo je još dosta revolucionarnih i vrlo dalekosežnih zakona i propisa koje je donijela naša narodna vlast (n. pr. Zakon o agrarnoj reformi, Zakon o nacionalizaciji i si.), ali ti zakoni su uglavnompogađali bogataše, posjednike itd, a dolazili su »s darovima« siromašnom svijetu. Zabrana držanja koza prividno pogađa sve seljake, i one siromašne. Znate onu krilaticu koja se počesto čuje u pogodnim prilikama o tome kako je koza »sirotinjska majka«! Ona se obilato koristi u argumentacijionih koji zagovaraju kozu ili nastoje da je održe i prošire. Međutim, oni koji tako govore misle da koza bude »sirotinjska majka« na taj način što će je brstom prehranjivati po šumama, a i ne pomišljaju da je drže u stajskom uzgoju i da je svojom krmom prehranjuju. Šuma je proizvod svoje sredine i najznačajniji faktor njene zaštite i njego očuvanja. Napasanjem po šumama i šumskoj vegetaciji, koza je najopasniji njihov zatirač. Eto, na savjetovanju smo čuli da su neke općinečak »skinule zabranu« paše koza po šumama i time, rekao bih, otvorile novi |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 73 <-- 73 --> PDF |
prodor u tom pravcu. Ja ne razumijem takvu politiku a, otvoreno da kažem, ne bih je mogao ni podržati. Danas više nijesu ni na selu prilike ni približno onakve kakve su bile prije rata i neposredno poslije Oslobođenja. Privreda u našoj zemlji (i na selu) se toliko osnažila i izmijenila na bolje, podigla životni standard ljudi, da danas eventualno nečiji slabiji materijalnipoložaj ne bi trebao biti opravdanje da se u njegovom kraju drže koze i ishranjuju brstom po šumama. Osim toga ta činjenica može imati i zarazan karakter. I mi u Bosni i Hercegovini imamo »svoju Bukovicu« i svoje probleme u pojedinim siromašnim i nerazvijenim krajevima, ali svejedno ne bih se mogao složiti s tim da nas makakvi razlozi upuću na to da izlaz potražimo u kozarenju i u tome da koza započne ponovo haračiti na terenu. I u našoj republici, otprilike prije dvije godine, bila je započela kampanja za »pomilovanje« naše domače koze (kako je pisano u nekim novinama). Na inicijativu jednog našeg izvoznog preduzeća (to smo naknadno saznali) održano je i savjetovanje na Karaotoku kraj čapljine, koje je trebalo da razmotri nove inicijative i nove »argumente« da se koza »rehabilitira «. Na savjetovanju su učestovali stručnjaci iz poljoprivrede, nekoliko i visokoškolskih profesora, sa referatima. Šumari, izgleda, nijesu bili pozivani. Koliko znam, učestovao je samo jedan šumarski stručnjak iz jednog instituta van BiH. Osnovni motiv savjetovanja je bilo to da se dokaže kako koza i nije tako štetna, da je ona neopravdano proskribirana, da naša zemlja, tobože, gubi značajna devizna sredstva što se ne proizvodi i neizvozi prerađena koža (chevro), što nema mesa, mlijeka i drugih proizvodaod koze itd. Znam da se prisutni šumarski stručnjak decidno i obrazloženo ogradio od stavova iznesenih na tom savjetovanju. Naša sredstva informiranja (štampa, radio, televizija) sve češće su bila počela donositi nekakve intervjue i »argumente« koji su trebali pomoći takvu akciju. Sreća jebila što je vrlo brzo poslije početka te kampanje, predsjednik IzvršnogVijeća Skupštinu SR BiH, svojom jasnom i decidnom izjavom, rezulutno odbacio takve inicijative i takve diskusije. On je službeno i javno, u ime Izvršnog Vijeća, izjavio da odgovorni krugovi Republike ne stoje iza takve akcije niti bi je mogli podržati iz razloga koji su davno već poznati i priznati, šta više, rekao je Pretsjednik, Republika BiH će ubuduće sa mnogoviše odlučnosti i odgovornosti sprovditi Zakon o zabrani držanja koza kojije na snazi- Time je učinjen i kraj spomenutim nastojanjima i akciji. Dozvolite da vas potsjetim da je i pretsjednik Republike, drug T i t o, u jednom razgovoru sa omladinom koja ga je posjetila (otada ima možda deset godina, i više) vrlo energično otklonio i pomisao da se boljitak sela traži u održavanju koza i kozarenju po šumama. Samo još nekoliko riječi o jednom isto tako ozbiljnom i delikatnom pitanju. Impresioniran sam izlaganjima o opasnostima i štetama koje p o- ža r i nanose šumama i šumskoj vegetaciji na području krša. Ja u posljednjevrijeme dosta često boravim uz more (naročito u okolici Makarske i Dubrovnika) i u mogućnosti sam da te pojave registriram i da ih neposrednopratim. O ovome sam vam htio pisati, međutim, ovako je još bolje da vam <:voje mišljenje saopćim. Prošle jeseni sam proputovao Pelješac i otok Korčulu sve do Vela Luke na krajnjem zapadu. Bio sam zaprepašćen kolika površina krša je prošlog 257 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 74 <-- 74 --> PDF |
