DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 69     <-- 69 -->        PDF

dina priređuje Šumarski odeljak Biotehničkog fakulteta u Ljubljani. To
znači da smo svjesni kompleksnosti izgradnje usmjerenog obrazovnog sistema
od šumskog radnika — »šumara«, preko šumarskog tehničara do inženjera
sa svim potrebnim međustupnjevima. Ovom temom bilo je obuhvaćeno
i pitanje obrazovanja šumskih vlasnika (u Sloveniji je
65 % šuma u privatnom vlasništvu). Opisani oblici obrazovanja šumskih radnika
i problemi s tim u vezi traže rješenja zadataka, čija realizacija neće
biti laka. Za budući razvoj sistema obrazovanja nužno je prije svega:


— ojačati propagandu za upis u školu za šumare i s posebnim predavanjima
uz prikazivanje filmova i dijapozitiva već u osnovnoj školi upoznati
učenike sa općim značajem šuma, uslovima rada u šumarstvu i upisivanja
u šumarske škole. Pri tome organizacije udruženog rada nikako ne smiju
zaboraviti na opće poboljšanje životnog standarda šumskih radnika;


— svojim samoupravnim aktima trebaju organizacije udruženog rada
da opredijele izvođenje sistema obrazovanja i predvide odgovornost za njegovo
izvršavanje. Samo posebna obrazovno kadrovska služba može taj problem
resiti. Ona treba da se brine za normalan pritok omladinaca u redovnu
školu, da organizira obrazovanje odraslih uz rad i da se u suradnji s područnim
osnovnim školama i radničkim univerzitetima, pobrine za dopunsko
školovanje u osmogodišnjoj školi onih radnika koji nisu završili šest razreda
osnovne škole;
— dok ne bude izrađen moderniji obrazovni sistem treba organizacije
udruženog rada da omoguće najboljim šumarima (ako su završili osmogodišnju
školu i imaju sklonost i sposobnost za dalje obrazovanje) upis u dopisnu
šumarsku školu.
Na kraju moramo konstatirati da su obrazovani »šumari« kao
samoupravljači , u stanju da više i konstruktivni je doprinose rješavanju
svih problema privređivanja i uslova života i rada radnika, šire obrazovanje
omogućava veće radne efekte koji utiču na povećavanje ukupne produktivnosti
rada njihove OOUR i radne organizacije u cjelini, a time i brži
rast životnog standarda.


TOKOM STO GODINA O KADROVIMA U ŠUMARSKOM LISTU


O šumarsko-stručnim kadrovima odnosno njihovoj izobrazbi, usavršavanju,
položaju na radnom mjestu i u društvu pisano je i raspravljano tokom cijelog
stoljeća izlaženja Šumarskog lista. Rasprave s tog područja zauzimaju, do kraja
1975. godine, ukupno 1614 stranica teksta. U I razdoblju tj. u razdoblju postojanja
Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva (1877 —1921. god.) rasprave o
kadrovskim problemima zauzele su 854 stranica teksta — u II razdoblju, razdoblju
Jugoslavenskog šumarskog udruženja (1922—1940. god.) zauzimaju 447 stranica


— a u III razdoblju (1945 —1975) 237 stranica. Posebno je mnogo pisano 1909.
godine (107 stranica) i 1907. (87 stranica), a u I razdoblju još i 1885. godine (78
stranica) te 1886. (65 stranica); preko 50 stranica teksta o kadrovskoj problematici
nalazi se još i 1922. godine, (op)