DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 75 <-- 75 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA BEITRÄGE ZUR METHODIK DER WALDINVENTUR. (Prilozi metodici inventarizacije šuma.) Sastavili: K. F. Panze r i F. Zöhrer . Mitteilungen der Bundesforschungsanstalt für Forst- und Holzwirtschaft, Reinbek. Br. 99, 1974., 124 Str., broširano. Kommissions Verlag Buchhandlung Max Wiedebusch, 2000 Hamburg 36. Cijena DM 16. Pojedinačni prilozi više autora na navedenu temu. Zöhrer, F.: Inventarizacija šuma kao inženjerska znanost. Predmet se definira kao tipična inženjerska znanost, veza između teoretski fundiranih temelja i praktičnih optimalnih metoda, za razliku od »čistih« temeljnih znanosti, kao što su na pr. dendrometrija i nauka o rastu i prirastu. Ovisnost metoda inventarizacije i temeljnih znanosti, te njihovo integriranje u jedan sistem, prikazan je praktičnim primjerom. Naglašena je potreba reduciranja sistematskih i srednjih pogrešaka, jer se jedino tako mogu sniziti relativno visoki troškovi, uz isto kvalitetu informacija. Pokazana je važnost statistike, teorije pogrešaka, geodezije, fotogrametrije i fotointerpretacije, te novih tehnika tzv. daljinske detekcije (remote sensing). Panzer, K. F.: Mogućnosti ustanovljavanja truleži stojećeg debla bez razaranja materije. Problem naročito važan za tropske šume, gdje često otpadak radi truleži iznosi vrlo veliki postotak. Pregled dosadašnjih metoda: vizuelnih, na temelju vidljivih (curenje smole, razna odebljanja), te pomoću zvuka (lupanje sjekirom ili čekićem). Nove metode se temelje na primjeni ultrazvuka, rentgena i gama zraka. Kod starijih metoda sistematske pogreške su vrlo velike, dok su nove trenutno za inventarizaciju preskupe. Kao mogućnost navodi se i metoda ubadanja s iglom, no ta metoda već ide u područje dijagnosticiranja truleži razaranjem materije. Kvantitativna procjena unutrašnje truleži je veliki problem, čak i za najkompliciranije metode. Stellingverf, D. A.: Inventarizacija u svrhu rekognosciranja i eksploatacijedrvne zaliheuSu r i n a m u. Metodika utvrđivanja drvne zalihe pogodne za eksploataciju, koja se primjenjuje u zemljama u razvoju. Prvo je izvedena rekognoscirajuća inventarizacija, gdje su pomoću aerosnimka sitnog mjerila izlučene geološke i biljnosociološke zone u grubo, te izrađene karte za cijelu zemlju. U drugom koraku je pomoću aerosnimka krupnijeg mjerila izvršena inventarizacija drvnih masa, na temelju koje su izlučena šest područja pogodna za eksploataciju. Za ta područja procijenjeno je stanje otvorenosti šuma, planirana izgradnja puteva, odnosno kopanje kanala u močvarnim šumama. Sicco Smit, G.: Praktičnaprimjena radarskih snimaka za kartiranje tropskih kišnih šuma u Kolumbiji . Radi stalne oblačnosti nisu mogli biti primjenjeni konvencionalni aerosnimci. Prikaz prednosti i mana radarskih snimaka. Rudarski snimci su jeftini i korisni za grubu stratifikaciju tipova šuma na velikim površinama (površina tropskih šuma u Kolumbiji iznosi 114 mil. ha), bez obzira na oblačnost, no bez konvencionalnih metoda interpretacije i terenske verifikacije ne mogu se dobiti točniji podaci u svrhu detaljnog planiranja eksploatacionih radova. Singh, K. D.: Neki zajednički oblici prostorne raspodjele u tropskim kišnim šumama i njihova važnost za planiranje inventarizacije . Tri glavne zone tropskih kišnih šuma (Afrika, Jugoistočna Azija, Južna Amerika) pokazuju začuđujuću sličnost u prostornoj raspodjeli razreda promjera, broja stabala, visinskih razreda i drvne zalihe. Podaci bi se mogli međusobno korisiti i donositi ispravne zaključke za sva područja bez obzira na ogromne geografske udaljenosti. Istraživanje optimalnih statističkih metoda za procjenu drvnih masa u području tropskih kišnih šuma. Sachtier, M.: Neki rezultati inventarizacije šuma u Dominikanskoj Republici i posljedice za buduću šumsku privredu. Prikaz dosadašnje eksploatacije, stanja šuma i budućeg gospodarenja. Radi lošeg gospodarenja i uništavanja šuma eksploatacija |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 76 <-- 76 --> PDF |