ljeta izgorjela u požaru na potezu od Orebića, zahvatajući i borove šume na njegovoj periferiji, pa grebenima sve skoro do blizine Trpnja. U pitanjuje nekoliko kvadratnih kilometara površine. I na Korčuli je prošle godine ponovo požar uništio vrlo lijepe partije šumske vegetacije čiji tragovi se vide odmah uz cestu. U osnovi, u pitanju je grub nehat i nemar, slaba briga na suzbijanju požara, i slaba organizacija na njegovom gašenju kada se pojavi. Kada sam 1966. godine bio na studijskom putovanju po SAD, posjetio sam i Zavod za zaštitu šuma u Maconu (Georgija) koji svoju akivnosl težištem posvećuje problemu suzbijanja požara u šumama Amerike. U SAD preko 80´\\, požara nastaje od groma, zato oni u lom zavodu posebno studiraju fiziku groma, da bi otkrili mogućnosti kojima bi spriječili nastajanje požara ili njihovu pojavu sveli na najmanju moguću mjeru. GodišnjeZavodu stoji na raspolaganju oko 15 miliona dolara. Kod nas preko 80°´,, požara izazivaju ljudi i s tim treba računati i prema tome se tako postaviti u sprječavanju njihovog postanka i suzbijanju šteta ako se pojave. Požari i koze su dva zla, još veća i opasnija od gromova! Uzaludna će ostati naša nastojanja da više pošumimo, da očuvamo i poboljšamouslove čovjekove okoline, ako se vrlo ozbiljno ne uhvatimo u koštac sa opasnostima od požara i ne suzbijemo tendencije oživljanja kozarenja pošumama i goletima krša. Sve manje ćemo imati šuma na kršu (i uopće) i sve ugroženija i manje atraktivna za život ljudi će biti prostranstva našeginače divnog primorja. Na kraju, moj drug i prijatelj, profesor An d r o i ć, se u svom referatu zadržao na pitanju koliko smo odgovorni za to što je prošlo, što je danas i za ono šta će biti u odnosu na štete koje se nanose šumama. U koliko se tiče ovog o čemu sam ja govorio odgovorni smo, po mom mišljenju, kao društvo i kao generacija kako se prema kojem zlu i opasnostima postavljamo. Prirodno je, tu leži određenom mjerom odgovornost i struke i stručnjaka! STARI LIČKI JADI — KOZE! Ing. K. Posavec: Šumari Like su očekivali da će na ovom savjetovanju dobiti jasnijiodgovor na pitanje i s kim to u našem društvu, i s kakvih pozicija može šumarstvo krša i Like uopće započeti razgovore o vrednovanju opće korisnih funkcija šume? Koliko je vrijedan taj naš rad u šumama kao faktoru zaštite čovjekove okoline? Mi radimo na čistom dohodovnom principu. Živimo isključivo od sječei prodaje drveta. I gdje je onda naš interes u čuvanju zaštiti i unapređenjušuma koje za nas u eksploatacionom smislu — a to je isto što i u dohodovnom smislu — ne donose baš nikakovu korist. Lika ima 257.000 ha šuma, a od toga je samo oko 100.000 ha ekonomskih šuma. Da li smo samo mi kao privredna organizacija dužni ulagali svoj rad i dohodak u uzgoj i zaštitu onih nepreglednih 160.000 ha exploataciono neproduktivnih šuma Like. A svjesni smo — da upravo te ogromne površine planinskog krša pod šum |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 75 <-- 75 --> PDF |
skom vegetacijom predstavljaju goleme ekonomske potencijale prvenstveno za vodoprivredu, poljoprivredu, turističku privredu, a naravno i za drvni rezervat zaštite čovjekove okoline. I htjeli ili nehtjeli dolazimo upravo do obrnute računice. Sav kajmak od opće korisnih funkcija šume koriste naprijed navedeni privredno dru štveni potencijali, a nama šumarima ostaje samo obaveze i troškovi prema toj šumi. Evo na primjer one hidrocentrale Senj i Obrovac. Ti su vam energetski sistemi nalik na kravu (što reče duhovito naš lički poslanik) kojoj su usta gore u šumama Like, a vime je dolje u Senju ili, sutra, u Obrovcu. Mi nje gujemo i čuvamo šumu da akumulacije daju što više vode, a centrale u Primorju rasprodaju vareniku tj. struju za dobre bijele dinare. Jest da je sada postignut sporazum HE Senja s Općinama Senj, Otočac i Gospić o naknadi od cea 1 milijardu st. din. tim općinama za pomoć po dručjima, koja su zahvaćena hidroakumulacijama, ali meni je rečeno da mi šumari od tih para ne možemo dobiti ništa! Ne postavljamo mi pitanje računice između šumarstva i drugih korisnika šumske vegetacije radi toga što smo objesni ili da se pravimo važni. Nama je taj dinar potreban kao goli komad kruha. Mi smo najsiromašnijekontinentalno gospodarstvo u SRH. Ali kad šuma gori, kad dođu zaraze, kad treba šumu čuvati od sjekire, od koza i si. onda se prvo na nas viče, gdje ste, što vi to radite . . . A da su te štete ogromne, evo Vam nekoliko podataka. Od 1920 — 1938. god. izgorjelo je preko 2.500 ha šuma Južnog Velebita, a od 1945 — 1954, god, izgorjelo je 2.000 ha šuma. U ciglih 10 godina od 1965 — 7975, registriran je 1.061 šumski požar u kojem je izgorjelo 3.835 ha šuma s 9.456 m3 drvne mase. Šume se na žalost još i kradu. Ne više kao nekada ali samo od 1945 — 1954. god. prijavljeno je 23.898 šumskih šteta u kojima je pokradeno 33.212 ms drvne mase, a koliko ja poznam stvari, nije baš svaka šteta uhvaćena. Na Velebitu Šumarija Karlobag i Gračac ocjenjuje se da sada ima preko 3.000 kom. koza bez pašarine, bez evidencija, bez odgovornosti štete. I japodržavam prethodnog diskutanta druga Fazliju da bi u SRH trebalo postaviti ozbiljno pitanje o provođenju Zakona o provođenju Zakona o zabrani držanja koza. U