DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 72 <-- 72 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA S. Bertović: PRILOG POZNAVANJU ODNOSA KLIME I VEGETACIJE U HRVATSKOJ (Razdoblje 1948-1960. godine); 216 str., 37 slika, 37 tabela i 3 karte u boji. Acta Biologica VII/2, Prirodoslovna istraživanja JAZU, knj. 41, Zagreb 1975. Nedavno objelodanjena opsežna studija dr S. Bertovića pod gornjim naslovom obradovati će ne samo šumare i agronome, već sve naše prirodoslovce, kojima su svakodnevno potrebni solidni podaci o klimatskim prilikama u Hrvatskoj, a posebice o njihovu odnosu prema živom svijetu. Zahvaljujući višegodišnjoj suradnji s Hidrometeorološkim zavodom Hrvatske (up. Kirigin B., Šinik N., Bertović S.: Klimatski podaci SR Hrvatske, Zagreb 1971.) autoru je uspjelo detaljno obraditi pojedine klimatske faktore, povezati ih s tipovima vegetacije i ukazati na zakonitost ekoloških odnosa, koji su značajni za Hrvatsku. Zamašitost ovih istraživanja mogu dobro ocijeniti stariji istraživači, koji su u svojim studijima trajno nailazili na poteškoće zbog pomanjkanja određenih meteoroloških podataka. Valja naime znati da je klima Hrvatske prvi put pregledno prikazana u »Zemljopisu Hrvatske « (1941.) zaslugom Prof. Dr Stjepana Š k r e b a i njegovih suradnika. Ipak je na detaljan prikaz klime trebalo čekati još punih 30 godina. Golem dokumentacijski materijal, koji je autor predočio u ovoj raspravi, rezultat je zajedničkog rada autora i niza suradnika Hidrometeorološkoga zavoda (M. Š i- k i ć, M. Knežević, D. P o j e, N. P1 e šk o i dr.). U svojim poredbenim istraživanjima Bertović je obuhvatio 4 litoralna i 7 kontinentalnih područja klimazonalne vegetacije i to u primorskom pojasu a) šume hrasta crnike (Örno-Quercetum ilicis H-ić), b) medunca i drugih hrastova s bjelograbom (Carpinetum orientalis croaticum Hić), c) medunca i drugih hrastova s crnograbom (Seslerio-Ostryetum Horv. i H-ić) i kao graničnu d) primorsku šumu bukve (Fagetum croaticum seslerietosum Horv.) a u kontinentalnom pojasu (oblasti) područja e) šume bukve s jelom (Fagetum croaticum abitetosum Horv.), f) pretplaninske šume bukve (Fagetum croaticum subalpinum Horv.), g) klekovine bora krivulja (Pinetum mughi croaticum Horv.), h) gorske šume bukve (Fagetum croaticum montamim Horv.), i) hrasta kitnjaka s običnim grabom (Querco-Carpinetum croaticum Horv.), j) hrasta sladuna i cera (Quercetum confertae-cerris Rud.) i k) stepske vegacije (Chruysopogonetum danubiale Horv.). Autor je odabrao 79 reprezentativnih meteoroloških stanica s uporedivim i vrijednim podacima u pogledu klimatskih elemenata i pojava za razdoblje od 13 godina. Između navedenih stanica 42 se nalaze u kontinentalnom, a 26 u primorskom dijelu i na obali mora, a 11 na otocima. Od klimatskih elemenata pozornost je obratio temperaturi i humidnosti atmosfere, oborinama, naoblaci i vjetru, a od pojava: mrazu, tuči, snijegu, kiši, magli i grmljavini. Na osnovi grafičko-numeričkih predodžbi i komparativnih istraživanja autor je dospio do čitavog niza značajnih saznanja o odnosima vegetacije i klimatskih faktora, koji opravdavanju klimatogeno raščlanjivanje vegetacijskih područja. Na ovom mjestu nije moguće prikazati rezultate detaljnih autorovih istraživanja, već bi se osvrnuo zbog ilustracije i zanimljivosti, samo na jedan klimatsko-ekološki faktor, naime na temperaturu. Konstatirao je da godišnje, sezonske i mjesečne srednje temperature zraka postupno padaju od trajno zelenog i listopadnog primorskog te kopnenog hrastovog područja, preko gorskih područja bukve i bukve s jelom ,prema zoni pretplaninske šume bukve — i to s izrazitom pravilnošću. Najniži godišnji srednjak temperature zraka zabilježen je u području as. Fagetum croaticum subalpinum, tj. 4,0 «C a najviši u srednjoj varijanti as. Orno-Quercetum ilicis (16,5°C). Srednjaci temperature najtoplijeg mjeseca kreću se u Hrvatskoj između 13,1<>C u zoni pretplaninske šume bukve i 25,7*0 u trajno zelenom području, dok srednje temperature zraka najhladnijeg mjeseca kolebaju između —4,1« (Zavižan) i 9,7«C (Palagruža). U svim područjima šume bukve i bukve s jelom granične vrijednosti temperature najhladnijeg mjeseca su ispod ni182 |