je god. 1967, potpuno obustavljena i zatvorene su sve pilane. Dio stanovništva međutim živi od pokretne poljoprivrede (shifting cultivatio), što je uvjetovalo daljnje krčenje i uništavanje šuma. Inventarizacija izvedena po FAO pokazala je tužnu sliku, samo 38´°/o površina šuma je u donekle povoljnom stanju, a ostalo je manje ili više uništeno. Opreznim iskorišćavanjem u očuvanim šumama može se pokriti samo oko 50"y<> potreba zemlje. Time bi se omogućilo otvaranje novih radnih mjesta u šumarstvu i drvnoj industriji i podizanje životnog standarda. Preduvjet za to je ukidanje pokretne poljoprivrede preseljenjem stanovništva. Tako obrađuje zemlju samo oko lffl/» stanovništva, ali oni uništavaju ALLGEMEINE FORST UND JAGDZEITUNG (Allg. Forst-u. J.-Ztg.) 1974. Br. 1 Weihe , J.: Količina i intercepcija oborina u bukovim i smrekovim sastojinama u Nordrhein-Westfalen, 1. Registracija količine oborina na slobodnom prostoru ombrografima bez zaštite od vjetra (Nastavak br. 2/74). Moosmayer , H.-U.: Važnost nekih ovisnosti između staništa i rasta šume za uređivanje šuma. K a t o, F.: Utjecaj varijacija troškova i etata na vrijednost sastojina. Br. 2 Kramer , H.: Rezultati dendrometrijskih i prirasno-prirodnih istraživanja kao pomagalo za donošenje odluka kod planiranja u šumarstvu i tekućeg gospodarenja. Glide, H.: Uređivanje šuma — Sluškinja ili gospodarica šumarskog gospodarstva? Br. 3/4 Schmidt-Vogt, H.: Sistematski položaj obične smreke (Picea abies Karst.) i sibirske smreke (Picea obovata Ledeb.) u rodu Picea. Prilog uvođenju gen-ekologije u sistematiku drveća. B rü n ig, E. F.: Faktori rizika u planiranju funkcije šuma, prikazana na riziku vjetroizvala. Mogućnost simultanog optimiranja šumske proizvodnje i socijalnih funkcija šume. Kennel , R.: Iskustva iz inventarizacije šuma u Bavarskoj 1970./71. god. oko 25% površine države. Treba zabraniti pašu u šumama, paljenje travnjaka, pošumljavati rubove šuma borovima, a osobito područja važna za osiguranje hidroenergetskog potencijala države. Haufe, H. R.: Mogu li se inventarizacije šuma u zemljama trećeg svijeta izvoditi efektivnij e ? Kritika nesrazmjera upotrebljivosti podataka dobivenih inventarizacijom i troškova utrošenih u njihovo izvođenje. Otvorena i poštena diskusija o problemima koji su često izazvani poteškoćama više subjektivne, nego objektivne naravi. Z. Kalafadžić Krumschmidt, W.: Praktična iskustva s naseljavanjem šumskih mrava, grupa Formica rufa. Br. 5 Braun , H. J.: Ritam i veličina rasta, potrošnje vode i produktiviteta potrošnje vode kod drveća. I Alnus glutinosa (L.) Geartn. i Salix albe (L.) »Liempde«. Mammen , E.: Njemačko-španjolska izmjena iskustva o problemima pošumljavanja, kao i o zaštitama i rekreacionim funkcijama šume. Antoine , J.: Neki rezultati istraživanja prijeloma vrha uslijed ledoloma kod smreke o morfologiji krošnje i karakteristikama drva. Br. 6 Alt her r, E. et al.: Prvi rezultati pokusa gnojenja smrekovih sastojina na kremenim ilovačama u području »Nordliches Härdtsfeld«/Ostalb. Braun , H. J.: Ovisnost rasta smreke o kisiku u tlu. Braun , H. J.: Reakcija u rastu topola na optimalnu i reduciranu opskrbljenost vo dom. Y achkaschi, A.: Stočarstvo Irana i njegov utjecaj na šumu. Br. 7 A11 h e r r, E. i E v e r s, F. H.: Neočekivani uspjeh gnojenja kod manjka magnezija u mladoj bukovoj sastojini na šarenim pješčenicima u Odenwald. A m a n n, E.: Razmišljanja prilikom revizije uređajnog elaborata o gospodarenju u |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 77 <-- 77 --> PDF |
šumama s pretežno zrelim sastojinama. Nieuwoudt, F. i Sloboda, B.: 0 izjednačenju velikog broja podataka. R o e d e r, A.: Sistematska multimomentalna snimanja kao ortogonalni slučaj problema Buffon-ove igle. Br. 8 S c h ö n h a r, S.: Istraživanja o pridolasku Fomes annosus i ostalih uzročnika crvene truleži u još neprorjeđivanim kulturama smreke. Pabst , H.: Mogućnosti i granice primjenljivosti principa uzročnika zagađenja u poljoprivredi i šumarstvu. Rack , K.: Analiza štete od mraza u kulturi duglazije, osobito obzirom na Phomosis pseudotsugae. Br. 9 Dietz , P.: Nauka o iskorišćivanju šuma. H e e g, B.: Šumarska politika kao znanost — Postavljanje problema. ALLGEMEINE FORST UND JAGDZEITUNG (Allg. Forst-u. J.-Ztg) 1975. Br. 1 Poseban broj posvećen inventarizaciji šuma na velikim površinama He ne, A.: Inventarizacija na velikim površinama. Braun , R.: Značajke inventarizacija šuma u Austriji. Franz , F.: Značajke inventarizacije šuma u Bavarskoj. L o e t s c h, F.: Neka razmišljanja o ciljevima i načinu izbora metoda pogodnih za inventarizaciju šuma na velikim područjima u S.R. Njemačkoj. W e i m a n n, H. J.: Inventarizacija smrekovih šuma u Hessen-u izmjerom uzorka određenog metodom PPS (Probabilities Proportional to Size — vjerojatnosti proporcionalne veličini) u god. 1970. Br. 2 G ü r t h, P.: »Der Korker Waldbrief« — šumarsko povijesna studija iz Mittelbaden-a. Klein , E.: Uređivanje šuma u DDR. Kunze , K.: Pokušaji kvantificiranja rizika tehnološke zastarjelosti. Br. 10/11 Schmidt-Vogt, H.: Prirodno rasprostranjen je smreke Picea abies (L.) Karst. u Euroaziji. K1 e i n s ch m i t, J.: Povijesni