protivnom, neka se bar javno kaže koja su to područja na kojima koze uživaju posebnuzaštitu od provedbe tog zakona. Na kraju da kažem još par riječi o nekim prirodnim fenomenima Like koji zaslužuju posebnu pažnju s aspekta za š l i t e prirod e. To su osim Plitvičkih jezera — visinski pojas šuma na Velebitu i Cerovačke pećine krajGračaca. Republički zavod za zaštitu prirode, već je pripremio elaborat o zaštiti i formiranju prirodnog parka na površini od cea 30.000 ha najljepših visinskih zona Velebita koje sa svojim šumama, kraškim fenomenima i izuzetnim položajem prema obali mora predstavljaju prvorazrednu prirodnui moguću turističku atrakciju. Ali, mi u te zone već sada planiramo i gradimo šumske ceste radi sječe etata propisanog po gosp. osnovama (primjerRamino Korito — Šugarska Duliba). Jer od nečeg se mora živjeti. 1 s kime da sada povedemo razgovor o programima budućeg gospodarenja na tom području? 259 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Cijelo ovo naše savjetovanje više je nalik na monolog, nego na dijalog šumarstva s potencijalnim partnerima u razrješavanju problema ekologije krša priobalnog područja. Posebno je pak pitanjegdje je mjesto Like i ostalih kontinentalnih područja krša koja su usko vezana sa obalom Jadrana. Cerovečke pećine kraj Gračaca, koje u svojoj režiji ureduje najsiromašnija Šumarija Like u Gračaca, klasičan je primjer da su šumari stvarno veliki entuzijasti unapređenja naših prirodnih ljepota, na uštrb vlastite egzistencije i standarda. U cerovačke pećine u prvoj fazi investira se oko 0,5 milijardi st. din., a bit će potrebno još toliko da ove pećine dostojno stanu uz bok Postojne jer to po svojoj ljepoti i zaslužuju. Tu je pravo bogatstvo i riznica arheoloških nalazišta i jedinstveni prirodni muzej-laboratorij koji će se otvoriti široj javnosti već ove godine, a većina ljudi ovdje za te pećine prvi put i čuje. Tako Lika i njene stvarno prirodne ljepote ostaje zbog svog siromaštva anonimna i nepoznata, a svi bi htjeli da to bude — Naše i Jugoslavensko i Evropsko i općenarodno. Pa pokažite mi onda danas nekoga tko nam može pomoći da to njeno bogatstvo općekorisnih funkcija šume stvarno sačuvamo i unaprijedimo. Jer mi to želimo možda više nego svi drugi! ZAKLJUČCI Nakon opsežno vođene diskusije Savjetovanje je izabralo odbo r za izradu zaključaka u čiji su sastav izabrani: prof, dr M. Androić, ing. B. Čop, ing. F. Knebl, ing. T. Krnjak, ing. K. Posavec prof. dr. Z. Potočić, ing. D. Prgin, prof. dr. B. Prpić, prof. dr. Đ. Rauš, ing. A. Šobat i ing. ž. Vrdoljak. ZAKLJUČCI Kraško područje zaprema petinu državnog teritorija SFRJ na kojemu živi sedmina stanovništva Jugoslavije. Površina krša koji otpada na SRH Hrvatsku iznosi 2,578.900 ha od čega je pod degradiranim šumama 1,026.000 ka (40%), dok površina kraških kamenjara i kraških pašnjaka iznosi 906.000 ha (35%). Na ovom velikom prostoru od 1,422.000 ha velikim je dijelom uništen šumski pokrov, uništen je površinski sloj zemlje, a goli kamenjari i slabo obrašteni prostori posljedica su stihijskog djelovanja čovjeka na održanju svog života tijekom proteklih tisuća godina. Time je uloga šume u njezinim poznatim opće korisnim funkcijama onemogućena, a životni ambijent čovjeka na ovim prostorima posve degradiran. Šuma na ovom prostoru više nije zaštitnik naselja, gradova, industrijskih objekata, komunikacija, vodoprivrede, ne vrši više svoju ulogu u regulaciji vodnog režima vodotoka, izvora, niti sprečava djelovanje bujica, poplava i eroziju tla. Rekreacijska, zdravstvena i estetska uloga šume na jadranskom području svedena je na nekoliko izoliranih borovih kultura na jadranskom području, podignutih većinom prije Oslobođenja. Bez šumske vegetacije nezamisliv je širi razmah turizma na priobalnom području Jadrana. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Otočno područje, obala i zaleđa obuhvaćeni su prostornim plano vima Južni Jadran, Gornji Jadran, Splitska regija i Jadran III, no u njima je uloga šumske vegetacije trebala biti posebno podvučena i trebala je da predvidivo pokrije velike prostore. Gradski i industrijski centri na tom području kao što su Split, Trebinje, Mostar, Šibenik, Obrovac, riječki industrijski bazen i drugi, nalaze se većinom okruženi golim brdima i kamenjarima i predstavljaju manje više kamenu pustoš, kameni ambijent urbaniziranom stanovništvu tih područja. Stvaranje zdravog životnog prostora predpostavlja neminovno ne samo obnovu nekadašnjih šuma na tom prostoru, nego i stvaranje novih šumskih površina. Briga za šume i zaštićene prostore zbog prirodnih ljepota treba da budu povjeravane stručnim šumarskim organizacijama, koje imaju da obavljaju sve potrebne stručne poslove oko održavanja i unapređenja šuma prema intencijama Ustava i potreba radnih ljudi na tom prostoru. Ovo se pokazuje posebno važnim za održavanje šuma na obalnom području uslijed intenzivnog turističkog iskorišćivanja. Šumski