DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 65 <-- 65 --> PDF |
samoupravnim organizacijama udruženog rada i izvan njih. Jedino takav »šumar« će doprinijeti iskorjenjivanju pogrješnog mišljenja o tom pozivu i zauzimanju takvog mjesta u društvu koje mu, s obzirom na tešikoće i specifičnostima u kojima radi, i pripada. KRATAK PRIKAZ STANJA »ŠUMARA« U SLOVENIJI Podatke o stanju stručnog kadra najprije je prikupljala komisija koju je imenovalo Društvo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije 1965. godine. Ona je pomoću anketiranja 1965, 1969. i 1971. godine, prikupila potrebne podatke. Godine 1973. formirana je posebna zajednica za obrazovanje u šumarstvu . Njena je uloga da priprema i usklađuje školske programe, da se brine za finansiranje škola i, razumljivo, da prikuplja i analizira podatke o stanju stručnih kadrova. Uzimajući u obzir posljednje podatke iz 1973. godine, možemo ih dati u najopćenitijim crtama: — ukupan broj šumskih radnika zaposlenih u šumskoprivrednim organizacijama od 1965. do 1973. godine smanjio se za oko 15%, tako da Ih je u 1973. u Sloveniji bilo 4.333; — 1973. godine od ukupnog broja zaposlenih šumskih radnika bilo je oko 15% sezonskih (pretežno iz ostalih republika); — obrazovna struktura stalnih šumskih radnika iz godine u godinu se poboljšava, ali još uvijek 65% radnika ima manje od 6 razreda osnovne škole; — kod sezonskih radnika u porastu je broj onih koji imaju manje od šest razreda osnovne škole; — brzo se pogoršava starosna struktura: godine 1969. bilo je među zaposlenim radnicima nešto iznad 60% mlađih od 40 godina; godine 1973. samo još nešto iznad 50%; znači u porastu je procenat radnika iznad 40 godina starosti, što znači da se sve manje mladih ljudi odlučuje za ovaj poziv. NAČINI OBRAZOVANJA ŠUMSKIH RADNIKA Poslije 1960. godine možemo govoriti o velikim promjenama u šumarskoj tehnologiji, prije svega u pridobivanju drva (iskorišćavanju šuma). Tehnološka racionalizacija rada, koja je počela sa uvođenjem motornih pila a nekoliko godina kasnije, intenzivnijim uvođenjem ostale šumske mehanizacije, zahtijeva kompleksno rješavanje problema tog dijela šumske proizvodnje. Sve to zahtijeva i drugačije obrazovanje osnovnih nosilaca proizvodnje — šumskih radnika. Ako je do tog vremena odgovarao kraći obrazovni kurs (obično ograničen na uskostručno područje, rad sa motornom pilom), brzo se pokazalo da takav oblik obrazovanja nije dovoljan i da postaje kočnica u daljnjem razvoju tehnologije. Uža zvanja u šumarstvu polako odumiru . Sve više se ističe potreba za stalnim šumskim radnicima sa |