razvoj, stanje i budući zadaci istraživanja provenijencija u šumarstvu. Weisberge r, H. i Konert, H.: Istraživanja heterovegetativnog razmnožavanja smreke, duglazije i bora u terenu. O 1 b e r g, R.: Kako reagiraju mlade smrekove kulture na uništavanje korova herbicidima? Br. 12 Yachkaschi, A.: Opasnosti za čovjekovu okolinu i mjere zaštite u Iranu. Bra n dl, H.: Šumarsko-politički i privredni aspekti kooperacije među šumskim poduzećima. Muhle , O.: O ekologiji i očuvanju vriština. Muhs , H. -J. et al.: Varijacije u broju puci među raznim provenijencijama Picea abies (L.) Karst. Z. Kalafadžić Müller , G.: O važnosti održanja genetskog varijabiliteta šumskog drveća. Schmidt , P.: Rast i potrošnja vode tri klona topola. Br. 3/4 Künstle, E. i Mitscherlich, G.: Fotosinteza, transpiracija i respiracija u mješovitoj sastojini u Schwarzwald-u. I dio Fotosinteza. Wellenstein, G. et. al.: Problem rezuida nakon primjene hormonalnih herbicida u šumarstvu. Schönhar , S.: Istraživanja u napadu truleži na stabla Picea abies oštećena kod izvlačenja. V r i e s, P. G. de: Hartig-ova metoda (1868.) kao poseban slučaj optimiranog načina procjene mase sastojina primjernim stablima. Richter , J.: Srednji prsni promjer i indeks cijena u sastojinama smreke. Br. 5 Schober , R.: Razmatranja o pokusima s borovima raznih provenijencija u Šumariji Wolfagang, odjel Pechhütte 50b. 187 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Mit scherlich, G. i Künstle, E: Fotosinteza, transpiracija i respiracija u mješovitoj sastojini u Schwarzwald-u. II dio Transpiracija. Br. 6/7 N i e s s 1 e i n, E.: Kurt Mantel — povjesničar, pravnik i šumar u službi njemačkog šumarstva. Hasel , K.: Značenje i zadaća iztraživanja i nastave na području povijesti šumarstva. Pacher , J.: Tendencija razvitka šumarstva u Njemačkoj u prvoj polovini 19. stoljeća pod utjecajem savremenih kulturnih stremljenja. Zundel , R.: Uređenje pejzaža kao sredstvo za rješavanje konfliktnih situacija u prirodnim rezervatima s mnogo posjetitelja — primjer Feldberg/Schwarzwald. Kenk , G.: Sustav za definiranje cilja šumarskog gospodarstva i kontrola izvršenja. Schwarz , O.: Kvantifikacije vodnog prinosa iz šuma. Br. 8 H ö f 1 e, H. H.: Teorija sistema u nauci o iskorišćavanju šuma. S c h i m i ts c h e k, E.: Razmatranja o nekim štetama na šumama. Zycha, H.: Mjerenje aktiviteta truleži debla u sastojinama smreke. Br. 9 Keinschmit, J. et. al.: Mogućnosti genetičkog poboljšanja Quercus robur i Quercus ipetraea, I Inventura sjemenskih plantaža. L ii p k e, B. V.: Analiza rasta sadnica smreke u prvoj godini nakon presadnje. Br. 10 Schönhar, S.: O naseljavanju Fomes annosus u svježe panjeve u prorjeđivanim sastojinama smreke. K1 e i n s c h m i t, J. et. al.: Mogućnosti genetičkog poboljšanja Quercus roburQuercus petraea, II Pokusi razmnažanja hrasta reznicama. Klimatzek, D.: Obujam i konzekvence aplikacije insekticida pri uništavanju defolijatora bora u Nordbayern. Bergmann , F.: Indentificiranje porijekla šumskog sjemena na temelju izoencimgen frekvencija. Br. 11 A b e t z, P. i P r a n g e, H.: Sumsko-uzgojni pokusi sa sadnicama raznih sortimenata pri osnivanju smrekovih sastojina u Oberschwaben. Den gl er, K: Vjeverica kao šumski štetnik Br. 12 Altherr, E. i Evers, F. H.: Efikasnost gnojenja magnezijem u sastojini smreke u Buntsandestein-Odenwald. C u r t o i s, H.: Kako je opasna Fomes annosus? Mantel , K.: Razdoblja u povjesti šumarstva Njemačke. Platen , J. v.: Ustanovljavanje gubitka prirasta. Weiche , J.: Količina i intercepcija oborina u bukovim i smrekovim sastojinama u Nordhein-Westfalen, 2. Daljnje kontrole mjerenja kiše izvan šume. Z. Kalafadžić UPOZORENJE AUTORIMA ZA SEPARATE Autori članaka koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti posebno i istodobno s dostavom rukopisa. Separati se POSEBN O NAPLAĆUJ U po stvarnoj tiskarskoj cijeni i odvojeno od autorskog honorara. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 79 <-- 79 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI ZAPISNIK 20. sjednici Upravnog i Nadzornog odbora proširene dugogodišnjim društvenim radnicima, koja je održana 1. travnja 1976 g. u društvenim prostorijama »Šumarskog doma« u Zagrebu. Prisutni: dr. M. Androić, ing. D. Böhm, ing. D. Brkanović, ing. I. Delajković ing. V. Fašaić, ing. N. Goger, ing. F. Knebl, dr. N. Komlenović, (ing. T. Krnjajk, ing. I. Milinković, ing. O. Piškorić, dr. Z. Potočić, dr. B. Prpić, ing. S. Vanjković, R. Tkalčec, I. Žlutickv i ing. R. Antoljak. Dnevni red: 1. Pozdravna riječ potpredsjednika Saveza 2. Kritički osvrt na održano Savjetovanje u Zadru, daljna razrada donesenih zaključaka i dr. 3. Završni račun Saveza za 1975 g., donošenje Plana prihoda i rashoda, kao i Plana rada za 1976 g. 4. Organizacijske pripreme i sadržaj proslave 130 g. osnivanja Hrvatskog šumarskog Društva i 100 godina neprekidnog izlaženja Šumarskog lista (4. VI. 1976 g. u Zagrebu). 