ekosistemi, kao najviši izraz nesmetanog djelovanja prirodnih sila, zahtijevaju stručan tretman, kako bi mogli trajno na najbolji način služiti općim potrebama današnjeg čovjeka. Dosadašnja slaba briga društva za šumsko-kulturne radove i uslijed toga njihovo zaostajanje prouzrokuje dalekosežne posljedice koje se očituju u drastičnom smanjenju općekorisnih funkcija šuma. Savjetovanje utvrđuje da stanje dosadašnjih radova na ozelenjavanju krša ne zadovoljava ni ondje gdje šume mogu na racionalan način udovoljiti zahtijevima tržišta (drvno tržište, šume kao kemping prostori), .a kamoli ondje gdje se ulaganje u pošumljavanje i očuvanje šuma ne može opravdati mjerilima tržišta. Dapače, danas se radi manje na pošumljavanju krša nego što je rađeno i urađeno u ranijih stotinjak godina. Nedovoljni prihodi i dohodak, kao i godinama neriješen materijalan položaj šumarstva na kršu, dovode radne organizacije koje gospodare šumama na kršu u sve teži položaj, a posljedice ovakvog stanja su: drastično smanjen obujam pošumljavanja, osipanje stručnih kadrova, ukidanje i raspadanje kako institucija nadgradnje ako i samih stručnih šumarskih radnih organizacija. Savjetovanje je utvrdilo da se daljnji razvoj u zaštiti čovjekova okoliša i pošumljavanje krša jadranskog područja može i mora odvijati, s uspjehom, ako se na ravnopravnoj osnovi i u uvjetima samoupravnog udruženog rada uključe radni ljudi šumarstva s korisnicima usluga u turizmu, vodoprivredi, poljoprivredi i elektroprivredi i dr. Usluge koje vrši šumarstvo onima koji su neposredno ovisni i zainteresirani za opće korisne funkcije šuma, nisu valorizirane niti su usvojena mjerila osiguranja naknadna šumarskim organizacijama, a nisu prihvaćene ni obaveze koje proističu iz spomenutih ustavnih odredaba. Poseban problem predstavlja zaštita šumske vegetacije i šuma od požara. U zadnjih pet godina izgorjelo je prosječno godišnje 4.500 ha šuma, dok je pošumljeno prosječno godišnje jedva 500 ha. Savjetovanje 261 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 78 <-- 78 --> PDF |
smatra da je potrebno organizirano pristupiti boljoj informiranosti sta novništva o značenju i ulozi šumske vegetacije na tom području kao i o važnosti njihova odnosa prema šumi za njen opstanak i razvoj. Zbog veoma osjetljive ravnoteže prirodnih sila na području krša, koju je neopreznim postupcima lako ugroziti, nužno je odgovarajuće obrazovanje radnih ljudi i kadrova za rad na održavanju i obnovi ta mošnje šumske vegeacije. Međutim, u nedavnoj je prošlosti jedna takva institucija, škola za krš u Splitu, ukinuta. Savjetovanje smatra da se nastava takvog stručnog smjera treba ponovno uspostaviti. Savjetovanje također smatra, da se zakonskim putem odredi kao pravilo prisutnost biologa odgovarajućeg profila kod izrade svih pro jekata kojima se uređuje ili izgrađuje neki prostor na području krša. Unatoč postojećih zakonskih odredaba, ponovno se pojavljuju koze u nekim područjima te se tako nastavlja devastacija šumske vegetacije. Zakon o zabrani držanja koza ne primjenjuje se dosljedno, pa prijeti opasnost novog pustošenja površina na kojima se regenerirala šumska vegetacija. Prešutno toleriranje brsta koza dovodi u nezgodan položaj radne ljude u organizacijama kojima je povjerena zaštita i unapređenje šumske vegetacije, učvršćuje najprimitivniji način privređivanja i omogućuje pojedincima, vlasnicima većih stada koza, laku zaradu na račun općedruštvenih interesa. Nikakvo pozivanje na siromaštvo nije moglo pokolebati, na pr. u Hercegovini, dosljedno sprovođenje zakona o zabrani držanja koza. Industrija i turizam stvaraju nove degradirane površine na većem broju mjesta, u pravilu na mjestima s najbolje očuvanom šumskom vegetacijom. Pokazuje se potrebnim, da se industrijske i urbanizirane sredine odvoje od turističkih, i da im se namijene dovoljno prostrane zone s posebnim rezervatima i odgovarajućom kategorijom zemljišta. U ovom se momentu čini potrebnim, da se jedan odgovarajući dio jadranske regije stavi pod zakonsku zaštitu dok se ne izrade prostorni planovi za pojedine namjene. Savjetovanje očekuje da će se osnovati interesne zajednice za veća područja zajednica općina u svrhu koordinacije rada svih zainteresiranih privrednih grana: poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, prometa, hotelsko-turističke djelatnosti i dr. U tako osnovanim SIZ-ovima pored zainteresiranih privrednih grana trebaju biti zastupljeni i predstavnici, teritorijalne narodne obrane, društveno-politički radnici, predstavnici urbanizma, zaštite prirode i dr. Interesne zajednice bi izrađivale dugoročne planove akcija u okviru unaprijed namjenski definiranih prostornih planova, određivale prioritete, davale smjernice i usaglašavale možebitne konflikte interese te određivale izvore financiranja. Šumarstvo mora i nadalje biti inicijator i realizator prostornih planova definiranih u sklopljenim samoupravnim sporazumima od strane svih korisnika usluga šuma i šumske vegetacije i stručno-šumarskih organizacija. Na kraju Savjetovanje konstatira, da već godinama neriješeni status i materijalan položaj šumarstva na kršu ozbiljno dovodi u pitanje opstanak ionako siromašnog fonda šuma na kršu, a time i mnogostruke uloge tih šuma na zaštiti čovjekove okoline. Zbog toga Savjetovanje 262 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 79 <-- 79 --> PDF |
