DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 30 <-- 30 --> PDF |
jednake strukture, starosti, predjel između dva prometala, itd.). Na njoj mora biti označena primjerna masa za sječu (barem nekoliko stotina m3), a ta je ovisna od veličine ekipe koja sječe. Mnogi dosadašnji odsjeci predstavljaju sječnu jedinicu. Ako su odsjeci preveliki onda ih razdijelimo na manje dijelove. Svaka sječna jedinica je označena s brojem od 1 naprijed. Kod nas doznačujemo stabla tek tada kada je radilište razdijeljeno na sječne jedinice (u šumi se sječne jedinice markiraju s trakama — obično žutim). Tako znamo za svaku jedinicu koliko stabala je doznačeno. To nam služi za sva daljnja planiranja: izračunavanje norme sječe i izrade, norma vuče, utovara i prijevoza, to je, dakle, osnova za obračun dohotka radnika i za ostale evidencije. Na karti su prikazana, također, i polja za privlačenje drveta (vučna polja) s različitim sredstvima (konji, traktori, žičare, itd.). Na karti su prikazana 4 vučna polja. Na kartu ucrtamo sve prometnice: ceste, glavne i pomoćne vlake itd., obično s crvenom bojom (i u šumi markiramo sve prometnice s crvenim trakama). Strelicama označimo smjer vuče. Tu i tamo na karti označimo smjer rušenja stabala. Tamo gdje ćemo vući cijela stabla nacrtamo stabla sa granama, a gdje cijela debla, onda ucrtamo samo debla, tamo gdje ćemo imati mnogokratnike ucrtamo prerezana debla, a gdje Sortimente, ucrtamo deblo prerezano na 3 dijela (vidi sliku 2). Na karti ucrtamo sva mjesta između privlačenja i prijevoza. To su obično mjesta kraj kamionske ceste (pomoćna stovarišta). Na cesti upišemo mjesta obrade drveta (pilanu itd.) i udaljenost prijevoza u km. Radi boljeg snalaženja napravimo male markice (štambilje), koje nam predstavljaju: zglobnik, adaptirani traktor, konja, žičani kran itd. te s njima označimo svaku sječnu jedinicu, već prema planiranoj upotrebi tehničkih sredstava. Kada ćemo upotrijebiti koja sredstva zavisi od raznih faktora. Na slici 2 prikazana je i detaljna priprema vuče sa žičnim kranom na kratkim udaljenostima. Na terenu i u karti trase su ucrtane i označene s brojevima. Svaka trasa ima ucrtan uzdužni prosjek na kojem je napisan procenat strmine. Ako treba dati podporu, onda i nju nacrtamo i s brojem označimo njenu visinu od zemlje. Za svaki profil napišemo izmjerenu dužinu u metrima i slovom »p« posebno upozorimo da treba postaviti podporu. Iz pojedinih profila vidimo kakav ćemo žični kran trebati, koje su dužine privlačenja, odnosno koliko mora minimalno biti duga užad, da li se mora upotrijebiti povratno uže, itd. Na terenu i na karti su označena mjesta za sidrenje žičnog krana, nosivog užeta i dr. Dobar praktičar upiše u kartu još i druge podatke, kao dinamiku rada u vrijeme sječe, vuče (početak, kraj), normative rada i dr. b) Tekstualni dio sječno-vučnog nacrta je sastavljen tako, da su nabrojane točke na koje treba kratko odgovoriti. Sadrži sve podatke, koji su nužni za dobar rad, a koji nisu uneseni u kartu. Sadržaj je slijedeći: I. Radilište : 1. Šum. uprava, revir, odjel; 2. površina radilišta (ha); 3. način gospodarenja; 4. razvojni stupanj sastojine; 5. doznačena količina drveta: a) četinjače, b) listače — broj stabala, m3, srednje stablo (m3); 6. opis terena; 7. vrsta sječe; 8. način izrade; 9. vremenski raspored rada (datum početka i kraja) — sječe, vuče. 214 |