5. Skupština Šumarskog društva — Zagreb (8. IV 1976 g.): obnavljanje rada, biranje novog U. O. i donošenje plana rada, za o, g., izbor delegata Saveza za skupštinu i dr. ad 1: U otsutnosti predsjednika, sjednicu je otvorio i pozdravio prisutne potpredsjednik Saveza ing. T. Krnjak; prisutni smatraju da nedolaženje izvjesnog broja članova U. O. na zakazane sjednice predstavlja usporavanje društvenog rada, a i dovođenje u vremenski tjesnac realizacije prihvaćenih i zacrtanih akcija Saveza (Zaključci Savjetovanja -Zadar, opseg i sadržaj proslave 100. g. Š. L., 130 g. Hrvatskog Šumarskog Društoa, Skupštine ŠD-Zagreb i dr.), pa se mole članovi U. O. da nastoje redovitije dolaziti na sjednice Saveza. ad 2: Tehnički tajnik ing. R. Antoljak iznio je podatke da je u radu Savjetovanja u Zadru (4-6. III. 1976 g,) sudjelovalo 232 učesnika i to: iz Hrvatske 165, iz Slovenije 6, iz Srbije 3, iz Bosne 14 i 34 sudionika iz Zadra, odnosno: iz Istre, Hrv. Primorja i Dalmacije 62, iz kontinentalnog dijela Hrvatske 113, iz drugih republika 23 i iz Zadra 34 sudionika (predstavnici političko -društvenih, kulturnih i ostalih privrednih organizacija). Po zvanjima je bilo: akademika 6, šumarskih inspektora 13, političkih radnika 8, šumarskih stručnjaka (IT) 158, novinara 5 (Vjesnik, Politika, Slobodna Dalmacija, Novi list-Zadar i RTV-Zagreb) i ostalih privrednih i znanstvenih radnika-nešumara 42 sudionika. U stručno-turističkoj ekskurziji na potezu Zadar-Nin, Petrčani i Privlaka- Vir sudjelovalo je 136 osoba. Na svečanoj večeri bio je 181 sudionik. Najstariji -prisutni — šumari bili su: Ante Dobrić (rodj. 1894 g.) i ing. Nikola šepić (1903 g.). Pozdravne govore na Savjetovanju su održali: Dr. Aleš Bebler, predsjednik Jugoslavenskog savjeta za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline, akademik dr. T. Varićak, redovni član Jug. akademije znanosti i umjetnosti-Zagreb, ing. T. Krnjak, republički glavni inspektor za šumarstvo, Josip Krpan, saborski zastupnik, Šime Patrk, predsjednik SO-Zadar i dr. Pozdravne brzojave Savjetovanju su uputili: akademik I. Jurković, predsjednik republičkog savjeta za naučni rad, Ing. D. Nikolić, sekretar za šumarstvo Srbije i dr. I. Dekanić, profesor ŠF-Zagreb. Savez je uputio pozdravni brzojav i želju za skoro ozdravljenje: ing. Huseinu Imamoviću, v. savj. u Sekretarijatu za šumarstvo BH i dr. Ž. Radovanoviću, direktoru Instituta za šumarstvo BH, koji su vozeći se u Zadar na savjetovanje teško staradali u saobraćajnoj nezgodi. Ing. O. Piškorić je pročitao prijedlog Zaključaka savjetovanja u Zadru. U diskusiji je iznijeto: 1. da su Zaključci dobro postavljeni, ali ih treba još kompleksnije i nešto šire obraditi i dopuniti podacima iz 189 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 80 <-- 80 --> PDF |
1958 g. (Savjetovanje o kršu u Splitu), 2. konstatira se da je Socijalistički SRN Hrvatske forum koji može direktno predlagati mjere za rješavanje problematike krša i zaštite čovjekove okoline, kao i da potiče primjenu već postojećih mjera. Prema tome Ü. O. Saveza treba se čvršće povezati sa SSRN; 3. provodeći propagandu i popularizaciju šumarstva i drvne industrije, koja je gotovo zamrza, Savez treba angažirati novinarstvo, odnosno cjelokupnu »sedmu silu« uključujući tu i RTV za ovakove akcije (o ovom problemu struke bit će više govora na 87. god. skupštini Saveza, koja će se održati sredinom XI mjeseca o.g.); 4. uz pomoć Jugoslavenskog savjeta za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline (Dr. A. Bebler) U.O. će nastojati izdati Zbornik radova s održanog Savjetovanja; 5. proširene zaključke dostaviti će Savez: a) svima zastupnicima saborskih vijeća SRH, b) SSRN Hrvatske, c) predsjednicima SO i Zajednicama općina na jadranskom području, d) općinskim sekretarijatima SKH na Jadranu, e) istaknutim političkim i društvenim radnicima Hrvatske; 6. U.O. Saveza ponudit će usluge SSRN Hrvatske za formiranje grupe, koja bi radila na problematici krša i zaštiti čovjekove okoline i 7. potrebno je da Savez ITŠDI Hrvatske, kao i suorganizatori Savjetovanja: Šumarski fakultet, Zagreb, Republički zavod za zaštitu prirode, Šumarski institut Jastrebarsko, uz pomoć Odbora za zaključke (ing. F. Knebl, prof, dr., Potočić, ing. O. Piškorić, ing. S. Vanjković i ing. R. Antoljak) i dalje vode brigu oko sprovedbe zaključaka, povezivanja