podržava stavove i prijedloge za riješenje problema šumarstva na kršu, iznesene u »Informaciji«, koju je izradila Privredna komora za Dalmaciju i Zajednica općina Split, a koji se prijedlozi temelje na ustavnim načelima samoupravnog utvrđivanja i usklađivanja odnosa između davaoca usluga (tj. organizacija koje gospodare šumama) i korisnika tih usluga, odnosno korisnika neposrednih i posrednih funkcija šuma putem Samoupravne Interesne Zajednice za šumarstvo. Zbog poodmaklog vremena zaključeno je da podnesene zaključke dopune organizatori Savjetovanja imajući u vidu slijedeće: 1. Zaključci su dobro postavljeni, ali ih treba još kompleksnoj e i šire obraditi, konkretizirati i dopuniti arhivskim podacima iz »Monografije o kršu, Split 1958 g.« 2. SSRN Hrvatske je forum koji može direktno predlagati mjere za rješavanje problematike zaštite čovjekove okoline i krša, pa je potrebno da se organizator Savjetovanja što čvršće poveže s navedenom organizacijom. 3. Savez IT će u ovoj akciji zamoliti posredovanje i učešće novinstva i RTV. 4. Savez IT ponudit će usluge SSRNH u cilju formiranja snažne grupe, koja bi dalje nastavila radom na rješavanju problematike krša, zaštite čovjekove okoline i realizaciji zaključaka pri spomenutom forumu. Savezu je upućen posebni pismeni podnesak dr. Šandora L o v r i ć a, mikrobiologa i ing. Ante Belića , sanitarnog kemičara (obojica iz Zadra) u vezi održanog savjetovanja. Spomenuti zadarski stručnjaci pismenim se podneskom osvrću na sastav zaključaka i predlažu osnivanje komunalnih sektora u općinama i regijama, kao i stvaranje kodeksa urbanističkih načela, s uključenim posebnim režimom za ozolenjavanje gradova i naselja. Napomena Prije 18 godina, točnije od 3 0. VI — 3. VII. 19 5 8 g., u Splitu je održano Savjetovanje o kršu Jugoslavije. Inicijativu za ovakvo savjetovanje dalo je tadanje Šumarsko društvo Hrvatske (današnji Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske) ili bolje rečeno: ŠUMARSKI KLUB — Split. Savjetovanje o kršu Jugoslavije organizirano je putem Saveza IT šumarstva i drvne industrije Jugoslavije, i Savezne poljoprivredne-šumarske komore Jugoslavije. Cilj ovoga skupa bio je nastavljanje rješavanja krupnog, kompleksnog i teškog tehničko-biološkog i ekonomsko-socijalnog problema naše domovine. To je bilo kompleksno savjetovanje o problematici krša Jugoslavije, čije površine obuhvaćaju 56.618 km2 ili 22%> Jugoslavije, a na kojem "živi 2,400.000 ili 14°/o ukupnog stanovništva naše zemlje. Rad ovog splitskog savjetovanja, na kojem je podneseno oko 96 stručno-znanstvenih referata s pojedinačnim osvrtima i dokumentacijom na pojedine grane poljoprivrede, šumarstva, elektro i vodoprivrede, saobraćaja i veze na području krša Jugoslavije. Materijali, koji su obuhvatili iz područja šumarstva: devastacije, degradacije, obnovu i zaštitu šuma, bujičarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, stočarstvo, melioracije, morsko i slatkovodno ribarstvo i si., pa vodoprivrednu dokumentaciju i opskrbu vodom i td., izdani su 1958. g. u pet knjiga velikog formata i na 1.400 stranica. Svaka knjiga obuhvaća po republikama pojedinačnu problematiku i dokumentaciju krša (Bosna i Hercegovina, Crna Cora, Hrvatska, Slovenija i Jugoslavija). Obrađena problematika krša, brojčani pokazatelji, prijedlozi i zaključci još uvijek su aktualni i na snazi, iako su objavljeni u ovim knjigama prije gotovo dva desetljeća. Spomenute knjige izdao ie Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, organizator sadašnjeg Savjetovanja, i kod njega se one mogu naručiti. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Prateća stručna izložba Prilikom održavanja ovoga Savjetovanja organizator je izložio niz prigodnih stručnih eksponata u velikoj dvorani hotela »Slavija« u Boriku. Svakako da najvredniji eksponat predstavlja mapa: šume ličke pukovnije (regimente). To je jedna od najstarijih vegetacijskih karata na svijetu izrađena još 1765 godine. Tu su prikazane šume Velebita i Vel. Kapele od dalmatinske međe do Mrkopolja i Ogulina. Karta je veličine 160x260 cm i izrađena je u mjeriju 1:3880 fortifikacijskih hvati i izradili su je geodeti inženjeri bivše Austrougarske vojske. Mapa je izrađena tušem i u boji. Veoma je pregledna i drveće na njoj označeno je prema starosti i gustoći obrasta manjim i većim stabalcima. Karta je vlasništvo Arhiva Hrvatske. Podrobnije o ovoj karti i opisu šuma Like iznio je Bogoslav Kosoviić u Š. L. još 1914 g. u članku: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Kapeli. Osim spomenute vegetacijske karte organizator je izložio tabelarni prikaz: »Brojčano stanje koza od 1969-1974. g.