DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 76     <-- 76 -->        PDF

je god. 1967, potpuno obustavljena i zatvorene
su sve pilane. Dio stanovništva međutim
živi od pokretne poljoprivrede (shifting
cultivatio), što je uvjetovalo daljnje krčenje
i uništavanje šuma. Inventarizacija izvedena
po FAO pokazala je tužnu sliku, samo
38´°/o površina šuma je u donekle povoljnom
stanju, a ostalo je manje ili više uništeno.
Opreznim iskorišćavanjem u očuvanim
šumama može se pokriti samo oko
50"y<> potreba zemlje. Time bi se omogućilo
otvaranje novih radnih mjesta u šumarstvu
i drvnoj industriji i podizanje životnog
standarda. Preduvjet za to je ukidanje
pokretne poljoprivrede preseljenjem
stanovništva. Tako obrađuje zemlju samo
oko lffl/» stanovništva, ali oni uništavaju


ALLGEMEINE FORST UND JAGDZEITUNG
(Allg. Forst-u. J.-Ztg.) 1974.


Br. 1


Weihe , J.: Količina i intercepcija oborina
u bukovim i smrekovim sastojinama u
Nordrhein-Westfalen, 1. Registracija količine
oborina na slobodnom prostoru ombrografima
bez zaštite od vjetra (Nastavak
br. 2/74).
Moosmayer , H.-U.: Važnost nekih ovisnosti
između staništa i rasta šume za
uređivanje šuma.
K a t o, F.: Utjecaj varijacija troškova i
etata na vrijednost sastojina.


Br. 2


Kramer , H.: Rezultati dendrometrijskih
i prirasno-prirodnih istraživanja kao pomagalo
za donošenje odluka kod planiranja
u šumarstvu i tekućeg gospodarenja.
Glide, H.: Uređivanje šuma — Sluškinja
ili gospodarica šumarskog gospodarstva?


Br. 3/4


Schmidt-Vogt, H.: Sistematski položaj
obične smreke (Picea abies Karst.) i
sibirske smreke (Picea obovata Ledeb.) u
rodu Picea. Prilog uvođenju gen-ekologije
u sistematiku drveća.
B rü n ig, E. F.: Faktori rizika u planiranju
funkcije šuma, prikazana na riziku vjetroizvala.
Mogućnost simultanog optimiranja
šumske proizvodnje i socijalnih funkcija
šume.


Kennel , R.: Iskustva iz inventarizacije
šuma u Bavarskoj 1970./71. god.


oko 25% površine države. Treba zabraniti
pašu u šumama, paljenje travnjaka, pošumljavati
rubove šuma borovima, a osobito
područja važna za osiguranje hidroenergetskog
potencijala države.


Haufe, H. R.: Mogu li se inventarizacije
šuma u zemljama trećeg
svijeta izvoditi efektivnij
e ? Kritika nesrazmjera upotrebljivosti
podataka dobivenih inventarizacijom i
troškova utrošenih u njihovo izvođenje.


Otvorena i poštena diskusija o problemima
koji su često izazvani poteškoćama više
subjektivne, nego objektivne naravi.


Z. Kalafadžić
Krumschmidt, W.: Praktična iskustva
s naseljavanjem šumskih mrava, grupa
Formica rufa.


Br. 5


Braun , H. J.: Ritam i veličina rasta, potrošnje
vode i produktiviteta potrošnje
vode kod drveća. I Alnus glutinosa (L.)
Geartn. i Salix albe (L.) »Liempde«.
Mammen , E.: Njemačko-španjolska izmjena
iskustva o problemima pošumljavanja,
kao i o zaštitama i rekreacionim
funkcijama šume.


Antoine , J.: Neki rezultati istraživanja
prijeloma vrha uslijed ledoloma kod smreke
o morfologiji krošnje i karakteristikama
drva.


Br. 6
Alt her r, E. et al.: Prvi rezultati pokusa
gnojenja smrekovih sastojina na kremenim
ilovačama u području »Nordliches
Härdtsfeld«/Ostalb.


Braun , H. J.: Ovisnost rasta smreke o kisiku
u tlu.
Braun , H. J.: Reakcija u rastu topola na


optimalnu i reduciranu opskrbljenost vo


dom.
Y achkaschi, A.: Stočarstvo Irana i
njegov utjecaj na šumu.


Br. 7


A11 h e r r, E. i E v e r s, F. H.: Neočekivani
uspjeh gnojenja kod manjka magnezija u
mladoj bukovoj sastojini na šarenim pješčenicima
u Odenwald.
A m a n n, E.: Razmišljanja prilikom revizije
uređajnog elaborata o gospodarenju u