i realizacije dogovorenih radnji. ad 3: Cjelokupni IZVJEŠTAJ O OBRAČUNU PRIHODA I RASHODA KAO I ZAKLJUČNI RAČUN s pismenim izvještajem za 1975. g. podnio je financ. referent R. Tkalčec: Obračun prihoda i rashoda za 1975. god. I. Prihodi 593.132,40 din II. Rashodi 548.425,85 din Razlika + 44.706,25 din Izvještaj Nadzornog odbora Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske od 19. III. o. g. povodom pregleda novačnog poslovanja Saveza za vremenski razmak od 1. siječnja do 31. prosinca 1975. godine: Prilikom financijskog pregleda, koji je obavljen 18. i 19. III. o. g., utvrđeno je slijedeće: 1. Tekući račun Saveza kod SDK glasi: 30102-678-6249 2. Stanje bankovnog računa na dan 1. I. 1975. g. bilo je: 523.504,30 Din. 3. Stanje bankovnog računa na dan 31. XII. 1975. g. glasilo je 744.489,07 Din. 4. Saldo blagajne od 31. XII. 1975. g.: 119,90 Din. 5. Ukupni prihodi Saveza u 1975. g. iznosili su: 593.132,40 Din. 6. Ukupni rashodi Saveza u navedenom vremenu u 1975. g. iznosili su: 548.425,85 Din. 7. Višak prihoda nad rashodima u 1975. g. iznosi: 44.706,55 Din. 8. Potraživanja od kupaca na dan 31. XII. 1975. g. iznosili su: a) dugovanja pojedinaca na pretplati za Šum. list od ranijih godina i u 1975. g. iznosila su: 13.820,00 Din. b) dugovanja radnih organizacija na pretplati za Š. L. 14.750.00 Dim. c) dugovanja radnih organizacija za isporučene tiskanice, obrasce, knjige i si. 66.669,00 Din. d) dugovanja u vezi troškova upravljanja Šum. domom i dužne stanarine za poslovni prostor 53.436.75 Din. Ukupna potraživanja u 1975. g.: 148.675,75 Nadalje: Nadzorni je odbor utvrdio da su svi obračuni isplate u 1975. g. izvršene na temelju urednih blagajničkih dokumenata i prema određenim stavkama prihvaćenog Plana prihoda i rashoda za 1975. g., na 14. sjednici U.O. Saveza, koja je održana 10. 4. 1975. g.; zatim: da su svi blagajnički dokumenti uredno potpisani po likvidatoru, blagajniku i predsjedniku Saveza odnosno teh. tajniku Saveza; da je knjigovodstvo Saveza proknjižilo cjelokupnu novčanu dokumentaciju za 1975. g. Članovi N. O. Saveza: 1. ing. A. Mudrovčić, v.r. 2. prof. dr. Z. Potočić, v.r. 3. ing. S. Vanjković, v.r. Izvještaj o pregledu poslovanja podnio je ing. S. Vanjković. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Proračun prihoda i rashoda 1976. g. I Prihodi s dotacijama 1,063.574,00 din II Rashodi: a) Materijalni rashodi 63.750,00 b) Funkcionalni rashodi 697.789,00 c) Amortizacija 9.110,00 d) Ugovorne obaveze 12.405,00 e) Zakonske obaveze 34.590,00 f) Osobni dohoci 245.930,00 Svega rashodi 1,063.574,00 din Proračun prihoda-rashoda fondova Saveza za posebne namjene: I Fond vlastite zgrade a) prihodi 973.871,00 din. b) rashodi 124.000,00 ostatak 849.871,00 din. II Fond za proslavu 100 g. Šum. lista a) prihodi 69,574,00 din b) rashodi 69.574,00 Ostatak 0 III Fond sredstava za investicije a) prihodi 17.000,00 din. b) rashodi 17.000,00 Ostatak IV Fond zajedničke potrošnje opće namjene a) prihodi 20.779,95 din. b) rashodi 18.500,00 Ostatak 2.279,95 din. V Fond zajedničke potrošnje za stambenu izgradnju a) prihodi 26.364,00 din. b) rashodi 0 Ostatak 26.364,00 din. Za otpis dugovanja iz ranijih godina (tis kanice + pretplata za Š.L.) 6.017,00 din. Razdioba viška ostvarenih prihoda u iznosu od 44.706,55 din.: a) 2">/o u rezervni fond Saveza prema čl. 21 Samoupravnog sporazuma 894,00 din. b) u fond zajedničke potrošnje opće namjene 15.000,00 din. c) za isplatu razlike namještenicima Saveza brutto O.D. u visini 1-mjesečnog bruto O.D. 20.000,00 din d) za pokriće troškova izdavanja jubilarne edicije Šum. lista 8.812,55 din Svega: 44.706,55 din. U opsežnoj i detaljnoj diskusiji dane su sugestije u vezi ubiranja pretplate i nastalih dugovanja za Š. L., kao slanje opomena, naplaćivanju tiskanica za potrebe šumarstva, prikupljenju oglasa i si. Savez će se obratiti na Republičku zajednicu za šumarstvo i zamoliti dotaciju za pokriće tiskanja Šumarskog lista. Cjelokupni izvještaj financ. savj. R. Tkalčeca primljen je u cijelosti s predloženom raspodjelom ostataka prihoda u iznosu od 44.706,55 din. po zaključnom računu za 1975. g. Prihvaćen je i Plan rada Saveza za 1976. g., koji glasi: 1. Održati Savjetovanje u Zadru: Uloga šume i šumske vegetacije u zaštiti čovjekove okoline u odnosu na jadransko popodručje (4—6. III 1976. g.). 2. Organizirati prolavu 130 godišnjice osnivanja Hrvatskog Šumarskog Društva, današnjeg Saveza, kao i 100 godišnjicu izlaženja šumarskog lista uz slavljenje 35 godišnjice Narodnog ustanka. 