DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 84     <-- 84 -->        PDF

s državnim šumama i opći šumarski nad3)
Čuvajno šume od požara!
zor bili fu unificirani tj. vršio ih je upravi4)
Čuvajmo naše šume od štetne kreše,
telj šumske uprave. Stupanjem na snagu 5) Ne zasijecajmo stabla,
tog Zakona provedena je bifurkacija ovih 6) Čuvajmo šume od koza,
dviju djelatnosti, koju je, međutim, dio 7) Njegujmo šume, i
šumara teško prihvaćao. Batić, svojim čla8)
Podižimo šume.
nkom »Organizacija šumske uprave i ad


Batić se rastao sa šumom kao rad


ministracije« (Š. 1. 1931.), ustaje u obranu


nim objektom 1966. godine, ali se nije


bifurkacije, jer ona omogućuje da se sva


rastao sa svojom dragom mu strukom


koj djelatnosti posveti puna pažnja. Iz tog


ni s kolegama. Malo je bilo »Šumarskih


članka navodimo i dvije rečenice: »Kadar


četvrtaka« u Savezu inžinjera i tehničara


činovnika i službenika ne povisuje se, a


šumarstva i drvne industrije Hrvatske na


posao raste iz dana u dan. Domaće narod


kojima Batić nije bio da s kolegama i dru


ne potrebe na šumi, kojima treba najpri


govima, starijim i mlađim, razmatra ne


pravnije udovoljavati, svaki dan su sve


samo događaje iz prošlosti nego i zbiva


veće porastom naroda, kulture i civilizaci


nja u suvremenom šumarstvu. To dokazu


je. ..« (str. 187). Navodimo ove rečenice,


je i činjenica da je do kraja života bio


jer nam one daju sliku Batića kao ČOVJE


pretplatnik Šumarskog lista.


KA, kao stručnjaka koji ne obavlja svoje
dužnosti samo stoga, jer ih mora vršiti neZavršimo
ovo spomen-slovo riječima s
go i s razloga, što se na određenoj dužnosti kojima se potpisani, kao predstavnik Save


nalazi i zbog toga da svojim radom dopriza
inžinjera i tehničara šumarstva i drvne
nese i boljitku društvene zajednice — naindustrije
SR Hrvatske, u nadgrobnom goroda.
To su zacjelo bili i motivi, da za voru oprostio od Jakova Batića: » ... I
knjigu »Kratke pouke iz šumarovaj
letimačan slijed Tvog životnog puta
stva« (Beograd, 1935. god. u realizaciji S. jasno pokazuje da ti je život bio plodan
Baranca) napiše niz priloga. i da si SVJETAO PRIMJER mlađim generacijama.
Ne ćemo zaboraviti, da si i u
U Barančevim »Poukama iz šumarstva svojoj bolesti mislio na svoje »četvrtkovnalaze
se ovi prilozi J. Batića: ce« te kada nisi mogao osobno doći u Šumarski
dom, poslao si »kolektivu kluba«


1) Drvo je jedno od najvećih potreba čo


čestitku za ovu, 1976. godinu. Zato mirno


vječanstva,


počivaj, a mi kličemo — SLAVA TI!


2) Jedan razgovor između šumara i seljaka


O. Piškorić
(o čuvanju šuma),


UPLIV SUMA NA BROJ PUČANSTVA


Veoma poučna motrenja učinjena su u Francezkoj na osnovu statističkih
podataka, u kakvom su naime savezu izkrčenje šuma sa pučanstvom. Trideset
okružja, u kojih su sve šume izkrčene, izgubila su po zadnjem brojenju
od god. 1886. do 80.000 na pučanstvu. Kao prirodni zakon imalo bi služiti
ovo: Ako želimo, da nam budu doline napučene, onda neka budu briegovi
šumoviti. Jer ako su pobrežja gola, onda bujice i druge prirodne nepogode
uništuju sve, što jim je na putu, a tim se uništuju i pitoma zemljišta, od
kojih se odplavlja plodovita i za rastenje bilina potrebita crnica. Poljodjelac,
kojega ne može prehraniti jalovo tlo, živi oskudno i kukavno, ter se mora
napokon i izseliti u druge krajeve...


Blago si ga onomu narodu, koji umije razumno koristiti se sa šumom, ali
i čuvati ju, da mu se uzdrži; jer nestane li šuma, onda mu ne preostaje drugo,
nego seliti se u drugi nepoznati kraj. A što to znači, teško bi bilo reći.


(Šumarski list, 1885, str. 383)