DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 60 <-- 60 --> PDF |
h) Korištenje sitnog drveta za ogrijev Korištenje drveta za ogrijev je još jedna od oblika neekonomičnog korištenja drvne mase. Godišnje se u SR Hrvatskoj proizvede i potroši kao gorivo drvo oko 1,000.000 m^ drveta, uglavnom listača. Boljom tehnologijom korištenja i zamjenom drveta drugim oblicima goriva, veliki dio te drvne mase mogao bi se korisnije iskoristiti, posebno u kemijskoj industriji, a možda i u tehničkoj preradi. Najbolji primjer nam za ovo daju industrijski razvijene zemlje, koje kod nas kupuju dio tog ogrjeva, a koriste ga kao sirovinu za izradu sanduka za ambalažu i si. 2. Neriješeni elementi iskorištavanja sitnog drveta i prijedlozi za njihovo rješenje Navedena drvna masa od sitnog drveta iz prethodnog poglavlja ostaje neiskorištena iz ovih osnovnih razloga: — neriješenog jeftinog prijevoza do mjesta korištenja, — neriješene tehnologije u iskorištavanju šuma, — neriješene prikladne tehnologije uzgoja šuma, — visokih proizvodnih troškova u iskorištavanju šuma, — neusklađenost prerađivačkih kapaciteta i sirovinske baze. a) Transport drvne mase Jedan od osnovnih problema ekonomičnog iskorištavanja drvne mase sitnog drveta je pitanje jeftinog prijevoza sakupljene sirovine do mjesta korištenja. Prema rezultatima već spomenute ankete provedene po Šumarskom institutu Jastrebarsko u 1974. godini, na području SRH postoji još uvijek najmanje 10 —15,(|/ 0 neotvorenih šuma, na kojima se ne obavlja nikakovo gospodarenje. To su uglavnom sastojine male vrijednosti, bez tehničke oblovine ili sa neznatnim učešćem tehničke oblovine. Na svim tim površinama ne obavlja se sječa niti će se obavljati dok se prethodno ne riješi pitanje njihovog otvaranja. Relativno male sječive mase za sada ne mogu ekonomski opravdati izgradnju cesta. Veći dio drvne mase, koju smo opisali kao potencijalnu sirovinu, nalazi se baš u tim neotvorenim šumama. Otvaranje tih šuma i dostup do te sirovine je opće druš.tveni problem, koji bi se trebao rješavati sredstvima proizvođača (šumskog gospodarstva), korisnika drveta (prerađivača) korisnika općekorisnih funkcija šuma i šire društvene zajednice. To bi se moglo postići davanjem povoljnih kredita na dugi rok, za izradu prometnica, kao i rekonstrukciju degradiranih šuma. Time bi se došlo do jeftinijeg korištenja postojeće sirovine, stvaranja buduće mnogo veće i vrednije drvne mase, a da se i ne govori o povećanju opće korisne funkcije šuma u zaštiti čovjekove okoline. b) Tehnologija iskorištavanja šuma U tehnologiji iskorištavanja šuma trebalo bi već započeti izmjenom tehnologije kod izrade. Izrada u dugim dimenzijama pa i iznošenje cijelih stabala na pomoćna stovarišta i njihova prerada (usitnjavanje) na pomoćnim stovarištima bilo bi jedno od rješenja za smanjenje troškova u iskorištava |