3. Izdati jubilarnu ediciju »Povijest šumarstva i Šumarskog lista« do 30. X. 1976. g. 4. Nastaviti započetu akciju oko denacionalizacije Šumarskog doma. 5. Održati 87. skupštinu Saveza tokom XI, mjeseca 1976. g. 6. Ojačati položaj i ulogu Saveza: a) aktiviranjem rada teritorijalnih Šumarskih društava; b) povećanjem broja pretplanika Šum. li- sa i snažnijom suradnjom, kao i sprovođenjem zaključaka donesenih na sastanku Redakcijskih odbora (održan 23. X. 1975. g. u Zagrebu); c) popularizacijom i propagandom šumarstva i drvne industrije, a uz pomoć radnih organizacija naše struke; d) nastaviti pripremne radove oko izdavanja Malog šumarskog i drvno industrijskog priručnika, kao i Almanaha-adresara svih inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije na području SRH. ad 4: Proslava 130 godina osnivanja Hrvatskog Šumarskog Društva, 100 godišnjica izlaženja Šumarskog lista uz slavljenje 35 191 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 82 <-- 82 --> PDF |
obljetnice Narodnog ustanka održati će se ad 5: 4. VI. o. g. u obliku akademije s prigodnim svečanim sadržajem u hotelu IntercontiKao delegati za godišnju skupštinu ŠDnental- Zagreb. Zamolit će se: akademik Zagreb, koja će se održati 8. IV. o.g. u Zadr. I. Jurković, republ. sekretar ing. R. grebu određeni su: predsjednik Saveza Pavlović, podpredsj. Sabora č. Grbić, akaing. S. Tomaševski, ing. S. Vanjković i ing. demik dr. V. Varićak i predsjednik grada I. Delajković. Zagreba Ivo Vrhovec (već je dao pristanak) da prihvate članstvo u Počasnom ad 6: odboru prilikom najavljenih proslava. Tom prilikom priredit će Savez prikladnu Članovi sjednice komemorirali su smrt prateću izložbu arhive i dokumentacije ing. J. Batića, šum. savjetnika u. m., koji Š. L., Saveza i dr. je umro 26. III. o.g. u starosti od 81. g, Organizaciju i sprovedbu radova ovih života. Na sprovodu se od pokojnika u proslava obavit će: ime Saveza i ŠD-Zagreb oprostio ing. O. a) Savjetodavni odbor u sastavu: dr. M. Piškorić. ŠD-Zagreb je položilo vijenac. Androić, dr. Z. Potočić, ing. B. Čop, ing. V. Fašić, ing. N. Goger, ing. S. Vanjković, ing. Hvala i slava mu! R. Štraser, dr. S. Bertović, ing. V. Živković i ing. D. Böhm i Podpredsjednik: Ing. T.Krnjak, v.r. b) Izvršni odbor: dr. B. Prpić, ing. O. Piš- Tajnik: dr. N. Komlenović, v.r. korić, dr. N. Komlenović, ing. Ž. Višnjevac i ing. R. Antoljak. Zapisničar: Ing. R. Antoljak, v.r. »PAPUK« DRVNO INDUSTRIJSKI KOMBINAT PAKRAC OOUR — DRVNO PRERAĐIVAČKI KOMPLEKS Pilana, Tvornica parketa, Tvornica stolica, Tvornica drvne galanterije. Pogon drvena vuna, OOUR — METALNI KOMPLEKS Ljevaonica Auto-servis Strojna i ručna bravarija OOUR — TVORNICA KOMADNOG NAMJEŠTAJA — GRUBIŠNO POLJE OOUR — ROBNA KUCA »PAPUK« Pakrac Prodavaonica automobila u Pakracu Prodavaonica auto-dijelova u Pakracu Prodavaonica namještaja u Pakracu Prodavaonica namještaja i kuć. aparata u Kutini Prodavaonica namještaja i kuć. aparata u Velikim Zdencima Nudimo svoj bogat i kvalitetan proizvodni program. Preko naših prodajnih punktova bit ćete uvijek na vrijeme i solidno usluženi. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 83 <-- 83 --> PDF |
IN MEMORIAM Ing. JAKOV BATIĆ 26. ožujka umro je, a 29. pokopan na zagrebačkom Mirogoju, dipl. ing. šum. Jakov B a t i ć. Batić, sin Slovenskog Primorja, rođen je 25. srpnja 1895. godine u Oseku kraj Šempasa. Peto je dijete, od devetoro, siromašne seljačke obitelji, kako je sam znao govoriti. Osnovnu školu polazi u rodnom mjestu, gimnaziju, njemačku jer slovenske nije bilo, u Gorici na kojoj i maturira 1915. godine.Ratno vrijeme omogućilo mu je nastavak školovanja tek 1919. godine i to u Zagrebu. U Zagrebu se našao već neposredno poslije pada Austo-ugarske monarhije, u studenome 1918. godine, jer zbog terora talijanskih okupatora mora bježati iz rodnog kraja .U Zagrebu se upisuje na Šumarski fakultet na kojem i, u rekordnom roku tj. 1922. godine, završava studije. Za vrijeme studija uzdržava se iz potpore, 500.— dinara mjesečno, koju je primao od Ureda za izbjeglice u Ljubljani. Batić započinje svoj stručni rad početkom 1923. godine u Gospodarstvenom uredu Otočke imovine općine a nastavlja, od kraja 1924. do ožujka 1925. godine, na dužnostima upravitelja Šumarija u Otočcu, Škarama i Kosinju. Nakon dvanaestogodišnjeg rada u kraškim šumama Otočke imovne općine premješten je u Panonsku ravnicu, za šumarskog referenta u Sreskom načelstvu u Somboru; na toj dužnosti u skladu s ondašnjom organizacijom državne administracije, dobiva zvanje šumarskog savjetnika V položajne grupe. 