DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 76 <-- 76 --> PDF |
je god. 1967, potpuno obustavljena i zatvorene su sve pilane. Dio stanovništva međutim živi od pokretne poljoprivrede (shifting cultivatio), što je uvjetovalo daljnje krčenje i uništavanje šuma. Inventarizacija izvedena po FAO pokazala je tužnu sliku, samo 38´°/o površina šuma je u donekle povoljnom stanju, a ostalo je manje ili više uništeno. Opreznim iskorišćavanjem u očuvanim šumama može se pokriti samo oko 50"y<> potreba zemlje. Time bi se omogućilo otvaranje novih radnih mjesta u šumarstvu i drvnoj industriji i podizanje životnog standarda. Preduvjet za to je ukidanje pokretne poljoprivrede preseljenjem stanovništva. Tako obrađuje zemlju samo oko lffl/» stanovništva, ali oni uništavaju ALLGEMEINE FORST UND JAGDZEITUNG (Allg. Forst-u. J.-Ztg.) 1974. Br. 1 Weihe , J.: Količina i intercepcija oborina u bukovim i smrekovim sastojinama u Nordrhein-Westfalen, 1. Registracija količine oborina na slobodnom prostoru ombrografima bez zaštite od vjetra (Nastavak br. 2/74). Moosmayer , H.-U.: Važnost nekih ovisnosti između staništa i rasta šume za uređivanje šuma. K a t o, F.: Utjecaj varijacija troškova i etata na vrijednost sastojina. Br. 2 Kramer , H.: Rezultati dendrometrijskih i prirasno-prirodnih istraživanja kao pomagalo za donošenje odluka kod planiranja u šumarstvu i tekućeg gospodarenja. Glide, H.: Uređivanje šuma — Sluškinja ili gospodarica šumarskog gospodarstva? Br. 3/4 Schmidt-Vogt, H.: Sistematski položaj obične smreke (Picea abies Karst.) i sibirske smreke (Picea obovata Ledeb.) u rodu Picea. Prilog uvođenju gen-ekologije u sistematiku drveća. B rü n ig, E. F.: Faktori rizika u planiranju funkcije šuma, prikazana na riziku vjetroizvala. Mogućnost simultanog optimiranja šumske proizvodnje i socijalnih funkcija šume. Kennel , R.: Iskustva iz inventarizacije šuma u Bavarskoj 1970./71. god. oko 25% površine države. Treba zabraniti pašu u šumama, paljenje travnjaka, pošumljavati rubove šuma borovima, a osobito područja važna za osiguranje hidroenergetskog potencijala države. Haufe, H. R.: Mogu li se inventarizacije šuma u zemljama trećeg svijeta izvoditi efektivnij e ? Kritika nesrazmjera upotrebljivosti podataka dobivenih inventarizacijom i troškova utrošenih u njihovo izvođenje. Otvorena i poštena diskusija o problemima koji su često izazvani poteškoćama više subjektivne, nego objektivne naravi. Z. Kalafadžić Krumschmidt, W.: Praktična iskustva s naseljavanjem šumskih mrava, grupa Formica rufa. Br. 5 Braun , H. J.: Ritam i veličina rasta, potrošnje vode i produktiviteta potrošnje vode kod drveća. I Alnus glutinosa (L.) Geartn. i Salix albe (L.) »Liempde«. Mammen , E.: Njemačko-španjolska izmjena iskustva o problemima pošumljavanja, kao i o zaštitama i rekreacionim funkcijama šume. Antoine , J.: Neki rezultati istraživanja prijeloma vrha uslijed ledoloma kod smreke o morfologiji krošnje i karakteristikama drva. Br. 6 Alt her r, E. et al.: Prvi rezultati pokusa gnojenja smrekovih sastojina na kremenim ilovačama u području »Nordliches Härdtsfeld«/Ostalb. Braun , H. J.: Ovisnost rasta smreke o kisiku u tlu. Braun , H. J.: Reakcija u rastu topola na optimalnu i reduciranu opskrbljenost vo dom. Y achkaschi, A.: Stočarstvo Irana i njegov utjecaj na šumu. Br. 7 A11 h e r r, E. i E v e r s, F. H.: Neočekivani uspjeh gnojenja kod manjka magnezija u mladoj bukovoj sastojini na šarenim pješčenicima u Odenwald. A m a n n, E.: Razmišljanja prilikom revizije uređajnog elaborata o gospodarenju u |