DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 35 <-- 35 --> PDF |
SAŽETAK Razvoj u šumarstvu odnosno u proizvodnom procesu pridobivanja šumskih sortimenata ide putem uvođenja što boljih i usavršenijih tehničkih sredstava i tehnologije rada. Do sada smo imali tri izrazita stupnja razvoja: dobu nemehanizacije, koja je trajala do oko 1958.—60. godine, dobu djelomične mehanizacije od oko 1960. do 1970. godine i dobu potpune mehanizacije, koja je počela oko godine 1970. i traja još danas. Svako doba zahtijeva određene promjene u smislu boljeg i savršenijeg rada čovjeka, kod kojega treba uzimati u obzir sve elemente ljudskog rada, u vezi s tehnikom, te u šumarstvu specijalno, i sa šumom kao ekosistemom. Na sadašnjem stupnju razvoja dolazi do većih promjena u redoslijedu rada kojega smo upotrebljavali decenijama. Izrada drva ili dorada dijeli se od sječe i obavlja na drugom mjestu, najčešće na kraju proizvodnog procesa na centralnom mehaniziranom stovarištu (CMS). Što je viši stupanj mehaniziranosti to veća je potreba dobre sinhronizacije svih faza i ostalih elemenata rada, jer ljudski rad postaje skup, pa i strojni. S porastom mehaniziranosti postepeno se skraćuje i neradni proces proizvodnje te dolazi do bržeg obrtaja (kruženja) kapitala i manjih fizioloških, tehničkih i estetskih gubitaka drveta. Investicije u šumarsku mehanizaciju su sve veće, jer se upotrebljavaju sve veći, jači i skuplji strojevi. S uvođenjem potpune mehanizacije dolazi do potrebe detaljnijeg planiranja rada. Potrebne su posebne pripreme rada s izradom sječno-transportnog elaborata, pripremom radilišta i dr. Mijenja se način koncentracije sječa, prije svega prostorne koncentracije, gdje su radilišta koncentrirana na dijelu površinu (revira, šumarije) radi boljeg korišćenja materijalnih, financijskih i drugih sredstava rada. Dok npr. na 1/2 revira ove godine sječemo, u drugoj polovici vršimo pripreme za poslove pridobivanje drveta za slijedeću godinu. Vođenje evidencije, kontrole rada, planiranja rada, programiranja rada i drugo nije dovoljno više sa ručnom obradom podataka. Potrebne su računske obrade kompjutorima, ikoji daju mnogo više pokazatelja, imamo odličan uvid u situaciju poslovanja i rada. Što je veći stupanj mehaniziranosti to veća je potreba za dodatno školovanje kadrova na svim nivoima od radnika do inženjera, to više očekujemo da će se rasteretiti radnik teškog fizičkog rada. Na drugoj strani očekujemo ne samo povećanju produktivnost i ekonomičnost, nego i veće vrednovanje ljudskog rada. Radnik postaje specijalist pa ga možemo upoređivati s industrijskim radnikom. Njegova lična primanja su veća, raste mu lični standard. S mehanizacijom je rad zanimljiviji, radnik dobiva osjećaj više vrijednosti. Raste također i lična povezanost sa radom. Za šumarstvo je to važno, jer nam mladi ljudi manje bježe u industriju." |