DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 27 <-- 27 --> PDF |
d) Dorada drveta. To je zadnja faza prije predaje drveta potrošaču, odnosno kupcu. To su svi oni poslovi, koje smo do sada radili kod panja, osim rušenja i ostalih prerezivanja. To znači: koranje, krojenje, rezanje na Sortimente, mjerenje, sortiranje i eventualno sušenje. Zapravo, na strojeve smo prenijeli sve poslove, koji su zahtijevali mnogo fizičkog rada radnika (samo na koranje — skidanje kore otpada oko 45´3/o rada u fazi sječe i izrade sortimenata). Doradu drveta obavljamo na tzv. centralnim mehaniziranim skladištima (CMS), koja se nalaze obično na kraju proizvodnog procesa pridobivanja drvenih sortimenata. Najpovoljnija je lokacija negdje kraj željezničke stanice, radi daljnjeg transporta ili kraj DIP-a, tako da drvo ide iz CMS direktno na pilanu, odnosno DIP. Poznamo primjere u Evropi gdje je CMS locirano u šumi na mjestu pomoćnog stovarišta, gdje se prekida transport, a to znači između dvije faze — privlačenja i prijevoza. Iz kratkog prikaza ovih faza rada vidimo, da je kod »potpune mehanizacije « došlo do bitnih promjena u rasporedu rada. Dio posla, kojega smo obavili kraj panja, sada dorađujemo na kraju procesa (na CMS). Kod izbora strojeva postoje neki odnosi između njih i veličine sortimenta. Što duži je Sortiment (što manje ga prerezujemo) manje imamo posla oko njegovog primicanja od panja do vlake — lakše je, naime, privlačiti po zemlji 1 komad dug, na primjer 12 m, nego iz njega napravljena 3 komada po 4 m. (Trenje, posebno čeono, gdje dolazi do zapinjanja je mnogo veće ako vučemo 3 komada skupa, nego jedan iste kubature). Vezanje sajlama 3 komada traje duže i ne samo linearno duže, nego 1 komad iste kubature. Vuča drveta po vlaki je lakša ako vučemo 1 komad, nego iz njega napravljena 3 komada, štete okolnih stabala kod pravilnog rada pri privlačenju su manje u sastojim i na vlaci ako je rad unaprijed dobro pripremljen: dobra priprema rada, planiranje rada itd., što ćemo malo kasnije obraditi. S tim želimo reći, da većim dužinama dolazi do manjeg gubljenja vremena, a time povećanja produktivosti rada. Za teže Sortimente trebamo teže strojeve — traktore. Dokazano je, također, da je veći stroj ekonomičniji u radu samo ako je potpuno zaposlen. Znači, teži stroj izradi više u jedinici vremena. Zbog toga stalno povećavamo kapacitete strojeva, odnosno upotrebljavamo traktore sa jačim motorima. Nekada su nas zadovoljavali traktora ,s oko 35 KS, a sada upotrebljavamo one sa 60 KS pa čak do 100 KS. Ti traktori vuku duže komade, čak i cijela debla. Kod utovara i prijevoza je slično. Jača utovarna naprava natovaruje npr. 20 m3 u dvadeset dizanja i potroši recimo 30 min. Kod kratkih sortimenata i lakih utovarnih kranova, gdje kran diže optimalno samo 0,30 do 0,50 m3, trebati će 2—3 puta više vremena, to jest 60 ili čak 90 .minuta. Vrijeme utovara je pomoćno vrijeme od kojega je u dobroj mjeri zavisan učinak kamiona na dan (mjesec, itd.). Kod manje potrošnje vremena za utovar ostaje nam više vremena za vožnju (glavno vrijeme), te ćemo možda napraviti dnevno ili čak više vožnji na nekoj udaljenosti, a to, također, znači da većim (dužim sortimentima povećavamo produktivnost rada. Jasno, za to trebamo ne samo kamione s poluprikolicama i veće utovarne kranove, nego i odgovarajuće ceste, itd. 211 |