«. Nadalje: još uvijek aktualni »šumarski« odlomak iz govora predsjednika SFRJ J. B. Tita, koji je održao 1954. g. u Trebinju. Uz ovo, zahvaljujući ing. D. Jedlovskom , stručnom suradniku Instituta za jadranske kulture i melioracije krša — Split, izloženi su bili: 1. Karta protupožarne zaštite šuma priobalnog područja Šumskog gospodarstva-Split, koja obuhvaća primorski pojas općina Trogir, Split i Omiš, dimenzije karte iznose 3,10x0,90 m i mjerilo 1:25.000. 2. Karta stanja šuma otoka Šolte: šume alepskog bora i makije iznad pokrovnosti 0,6, zatim makije pokrovnosti ispod 0,6, poljoprivredna polja i kamenjari i si. i mjerilo 1:25.000. 3. Urbanistički plan o. Šolte s namjenom površina: borove šume i zelene površine u turističkim zonama, proizvodno zaštitne borove šume, zeleni zaštitni pojas s uključenim trajnim zelenim kulturama, površine određene za melioraciju makija; mjerilo 1:25.000. 4. Slivno područje rijeka Krke i Zrmanje u mjerilu 1:50.000 prikazano je na 5 sekcija. Karta sadrži: visoke i niske šume, šikare, kamenjare, kraške pašnjake, goleti i planinske pašnjake, poljoprivredne površine, nacionalne parkove i rezervate. U predvorju hotela »Slavija« u Boriku izložio je zagrebački umjetnik Stanko Novak 38 intarzija. Ovaj intarzista i obožavatelj šuma i prirode pronalazi, u presjecima drva, živom tkivu stabla, bojama i šarama, pogodne asocijacije i svojim posebnim zahvatom spaja ih u određene cjeline. Na ovaj način umjetnik još više ističe ljepotu drva i dočarava prirodne pejsaže i figure, iskonsku sliku svijeta: Mjesečina, Jezero, Oblaci, Pučina i si. Ovo je, intarzisti S. Novaku, 4. samostalna izložba uz 13. kolektivnih što u domovini što u inozemstvu. Organizator savjetovanja smatrao je da ovakve umjetničke intarzije spadaju i u domenu propagande i popularizacije šumarstva, pa je umjetniku-intarzisti S. Novaku omogućio izlaganje. Da u tome nije pogriješio najbolje svjedoči činjenica, da su više od polovice izloženih intarzija otkupili učesnici Savjetovanja! Stručno-turistička ekskurzija 6. III. 1976 g.-treći dan Savjetovanja — održana je stručno-turistička ekskurzija za sve sudionike pod vodstvom ing. Brank a Tkalčić a šumarskog inspektora SO-Zadar i prof. S 1 o b o d a n a Alfirevića, direktora Instituta za oceanografiju i ribarstvo — Split. U Ninu su razgledane arheološke starine: starokršćanski spomenici, nekropola »Materize«, krstionica kneza Višeslava iz VIII. vijeka, crkvica sv. Nikole iz XI. stoljeća, Meštrovićev Grgur Ninski i si. Ekskurzija je na potezu Zadar-Privlaka obišla veoma uspjele kulture alepskog i primorskog bora, čempresa i pinjola, koje su podignute još 1948-54. g. te sjemen 264 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 81 <-- 81 --> PDF |
sku bazu alepskog i primorskog bora »Kožinski gaj«. Uzoran rad zadarskog Šumskog gospodarstva, ing. B. Tkalčića i njegovih stručnih i pomoćnih suradnika. U Privlači je prof. S. Alfirević dao informativni komentar o izgradnji buduće nuklearne elektrane i energetskih postrojenja na području Virskog akvatorija. Posebno se osvrnuo na oceanografska i biološka istraživanja, kao i na moguće reperkusije na svojstva mora u vezi izgradnje i lokacije spomenute NE. Prof. S. Alfirević je nadalje iznio kako se u posljednje vrijeme javljaju sve češće konflikti između industrijske, pomorske, saobraćajne i energetske namjene jadranskog prostora, te rekreacijsko-turističkog aspekta namjene ovoga prostora. Međutim u središte projekta »Jadran III« postavljena je problematika »Zaštite čovjekove okoline u jadranskoj regiji Jugoslavije, kojim se povezuje razvoj ovih područja i potreba striktne zaštite, napose od ispuštanja radio-aktivnih otpadaka u more. Sve uz načela: Neugrožavanje Jadrana, čisto more i poštivanje morskih ekosistema! RTV i novinstvo Zaključujući ovaj kroničarski izvještaj o održanom Savjetovanju potrebno je ovdje iznijeti i pomoć, koju je organizatoru pružila štampa i RTV. Zadarski tjednik »Narodni list« donio je nekoliko prikaza prije, kao i za vrijeme Savjetovanja. Donosimo naslove objavljenih članaka: »Šuma štiti čovjekovu sredinu«, »Nema zdravlja bez šuma«, »Više brige za zeleni turizam«, kao i »Čovjek — najveći prijatelj i neprijatelj šuma« (razgovor urednika N. L. i ing. S. Tomaševskog, predsjednika Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske). U petom stupcu beogradska »Politika« donosi članak »Šume« iz pera novinarke Ivanke Bešević (Zadar). Zagrebački »Vjesnik« donosi »Industrijske zone šumama odvojiti od turističkih« i »Ništa ne graditi na štetu šuma«. Splitska »Slobodna Dalmacija« donosi: »Šume — pastorčad«, »Zdrave životne sredine nema bez šuma« i »Nema racionalne šumarske politike«. RTV-Zagreb u svojoj večernjoj kronici registrirala je rad Savjetovanja, koji je snimio