DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 35     <-- 35 -->        PDF

SAŽETAK


Razvoj u šumarstvu odnosno u proizvodnom procesu pridobivanja šumskih
sortimenata ide putem uvođenja što boljih i usavršenijih tehničkih
sredstava i tehnologije rada. Do sada smo imali tri izrazita stupnja razvoja:
dobu nemehanizacije, koja je trajala do oko 1958.—60. godine, dobu djelomične
mehanizacije od oko 1960. do 1970. godine i dobu potpune mehanizacije,
koja je počela oko godine 1970. i traja još danas. Svako doba zahtijeva
određene promjene u smislu boljeg i savršenijeg rada čovjeka, kod
kojega treba uzimati u obzir sve elemente ljudskog rada, u vezi s tehnikom,
te u šumarstvu specijalno, i sa šumom kao ekosistemom.


Na sadašnjem stupnju razvoja dolazi do većih promjena u redoslijedu
rada kojega smo upotrebljavali decenijama. Izrada drva ili dorada dijeli
se od sječe i obavlja na drugom mjestu, najčešće na kraju proizvodnog
procesa na centralnom mehaniziranom stovarištu (CMS).


Što je viši stupanj mehaniziranosti to veća je potreba dobre sinhronizacije
svih faza i ostalih elemenata rada, jer ljudski rad postaje skup, pa
i strojni.


S porastom mehaniziranosti postepeno se skraćuje i neradni proces
proizvodnje te dolazi do bržeg obrtaja (kruženja) kapitala i manjih fizioloških,
tehničkih i estetskih gubitaka drveta.


Investicije u šumarsku mehanizaciju su sve veće, jer se upotrebljavaju
sve veći, jači i skuplji strojevi.


S uvođenjem potpune mehanizacije dolazi do potrebe detaljnijeg planiranja
rada. Potrebne su posebne pripreme rada s izradom sječno-transportnog
elaborata, pripremom radilišta i dr.


Mijenja se način koncentracije sječa, prije svega prostorne koncentracije,
gdje su radilišta koncentrirana na dijelu površinu (revira, šumarije) radi
boljeg korišćenja materijalnih, financijskih i drugih sredstava rada. Dok
npr. na 1/2 revira ove godine sječemo, u drugoj polovici vršimo pripreme za
poslove pridobivanje drveta za slijedeću godinu.


Vođenje evidencije, kontrole rada, planiranja rada, programiranja rada
i drugo nije dovoljno više sa ručnom obradom podataka. Potrebne su računske
obrade kompjutorima, ikoji daju mnogo više pokazatelja, imamo odličan
uvid u situaciju poslovanja i rada.


Što je veći stupanj mehaniziranosti to veća je potreba za dodatno školovanje
kadrova na svim nivoima od radnika do inženjera, to više očekujemo
da će se rasteretiti radnik teškog fizičkog rada. Na drugoj strani
očekujemo ne samo povećanju produktivnost i ekonomičnost, nego i veće
vrednovanje ljudskog rada. Radnik postaje specijalist pa ga možemo upoređivati
s industrijskim radnikom. Njegova lična primanja su veća, raste
mu lični standard.


S mehanizacijom je rad zanimljiviji, radnik dobiva osjećaj više vrijednosti.
Raste također i lična povezanost sa radom. Za šumarstvo je to
važno, jer nam mladi ljudi manje bježe u industriju."