DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 59     <-- 59 -->        PDF

a mogli bi se korisnije iskoristiti. Smatramo da danas ta količina iznosi oko


70.000 m3, ali toi od 1985. godine mogla narasti na 250.000 m3. Masa bi
se mogla u cijelosti koristiti u prvom redu zbog toga, što se plantaže i
intenzivne kulturu nalaze na relativno dostupnim mjestima, a i zbog toga,
što se zemljište mora i onako prirediti za novu plantažu, a što zahtijeva
potpuno uklanjanje svih proizvoda dosadašnje sastojine.
e) Sitna granjevina do 7 cm 0


Sitna granjevina do 7 cm ne iskazuje s u planovima sječa u ukupnoj
bruto masi. Ta drvna masa redovito ostaje u šumi neiskorištena. Uvažavajući
činjenicu da zbog ekološko-bioloških razloga nije uputno svu granjevinu
izraditi i izvesti iz šume, posebno na mršavim i plitkim tlima, ocjenjuje
se da bi se godišnje na području SR Hrvatske moglo koristiti bez štete za
šumu oko 280.000 m3 sitne granjevine. Od čega 210.000 m3 u glavnim sječama.
U slučaju primjene fertilizacije, masa sitne granjevine, koja bi se mogla
iskoristiti povećala bi se za najmanje 50%.


f) Kora i panjevi


Jedan dio drvne mase koja ostaje neiskorištena je i kora. Znatan dio
kore koja bi se mogla koristiti {a sada ostaje u šumi) ocijenjena je sa 150.000
m3, od čega na glavne sječe otpada 100.000 m:).


Velika količina drvne mase ostaje u šumi i u obliku panjeva. Iz
uzgojnih i zaštitnih razloga nismo skloni vađenju te drvne mase — koju
procjenjujemo sa 800.000 m3 — iz tla. Mogu se koristiti minimalne količine,
prvenstveno u ravničarskim terenima u dovršnim sječama i na tlima predviđenim
za plantaže i intenzivne kulture. Drvna masa panjevine, koja bi
se mogla koristiti bez štete za šumu i tlo procjenjuje se u SRH na 36.000 m3.


g) Rekapitulacija neiskorištenih količina drvne mase


Na osnovu svega naprijed izloženog, to jest uz pretpostavku da bi se
degradirane šume, panjače, šikare i šibljaci mogli rekonstruirati za 40—50
godina, a da se nagomilana masa mladih šuma može iskoristiti u periodu
od 10 godina, ukupna drvna masa sitne tehničke oblovine, prostornog drveta
i otpadaka koja bi se mogla iskoristiti svake godine u SRH, a danas se ne
iskorišćuje, procjenjuje se s oko 1,500.000 m3. Ta količina ocjenjuje se
kao vjerojatna sa razlikom od ± 15%. Ocjenjuje se isto tako kao logična
i pretpostavka da će se ta neiskorištena, drvna masa kretati u ovim okvirima
do 1985. godine pa se čak i povećati. Ta se pretpostavka temelji na:


— predvidivoj visini godišnjih sječa i predvidivoj strukturi sastojina
po vrsti drveća, starosnoj i debljinskoj strukturi,
— na dosadašnjoj tehnologiji korištenja drveta i učešću pojedinih sortimenata
u ukupno prosječnoj bruto masi.
Navedena neiskorištena količina drvne mase u svakom slučaju nije
mala i gotovo je jednaka drvnoj masi prostornog drveta, koja se svakogodišnje
uveze za potrebe naše kemijske industrije. Taj podatak nas obavezuje,
da se zamislimo nad mogućnosti iskorištenja te drvne mase.