DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 7 <-- 7 --> PDF |
REAGIRANJE BILJAKA HRASTA LU2NJAKA (QUERCUS ROBUR L.) IZ DVA RAZLIČITA STANIŠTA NA RAZLIČITE UVJETE VLAŽNOSTI* PRETHODNI IZVJEŠTAJ Dr Branimir PRPIĆ Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu V lipovljanskim nizinskim šumama utvrđena je fiziološka rasa hrasta lužnjaka koja dobro uspijeva u barskim uvjetima, u prijelazima između bare i niže. Biljke hrasta lužnjaka porijeklom iz bare dobro podnose uvjeteprekomjerne vlažnosti tla. U barskim uvjetima one postižu veće visine i razvijaju veću korjenovu mrežu koja je razgranjenija te ima veći broj korjenovih vršaka od hrastovih biljaka porijeklom iz grede. Prema zapažanjima, barska rasa hrasta lužnjaka pojavljuje se u čitavom području nizinskih šuma Hrvatske. Uspijevanje hrasta lužnjaka i u barskim uvjetima ima veliku važnost za praktično šumarstvo. UVOD Hrast lužnjak (Quercus robur L.) je vrsta drveća koja uspijeva od prirode u nizinskim šumama rječnih dolina umjerenog područja. Najljepše lužnjakove sastojine u nas javljaju se u nizinskim šumama Posavine, Podravine i Pokuplja. Pridolazak te vrste drveća u nizinskim šumama limitiran je u dva šumska ekosistema nizinskih šuma. On se javlja od prirode u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris Rauš 1969) koja uspijeva u gredama (mikrouzvisinama) navedenih rječnih dolina u terestričkom tlu, te u poplavnoj šumi hrasta lužnjaka (Genistoelatae-Quercetum robori Horv. 1938) u nizinama (mikrodepresijama), koja je za razliku od prvonavedenog šumskog ekosistema izložena poplavama ili pak znatnom utjecaju podzemne vode. U barama nizinskih šuma (najniže mikrodepresije u kojima najdulje stagnira poplavna i oborinska voda) hrast lužnjak u pravilu ne dolazi. U tome biotopu dolazi šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glav. 1959.) Barske prilike su nepovoljne za uspijevanje hrasta lužnjaka. Voda koja za vrijeme vegetacijskog razdoblja stoji u barama zagrijava se te nastaju anaerobni uvjeti u močvarnom tlu što limitira funkcioniranje korjenove mreže hrasta lužnjaka. Primijetili smo, međutim, kako u nizinskim šumama kod Lipovljana, tako i u ostalim područjima nizinskih šuma Hrvatske da se u ponekim loka * Ovaj rad financirao je Republički fond za naučni rad SRH te Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija u Zagrebu. Rad je iznesen u vidu prethodnog izvještaja na prvom Kongresu ekologa Jugoslavije u Sarajevu, od 27 — 29 rujna 1973. godine. |