produžni centar RTV-Zadar. Radiostanice: Zagreb, Rijeka i Split dale su nekoliko kraćih obavijesti o radu ovoga skupa. : SI. 2. — Pogled na mjesto i hotele u Boriku gdje je održano Savjetovanje Iskaz sudionika U radu Savjetovanja sudjelovalo je oko 240 učesnika a s obzirom na problematiku znanstveni radnici i stručnjaci iz Hrvatske činili su veliku većinu na ovom Savjetovanju. Njihov je broj — prema iskazu registriranih sudionika — iznosio 210. Većinu od 114 sudionika činili su stručnjaci iz kontinentalnog dijela Hrvatske. Preostalih 96 učesnika bili su šumarski inženjeri i tehničari s područja Istre, Hrv. Primorja i Dalmacije. Iz B. i H. došlo je 14 znanstvenih i stručnih radnika, iz Srbije 2 i Slovenije 6 učesnika. Detaljnije o ovome vidljivije iz ovdje objavljenog »Iskaza sudionika Savjetovanja«. Dr. Aleš Bebler (Jugoslavenski savjet za zaštitu i unapređenje čovjekove sredine- Beograd), akademik dr. Teodor Varićak (JAZU-Zagreb), ing. Franjo KnebI (Savjet za zaštitu prirode Sabora SRH-Zagreb), Josip Krpan (Sabor SRH-Vijeće općina), ing. S. Dobrivojević i ing. V. Petrović (Privredna komora Jugoslavije) |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 82 <-- 82 --> PDF |
SR Bosna i Hercegovina Dr. ing. F. Alikallić, dr. Ć. Burlica, ing. N. Ćukac, dr. H. Dizdarević, ing. E. Eić, dr. B. Fabijanić, akademik dr. P. Fukarek, Mr. V. Fukarek, dr. S. Izetbegovic, dr. M. Jovančević, dr. K. Pintarić, ing. V. Ržehak, dr. V. Stefanović i Mr. N. Zekić. SR Slovenija Ing. F. Jurhar, ing. M. Kuder, ing. M. Prešern, ing. I. Puncer, ing. I. Smole i ing. M. Šolar (svi: Ljubljana). Zagreb Šumarski fakultet --Zagreb: Dr. M. Androić, dr. D. Klepac, ing. I. Knežević, Mr. S. Matić, Mr. Š. Meštrović, dr. I. Mikloš, dr. B. Prpić, dr. D. Rauš, dr. I. Spaić, Mr. A. Tomašević, dr. I. Trinajstić, dr. Z. Vajda i dr. M. Vidaković. Prirodoslovno-matematički fakultet (biološki odjel) - Zagreb; Mr. P. Durbešić, dr. Z. Pavletić, dr. N. Šegulja i dr. V. Gaži-Baskova (P o 1 j o p r i v. fakultet). Republički z a v od" z a zaštitu prirode SR Hrvatske: ing. D. Böhm, ing. A. Šobat i ing. Ž. Štahan, Šumarski i n s t i t u t-Ja s t r ebarsk o Dr. D. Cestar, dr. N. Komlenović, Mr. Z. Kovačević, dr. J. Martinović i dr. Z. Pelcer. Zatim: ing. B. Hruška (Privr. komor a SRH), ing. D. Suić (Rep. zavod za plan SRH) i ing. V. Igrčić (P o s 1 o v. u d r. šum. p r i v. org. — Zagreb), Republički i općinski šumarski inspektori: Ing. T. Krnjak (Zagreb), ing. I. Fran (Gospić), ing. A. Kraljević (Koprivnica), ing. V. Korica (Rijeka), ing. S. Milković (Zagreb), ing. T. Radaković (Zagreb), ing. N. Šepić (Pula), ing. V. Špoljarić (SI. Brod-Sl. Požega), ing. B. Tkalčić (Zadar), ing. I. Tolić (Split), ing. K. Vučetić (Zagreb) i I. Kovač (Šibenik). Split Dr. S. Alfirević (Inst. za oceanografiju i ribarstvo), ing. D. Jedlowski i ing. V. Topic (Inst, za melior. krša), ing. Ž. Vrdoljak (Privredna komora za Dalmaciju) i ing. A. Radovčić (šum. savj. u m.). Zadar Šime Patrk, predsjednik SO-Zadar, ing. Valentin Gregov, član I. V. SO-Zadar, A. Babić (sekretar insp. službe SO), Z. Bašić ((Vinilplastika), Vesna Cestarić (Inst. JAZU) ing. V. Grčić (region, vodovod), ing. arh. Živana Vernazza (Zavod za urbanizam) ing. A. Belić (sanitär, kern.), ing. Ante Dobrić (šum. savj. u m.), dr. Š. Lovrić (mikrobiolog), šum. tehn. Duje Tudor i Š. Baković (ŠG-Zadar) Nacionalni parkovi Ing. J. Movčan i ing. D. Krga (Plitvička jezera), ing. D. Radoš (Paklenica). Šumska gospodarstva i šumarije Šumsko gospodarstvo - Bjelovar: ing. D. Bartovčak (Bjelovar), ing. D. Djanješić (Lipik), ing. M. Drndelić (Bjelovar), ing. F. Kolar (Virovitica), ing. Z. Motal (Vrbovec), i ing. B. Pohajda (Bjelovar), šumsko-hortikulturno gospoda r s t vo-Buzet: Ing. M. Celeta (Buzet), ing. M. Fabeta (Labin), ing. R. Lukačić (Pula), tehn. R. Marušić (Poreč), tehn. I. Vujević (Buje), Slavica Mladen i ing. Z. Tomac (Rovinj). ŠG-Delnice : Ing. J. Janeš (Tršće), ing. N. Jugović (Delnice), Mr. D. Raguž (Klana), ing. R. Sušanj (Rijeka), ing. B. Vidmar (Delnice) i ing. M. Zdjelar (Ravna Gora). SG-Gospić : ing. Đ. Diklić (Gospić), ing. M. Kmeta (Gračac), ing. Pajo Kuprešanin (Gračac), ing. Perica Kuprešanin (Gos |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 83 <-- 83 --> PDF |
