DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 59 <-- 59 --> PDF |
a mogli bi se korisnije iskoristiti. Smatramo da danas ta količina iznosi oko 70.000 m3, ali toi od 1985. godine mogla narasti na 250.000 m3. Masa bi se mogla u cijelosti koristiti u prvom redu zbog toga, što se plantaže i intenzivne kulturu nalaze na relativno dostupnim mjestima, a i zbog toga, što se zemljište mora i onako prirediti za novu plantažu, a što zahtijeva potpuno uklanjanje svih proizvoda dosadašnje sastojine. e) Sitna granjevina do 7 cm 0 Sitna granjevina do 7 cm ne iskazuje s u planovima sječa u ukupnoj bruto masi. Ta drvna masa redovito ostaje u šumi neiskorištena. Uvažavajući činjenicu da zbog ekološko-bioloških razloga nije uputno svu granjevinu izraditi i izvesti iz šume, posebno na mršavim i plitkim tlima, ocjenjuje se da bi se godišnje na području SR Hrvatske moglo koristiti bez štete za šumu oko 280.000 m3 sitne granjevine. Od čega 210.000 m3 u glavnim sječama. U slučaju primjene fertilizacije, masa sitne granjevine, koja bi se mogla iskoristiti povećala bi se za najmanje 50%. f) Kora i panjevi Jedan dio drvne mase koja ostaje neiskorištena je i kora. Znatan dio kore koja bi se mogla koristiti {a sada ostaje u šumi) ocijenjena je sa 150.000 m3, od čega na glavne sječe otpada 100.000 m:). Velika količina drvne mase ostaje u šumi i u obliku panjeva. Iz uzgojnih i zaštitnih razloga nismo skloni vađenju te drvne mase — koju procjenjujemo sa 800.000 m3 — iz tla. Mogu se koristiti minimalne količine, prvenstveno u ravničarskim terenima u dovršnim sječama i na tlima predviđenim za plantaže i intenzivne kulture. Drvna masa panjevine, koja bi se mogla koristiti bez štete za šumu i tlo procjenjuje se u SRH na 36.000 m3. g) Rekapitulacija neiskorištenih količina drvne mase Na osnovu svega naprijed izloženog, to jest uz pretpostavku da bi se degradirane šume, panjače, šikare i šibljaci mogli rekonstruirati za 40—50 godina, a da se nagomilana masa mladih šuma može iskoristiti u periodu od 10 godina, ukupna drvna masa sitne tehničke oblovine, prostornog drveta i otpadaka koja bi se mogla iskoristiti svake godine u SRH, a danas se ne iskorišćuje, procjenjuje se s oko 1,500.000 m3. Ta količina ocjenjuje se kao vjerojatna sa razlikom od ± 15%. Ocjenjuje se isto tako kao logična i pretpostavka da će se ta neiskorištena, drvna masa kretati u ovim okvirima do 1985. godine pa se čak i povećati. Ta se pretpostavka temelji na: — predvidivoj visini godišnjih sječa i predvidivoj strukturi sastojina po vrsti drveća, starosnoj i debljinskoj strukturi, — na dosadašnjoj tehnologiji korištenja drveta i učešću pojedinih sortimenata u ukupno prosječnoj bruto masi. Navedena neiskorištena količina drvne mase u svakom slučaju nije mala i gotovo je jednaka drvnoj masi prostornog drveta, koja se svakogodišnje uveze za potrebe naše kemijske industrije. Taj podatak nas obavezuje, da se zamislimo nad mogućnosti iskorištenja te drvne mase. |