DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 58 <-- 58 --> PDF |
dio drvne mase, koja se procjenjuje u SRH na najmanje 400.000 m3 pred viđen etatom za sječu, ostaje u šumi neposječen. Velika nerealizirana drvna masa ostaje i u mladim i tankim sastojinama u kojima je potrebno provesti uzgojne zahvate njege, čišćenja, proreda ili oblikovanja (prethodni zahvat). Razlog je u tome što se pokadkad iz prevelike opreznosti u osnovama sječe propisuje u mladim sastojinama malena drvna masa za prorede, koja nije u skladu s troškovima izrade i bez uticaja na rast i razvoj sastojina. Prema istraživanjima Šumarskog instituta Jastrebarsko iz 1958. godine broj stabala u mladim isastojinama veći je od normalnog broja stabala za istu dob u prirasno-prihodnim tabelama. Mlade sastojine imaju veću temeljnicu, veći broj stabala, manji prsni promjer i veću visinu od normalne. Razlika je veća što su sastojine mlađe. Iako je jedan dio mladih sastojina jače ili slabije proređen može se sa sigurnošću utvrditi da su sastojine mlađe od 40 godina u prosjeku preguste, te je u mnogim mladim i srednjedobnim sastojinama preveliki broj stabala. U pretrpanoj šumi ima više stabala, a manje drva. Prema slobodnoj ocjeni nagomilane drvne mase u mladim šumama SRH ima od 1 milion do 1,200.000 m3. Po vrsti drveća to su uglavnom tvrde (grab, brijest, klen i si.) ili meke listače (iva, trepetljika itd.), tanjih dimenzija (ispod taksacijske granice). c) Izrađena a neprodana drvna masa Prema jednoj anketi koju je proveo šumarski institut Jastrebarsko u 1974. godini, stanovita -količina izrađenog ogrjewiog drveta ostaje svake godine neprodana. Ta količina varira od godine do godine zavisno o konjukturi na tržištu i cijenama prodaje. Zbog svojih malih količina možda nije od većeg značenja u konačnom zbiru, no ne treba ju izgubiti iz vida. U zadnjih pet godina, prema procjeni tog Instituta godišnje ostaje izrađeno, a neprodano oko 25.000 m3 ogrjevnog drveta. d) Korisni otpaci kod sječe i izrade Kod sječe i izrade drveta redovito ostaju u šumi otpaci, koji su nastali kod prikrajanja, kao i granjevina deblja od 7 cm, razne gule ili drugo drvo izlučeno zbog grešaka, koje onemogućuju, da se drvo iskoristi kao tehničko. To drvo je relativno dobro, ali se zbog slabe mogućnosti plasmana i nerentabilnosti ne izvozi iz šume. Takove drvne mase prosječno godišnje ostaje u šumama SR Hrvatske oko 500.000 m3. Jedan dio tih otpadaka ne može se koristiti zbog trulosti. Dio tih otpadaka, posebno u zagorsko-međimurskoj, istarskoj i dalmatinskoj makro-regiji koristi lokalno pučanstvo, kome je to jedan od glavnih izvora sirovine za ogrijev. Smatramo da se realna količina korisnih otpadaka, koja svakogodišnje ostaje u šumi, i koja bi se mogla racionalnije iskoristiti kreće na oko 260.000 m3, od čega veći dio u glavnim sječama gdje je i lakše sabiranje, a manji je dio u prethodnim zahvatima. Velika količina korisne sitne oblovine, koja ostaje u šumama, predviđa se u plantažama i intenzivnim kulturama. Njihova količina će stalno rasti, a zavisiti će o obimu plantaža i intenzivnih kultura. Danas u SRH plantaža i intenzivnih kultura ima oko 40.000 ha s ukupnom bruto masom od cea 800.000 m3. Korištenjem te drvne mase porasti će i količina korisne sitne tehničke oblovine, prostornog drva i otpadaka, koji ostaju u šumi |