1938. godine Batić je premješten u Direkciju šuma u Novom Sadu i za dotanji savjesni i stručni rad odlikovan. U Novom Sadu godinu dana bio je šef građevinskog odsjeka a dvije godine šef administrativnopersonalnog odsjeka. Proširenjem II svjetskog rata na naš teritorij pok. Batić opet je izbjeglica. Mora napustiti Novi Sad a po dolasku u Zagreb upućen je za upravitelja Šumarije u Vrgin Mostu. Kasnije je premješten u Zagreb, u Veliku župu, da nakon Oslobođenja nastavi s radom u Okružnom narodnom odboru u Zagrebu. Potrebe šumarskih stručnjaka na terenu dovode ga u Veliku Goricu (u NO kotara), u Šumsko gospodarstvo Cvetković kraj Jastrebarskog te u Dugo Selo. U Dugom Selu najprije se nalazi u NO kotara a zatim, od 1952. godine, kao upravitelj Šumarije s kojeg radnog mjesta 1959. godine odlazi u mirovinu. Kao umirovljenik do 1966. godine radi u Odjelu za uređivanje šuma Šumskog gospodarstva u Brezicama. Ne samo spomenuto posebno priznanje za njegov stručni savjesni rad, nego i njegov literarni dio rada dokazuje njegovu ljubav za šumu, brigu za unapređivanje šumskog gospodarstva i za racionalno korišćenje šuma. To su 1930. godine u Šumarskom listu objavljeni članci »Sušenje jelovih i smrekovih šuma u Lici« te »Propadanje golemih vrijednosti narodnog imetka «. U prvom članku Batić upozorava na ugroženost ličkih jelovih i smrekovih šuma od podkornjaka i na nužnost hitne intervencije, a u drugom na štetnost za narodnog gospodarstvo korišćenje šindre kao materijala za pokrivanje kuća. Do stupanja na snagu novog Zakona o šumama 1929. godine u velikom dijelu Jugoslavije (Bosni i Hercegovini, Srbiji) uprava |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 84 <-- 84 --> PDF |
s državnim šumama i opći šumarski nad3) Čuvajno šume od požara! zor bili fu unificirani tj. vršio ih je upravi4) Čuvajmo naše šume od štetne kreše, telj šumske uprave. Stupanjem na snagu 5) Ne zasijecajmo stabla, tog Zakona provedena je bifurkacija ovih 6) Čuvajmo šume od koza, dviju djelatnosti, koju je, međutim, dio 7) Njegujmo šume, i šumara teško prihvaćao. Batić, svojim čla8) Podižimo šume. nkom »Organizacija šumske uprave i ad Batić se rastao sa šumom kao rad ministracije« (Š. 1. 1931.), ustaje u obranu nim objektom 1966. godine, ali se nije bifurkacije, jer ona omogućuje da se sva rastao sa svojom dragom mu strukom koj djelatnosti posveti puna pažnja. Iz tog ni s kolegama. Malo je bilo »Šumarskih članka navodimo i dvije rečenice: »Kadar četvrtaka« u Savezu inžinjera i tehničara činovnika i službenika ne povisuje se, a šumarstva i drvne industrije Hrvatske na posao raste iz dana u dan. Domaće narod kojima Batić nije bio da s kolegama i dru ne potrebe na šumi, kojima treba najpri govima, starijim i mlađim, razmatra ne pravnije udovoljavati, svaki dan su sve samo događaje iz prošlosti nego i zbiva veće porastom naroda, kulture i civilizaci nja u suvremenom šumarstvu. To dokazu je. ..« (str. 187). Navodimo ove rečenice, je i činjenica da je do kraja života bio jer nam one daju sliku Batića kao ČOVJE pretplatnik Šumarskog lista. KA, kao stručnjaka koji ne obavlja svoje dužnosti samo stoga, jer ih mora vršiti neZavršimo ovo spomen-slovo riječima s go i s razloga, što se na određenoj dužnosti kojima se potpisani, kao predstavnik Save nalazi i zbog toga da svojim radom dopriza inžinjera i tehničara šumarstva i drvne nese i boljitku društvene zajednice — naindustrije SR Hrvatske, u nadgrobnom goroda. To su zacjelo bili i motivi, da za voru oprostio od Jakova Batića: » ... I knjigu »Kratke pouke iz šumarovaj letimačan slijed Tvog životnog puta stva« (Beograd, 1935. god. u realizaciji S. jasno pokazuje da ti je život bio plodan Baranca) napiše niz priloga. i da si SVJETAO PRIMJER mlađim generacijama. Ne ćemo zaboraviti, da si i u U Barančevim »Poukama iz šumarstva svojoj bolesti mislio na svoje »četvrtkovnalaze se ovi prilozi J. Batića: ce« te kada nisi mogao osobno doći u Šumarski dom, poslao si »kolektivu kluba« 1) Drvo je jedno od najvećih potreba čo čestitku za ovu, 1976. godinu. Zato mirno vječanstva, počivaj, a mi kličemo — SLAVA TI! 2) Jedan razgovor između šumara i seljaka O. Piškorić (o čuvanju šuma), UPLIV SUMA NA BROJ PUČANSTVA Veoma poučna motrenja učinjena su u Francezkoj na osnovu statističkih podataka, u kakvom su naime savezu izkrčenje šuma sa pučanstvom. Trideset okružja, u kojih su sve šume izkrčene, izgubila su po zadnjem brojenju od god. 1886. do 80.000 na pučanstvu. Kao prirodni zakon imalo bi služiti ovo: Ako želimo, da nam budu doline napučene, onda neka budu briegovi šumoviti. Jer ako su pobrežja gola, onda bujice i druge prirodne nepogode uništuju sve, što jim je na putu, a tim se uništuju i pitoma zemljišta, od kojih se odplavlja plodovita i za rastenje bilina potrebita crnica. Poljodjelac, kojega ne može prehraniti jalovo tlo, živi oskudno i kukavno, ter se mora napokon i izseliti u druge krajeve... Blago si ga onomu narodu, koji umije razumno koristiti se sa šumom, ali i čuvati ju, da mu se uzdrži; jer nestane li šuma, onda mu ne preostaje drugo, nego seliti se u drugi nepoznati kraj. A što to znači, teško bi bilo reći. (Šumarski list, 1885, str. 383) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 85 <-- 85 --> PDF |