pić), ing. P. Momčilović (Udbina), ing. K. Posavec (Gospić), tehn. M. Varićak (Gračac), tehn. G. Vujnović (Karlobag), ing. M. Vukelić (Gospić), ing. I. Vukelić (Karlobag) i ing. B. Vujasinović (Gospić). Š G- K a rio v ac :tehn. E. Bregar (Jastrebarsko), ing. M. Kvaternik (Karlovac), ing. S. Lukačić (Duga Resa), Mr. I. Mrzljak (Karlovac) i ing. B. Srbljanin (Draganići). ŠG-Koprivni c a: ing. T. Balint (Kloštar Podravski), ing. E. Gazivoda (Đurđevac), ing. I. Kozjak, ing. A. Kramar i ing. Z. Križanec (svi Koprivnica), ing. S. Preradović (Repaš), ing. D. Ružić (Sokolovac), ing. L. Šabarić (Đurđevac), ing. M. Tomek (Koprivnica) i ing. F. Zvonar (Đurđevac). ŠG — Nov a Gradiška : ing. S. Bevelakva, ing. M. Kotarski, ing. Ž. Marman, ing. D. Pletikapić i ing. S. Sitar (svi N. Gradiška). ŠG-Ogulin: ing. Petar Nežić. ŠG-Sisak: ing. Darinka Žuna (Pokupsko) ŠG-Po dravska Slatina: ing. V. Gabrić i ing. S. Relić (P. Slatina). ŠG-Senj : ing. Ž. Franolić (Krk), ing. V. Ivančević (Senj), tehn. J. Jović (Karlobag), ing. A. Kraljić (Crikvenica), ing. M. Krmpotić (Krasno), ing. P. Marković i ing. Mihelčić (obojica Senj), ing. D. Piškulić (Jablanac), tehn. I. Samarđiia (Crikvenica), ing. V. Skorup (Senj) i J. Šimčić (Rab). ŠG-Split : ing. H. Prelešnik (Split). SG- Varaždin: inf. V. Kocijan (Vinica) i ing. V. Malez (Varaždin) SG-Vinkovci: ing. M. Cvitić (Vinkovci) i Š-P P »Slavonska šuma« — Osijek ing. J. Kulaš (Osijek). ŠG-Zagreb : ing. Stojković (Zgb) Općinska šumska gospodarstva i šumarije: ing. D. Jakovljević (ŠG-Drniš), ing. M. Prijić i tehn. J. Duvančić (ŠG-Knin), tehn. F. Šabić (ŠG-Makarska), M. Maganić (ŠG-Sinj). ing. Lj. Drageljcvić i S. Stegnjaić (opć. šuma rij a-Benkovac), tehn. F. Zorica (Biograd n/m), ing. K. Grgurić (M. Lošinj), K. Hafner (Opatija), ing. D. Prgin, tehn. J. Pancirov i tehn. N. Travica (ŠTS »Kras« - Šibenik), tehn. I. Hrsan (Zelenilo-Karlovac) i ing. M. Simunović (Ustanova za šumarstvo Dubrovnik). Skupštine općina: ecc. A. županić (opć. komitet SKH-Rijeka) i Petar Kuprešanin (planska služba Zajednice općina-Gospić). RTV i novinari: J. Balić (SI. Dalmacija — Split), I. Bešević Politika — Beograd), A. Brkan (RTV — Zadar), R. Knežević (Narodni list — Zadar), D. Mikulić (Vjesnik — Zagreb) i A. Seferović (SI. Dalmacija — Split). Savez IT šumarstva i drv. industrije Hrvatske Ing. S. Tomaševski (predsjednik), ing. T. Krnjak (ppredsjednik), dr N. Komlenović (tajnik), dr B. Prpić (urednik Šum. lista), ing. O. Piškorić (tehn. urednik Š. L.), dr Z. Potočić, ing. B. Ćop, ing. P. Grabundžija, ing. Z. Seletković, te ing. R. Antoljak, ZI. Mott i Iv. Žlutickv (Stručna služba Saveza IT) ZAGLAVAK Završavajući ovaj kroničarski prikaz i registraciju Savjetovanja »Uloga šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na jadransko područje« potrebno je objaviti, da je pripremne radove i organizaciju navedenog znanstveno-stručnog skupa izvršio Organizacijsk i odbo r u sastavu: Dr. M. Androić, ing. R. Antoljak, ing. D. Böhm, dr. I. Dekanić, ing. P. Grabunđija, dr. N. Komlenović, ing. 0. Piškorić, dr. B. Prpić, dr. Đ. Rauš, ing. Z. Seletković, ing. B. Tkalčić (Zadar), ing. S. Vanjković i ing. Ž. Višnjevce. Organizator je svakome učesniku savjetovanja poklonio ukusnu radnu mapu s detaljnim programom rada, planom grada Zadra i okolice, obilnim propagandno-turističkim prospektima, veoma lijepom značkom Zadra (poklon Šumarije — Zadar) i si. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Skupština općine Zadar, preko svojih predstavnika: Šim e Pa trka , predsjednika SO, ing. Valentina Gregova, člana I. V. općine — Zadar i ing. V. Grčića , potpredsjednika opć. konferencije SK — Zadar i ing. B. Tkalčića , šum. inspektora, zadužila je Savjetovanje svojim gostoprimstvom, sudjelovanjem u radu ovoga znanstveno-stručnog skupa i podjelom prigodnih spomen-edicija: Zlato i srebro Zadra — Zagreb 1951, Fotomonografijom Zadra — Zagreb 1969 i Vodičem Zadra — Zagreb 1975 sudionicima Savjetovanja: prof. dr. Fazliji Alikalfiću (Sarajevo), prof. dr. M. Androiću (Zagreb), akademiku dr. P. Fukareku (Sarajevo), ing. M. Kuderu (Ljubljana), prof. dr. Z. Pavletiću (Zagreb), akademiku prof. dr. T. Varićaku (Zagreb), kao i predstavnicima organizatora: ing. S. Tomaševskom, ing. T. Krnjaku i ing. R. Antoljaku. Ovdje nesmijemo zaboraviti ni znatne usluge Šumarij e Zada r koje je činila za cijelo vrijeme savjetovanja, kao i tokom stručne ekskurzije (dekoracije dvorane i razvoženja učesnika autom šumarije). Potrebno je istaknuti i usluge Hotelskog poduzeća — Borik, koje je pružilo sudionicima Savjetovanja primjeran smještaj i prehranu. Napose ističemo organizaciju Svečane društvene večere za preko 190 uzvanika, Dalmatinska večera i svirka dalmatinske klape stvorili su vrhunsko raspoloženje među sudionicima Savjetovanja. Stoga naše pohvale idu i Milutin a Švornića direktora hotela, prof. Ivu Livljanića ak. s 1 i- k ar a Nadu R u š e v i ing. Nevenku Radić za aranžiranje velike dvorane zavjesama, panoima i cvijećem. Ovaj prikaz i kroniku održanog Savjetovanja: Uloga šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na jadransko područje — Zadar 4 — 6. III. 1976 g. završavamo poetskim stihovima Vesne Cestarić (Institut JAZU — Zadar) posuđenim iz Fotomonografije Zadra — Zagreb 1969. g.: NA POLUOTOKU STOJI GRAD, ZIDINAMA SNAŽNIM NEKAD OPASAN. STOJI I TRAJE OD PRADAVNIH DANA MOREM I VJETROM BIT, SUNCEM GRIJAN, MRŽNJOM I ZAVIŠĆU RUŠEN, LJUBAVLJU UVIJEK PONOVNO GRAĐEN. TAKO, OD STAROSTI I LJEPOTE SAZDAN, DO NAŠIH DANA DOĐE, U NAŠE RUKE PRIĐE — RANJEN — DA BUDE OPET NAŠOM LJUBAVLJU OZDRAVLJEN. |