DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 62 <-- 62 --> PDF |
III KORIŠTENJE SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA Iako korištenje sporednih šumskih proizvoda danas nije tako aktualno kao nekada, te su mnogi vidovi korištenja sporedih proizvoda šume znatno smanjeni ili čak nestali (paša, žirenje, tanin i si.), pružaju se nove mogućnosti i još uvijek ima u šumi skrivenih rezervi, koje se ne koriste dovoljno. Ako ispustimo idealne koristi šume, koje nisu predmet ovog razmatranja, a u čemu po nama leži budućnost šuma, postoje nove mogućnosti korištenja šume i šumskog zemljišta. Na prvo mjesto stavljamo proizvodnju novogodišnjih drvaca. Na području SR Hrvatske prema procjeni moglo bi se najmanje 5000 ha površine na prosjekama ispod raznih vodova koristiti za proizvodnju novogodišnjih drvaca. Za proizvodnju novogodišnjih drvaca veličine cea 250 cm potrebno je oko 10 godina. Godišnje bi prema tome kod racionalne razdiobe došlo za iskorištavanje oko 500 ha površina pod dalekovodima. Sa 2000 sadnica po hektaru to je godišnja proizvodnja od oko 1,000.000 novogodišnjih drvaca. Osim pod dalekovodima, novogodišnja drvca mogu se dobiti i iz prirodnog mladog naraštaja, što daje dvostruku korist i čišćenje i njegovanje mladog naraštaja i ekonomično iskorištenje posjećenih drvaca. I tehnologija pošumljavanja četinjačama (posebno smrekom i duglazijom) mogla bi se izmijeniti, pa bi se broj biljaka za sadnju mogao povećati znatno iznad optimalnog. U mladim sastojinama bi na taj način postojala određena rezerva stabalaca za slučaj nepredviđenih sušenja, a kasnije bi se proredom dobila novogodišnja drvca, koja bi se mogla povoljno unovčiti. Ekonomičnost uzgoja novogodišnjih drvaca rezultirala bi iz povoljno odabranih lokacija (blizini tržišta, dostupnost) i jeftinog sakupljanja. Prednost u svakom slučaju imaju kulture ispod dalekovoda, jer je sječa koncentrirana i prikupljanje znatno olakšano. Od drugih kultura, koje bi se mogle uzgajati i na dima ispod dalekovoda, dolaze u obzir košarkaoka vrba, a na nekim mjestima sirak i trska. Danas zanemareno prikupljanje smole trebalo bi u budućnosti imati veće značenje. Zbog malih površina pogodnih za smolarenje, koje su uz to često bile nedostupne, taj oblik prikupljanja sporedih šumskih proizvoda gotovo je posve zanemaren. Rekonstrukcijom panjača u kulture borova dobile bi se znatne i koncentrirane površine za proizvodnju smole, koje bi dobrim saobraćajnicama bile dostupne iskorištavanju, što bi znatno snizilo cijenu prikupljanja i učinilo ekonomičnijom proizvodnju smole. Prikupljanje i korištenje voćaka, kupina, malina, te gljiva i puževa lokalizirano je na uža područja, što ne znači da se nebi moglo proširiti, a u svakom slučaju ekonomičnije organizirati. Posebno je kod nas zanemareno prikupljanje gljiva, koje je ograničeno samo na tartufe (u Istri) i povremeno vrganje. Naše šume obiluju velikim brojem vrsta gljiva od kojih su većina jestive, a često i vrlo ukusne. Sakupljanje gljiva kao i puževa prepušteno je privatnoj inicijativi i stihiji tržišta, što na mjestima dovodi do prevelikog iskorištavanja tzv. »raubovanja«, a na mjestima se uopće ne iskorišćuje. Sistematsko proučavanje plodonošenja i racionalno korištenje po površini znatno bi unaprijedilo iskorištavanja tih sporednih proizvoda. |