POKRETNI ŽIČANI STROJ U RUS Poduzeće Hinteregger Reinhold, Maschinen u. Seilbahnbau u Celovcu u svom URUS — programu proizvodi novi tip privlačnog užeta, upotrebljivog na svakom terenu. To je URUS pokretni žičani kran, koji se za pogon može priključiti na Mercedes-Benzov Unimog, ali ima i vlastiti motor koji se transportira kamionom. Poduzeće proizvodi privlačnu užad nosivosti između 1500 i 3500 kg s dohvatom između 300 i 800 metara. IZVOZ HRASTOVIH DUGA SA HRVATSKIH POSTAJA U TRST Tečajem g. 1880. bude sa sliedećih željezničkih postaja odveženo u Trst ukupno 32,716.157 komada duga, i to iz Siska 29,252.044 kom., iz Velike Gorice 2,038.053 kom., iz Križevca 140.047 kom., iz Vrbovca 138.551 kom., iz Lekenika 111.600 kom., iz Zdenčine 951.028 kom., iz Zagreba 67.595 kom., iz Zaprešića 10.800 kom., a iz Osieka 6.409 kom. (Šum., list., 1881. str. 97) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 86 <-- 86 --> PDF |
UPUTSTVA SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva i drvne industrije, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (savjetovanja, proslave, kongresi i dr.) te prikaze domaćih i stranih stručnih časopisa i literature. Objavljujemo, nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja kod nas i u svijetu, crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije, te napise o radu terenskih šumarskih društava. Kod objavljivanja članaka uredništvo daje prednost radovima koje pišu stručnjaci iz privrede. Objavljujemo i skraćene doktorske i magistarske radnje pisane u sažetom obliku. Te radnje mogu zajedno s prilozima iznositi najviše 8 stranica Šumarskog lista. Doktorske i magistarske radnje napisane u sažetijem obliku imaju prednost. Posebno pozivamo stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, i to kako uspjehe tako i neuspjehe stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za našu struku. Obujam rukopisa ne bi trebao prelaziti 10 stranica Šumarskog lista. Ako se radi o rukopisu bez priloga to iznosi cea 15 stranica pisanih strojem i s proredom. U slučaju da rad ima priloge (fotografije, crteži, grafikoni, tušem ili pisaćim strojem pisane tabele) tada je potrebno za svaku stranicu priloga umanjiti rukopis za 1,5 stranicu. Radove pišite jasno i sažeto! Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. Pišite pisaćim strojem s time, da na lijevoj strani rukopisa ostavite prazan prostor širine 3,5 cm. Uz svaki članak treba priložiti sažetak (resumee) od 1/2 — 1 stranice pisan s proredom. U tu svrhu može poslužiti i zaključak članka, te ga u tom slučaju treba posebno napisati. Sažetak svakog članka uredništvo lista prevodi na jedan od svjetskih jezika. Svaki znanstveni članak treba imati na početku kratak sadržaj od najviše 650 tiskarskih znakova (10 redaka u Šumarskom listu) i u njemu autor iznosi problematiku i rezultate istraživanja, te njihovu primjenu u struci. Popis upotrebljene literature stavljajte abecednim redom na kraj članka. Priložene fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni, uredni i pripremljeni za kliširanje odnosno reprodukciju i na posebnom: crtaćem, paus — ili — foto papiru. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm) kontrastne i na papiru visokog sjaja. Već u rukopisu označite mjesta gdje dolaze pojedine slike, tabele, crteži i si. Po mogućnosti ucrtajte legendu u samom crtežu. Tabele s mnogo brojaka izradite tušem na pausu, foto ili crtaćem ili pisaćim strojem na boljem papiru. Rukopise treba dostavljati u 2 (dva) primjerka. Objavljeni se radovi plaćaju! Autori članaka koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti posebno i istodobno s dostavom rukopisa. Separati se POSEBN O NAPLAĆUJ U po stvarnoj tiskarskoj cijeni i odvojeno od autorskog honorara. Molimo autore članaka, da nam pravovremeno dostave broj i naziv svojega žiro-računa, kao i broj bankovnog računa općine u kojoj stalno borave, radi uplate ubranog poreza na autorski honorar! UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Mažuranićev trg 11 Telefon: 444-206 Časopis je oslobođen od plaćanja osnovnog poreza na promet proizvoda na temelju mišljenja Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske br. 1416/1-1974. od 22. 03. 1974. g. |