DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1976 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Prsni promjer srednjeg stabla lužnjaka na plohama s mladim naraštajem iznosi 50,9 ± 3,2 cm. Najveći prsni promjer je 62,8, a najmanji 38,6 cm. Linija distribucije stabala na plohama s mladim naraštajem je gotovo simetrična. Arimetička sredina nalazi se neznatno u lijevo od sredine varijacione širine. Distribucija ima srednju disperziju. Prosječni relativni položaj arimetičke sredine je na 0,412 ± 0,014 varijacione širine. Relativna disperzija zauzima 0,040 ± 0,003 varijacione širine. To znači da su u sastojinama u kojima se javlja mladi naraštaj, stabla gotovo simetrično podijeljena oko srednjeg stabla i da ima podjednako debelih koliko i tankih stabala u ne suviše velikom debljinskom rasponu. Na plohama s mladim naraštajem krošnje zastiru 68 ± 4,5% površine tla. Najjače zastrta površina iznosi 85% a najslabije 43%. Mladog naraštaja ima više u sastojinama s većim učešćem lužnjaka. Prosječno učešće lužnjaka, prema temeljnici, na plohama s mladim naraštajem je 86 ± 4%. Kad smo tako dobili prosječni strukturni model kod kojeg se javlja mladi naraštaj lužnjaka, usporedili smo ga s podacima ploha. Ustanovili smo da su se u tom modelu najviše približili podaci strukture na plohi 54. Starost sastojine na toj plohi je 105 godina, broj stabala 144/ha, temeljnica 24,94 m2/ha. Debljina srednjeg stabla lužnjaka je 47,0 cm, a krošnje zastiru 72% površine tla. Relativna arimetička sredina nalazi se na 0,380 od početka varijacione širine, a disperzija je 0,039 varijacione širine. Lužnjak učestvuje s 80"´ü u omjeru smjese sastojine prema temeljnici. Na toj plohi je i najobiljniji i najkvalitetniji mladi naraštaj lužnjaka u stadiju podmlatka. Na plohi smo izbrojili 30 mladih, kvalitetnih i vitalnih biljaka po 1 m-´. To iznosi 300.000 biljaka po hektaru, što je dovoljno za uspješnu prirodnu obnovu lužnjaka. Sastojina na plohi 54 osim optimalnih strukturnih uvjeta za pojavu mladog naraštaja ima i dobro pripremljeno tlo, koje je pokriveno razrahljenim listincem i vrlo rijetkim grmljem. Najčešći uzrok što nema mladog naraštaja, po svemu sudeći, je započimanje oplodne sječe u premladim sastojinama. Uzrok tome je i pogrešno utvrđena starost sastojina pred oplodnu sječu. Kod osnivanja pokusa imali smo veći broj ploha na kojima je započeta oplodna sječa, struktura sastojina slična je istraženom modelu, a na plohi nema mladog naraštaja. Analizom stabala ustanovili smo da se stvarna starost sastojina znatno razlikuje od starosti prema osnovama gospodarenja. Veliki broj ploha (čak 40%) čije su sastojine prema osnovi imale 105, 110 pa i 120 godina, te su u njima započete oplodne sječe i mi smo prema strukturi očekivali pojavu mladog naraštaja, bile su stvarno znatno mlađe. Razlike između starosti prema osnovama gospodarenja i starosti po nama ustanovljene iznosile su i do 30 godina. To istina ne mora uvijek značiti da je krivo određena starost u osnovama gospodarenja. Uzrok mogu biti i neprikladno provedeni zahvati oplodne sječe. Sječom su mogla biti izvađena, kako je to dosta često uobičajeno, najjača a prema tome i najstarija stabla, pa je tako snižena starost sastojina. Uzgojne zahvate oplodne sječe treba voditi pažljivo, da se ne poremeti struktura, a naročito starost sastojine, jer to je vjerojatno vrlo značajno za urod sjemena i pojavu mladog naraštaja. 195 |