DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 56 <-- 56 --> PDF |
EKONOMIČNO KORIŠTENJE SITNOG DRVA I SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA (Izrađeno u Poslovnom udruženju šumarskoprivrednih organizacija Zagreb) I UVOD U materijalnoj kulturi čovjeka drvo je imalo, ima i imati će važnu ulogu. Da li će to u budućnosti biti manje ili više nego što je to bilo do sada, ovisit će o pravcima i tempu razvoja tehnologije njemu konkurentskih materijala. Za sada, materijali konkurenti — drveta, koliko god doživljavaju ekspanziju, isto toliko drvo ponovno zauzima u upotrebi svoje standarno mjesto. Na osnovu toga moguće je zaključiti da će potrošnja drveta u budućnosti biti sve veća. Takova predviđanja uloge u potrošniji proizvoda od drveta, navela je već ranije tehnologe, da težište potrošnje drveta sa klasičnih trupaca prebace na korištenje sitnog drveta. I upravo korištenje tog sitnog drveta predmet je ovog našeg kratkog izlaganja. Razlozi za stavljanje te proizvodnje u prvi plan su mnogostruki, a od kojih ćemo mi navesti samo dva. Industrija koja svoju proizvodnju bazira na korištenje sitnog drveta, industrija celuloze, industrija neoplemenjenih ploča iverica, neoplemenjenih ploča vlaknatica, lesonit ploča, drvene vune i tome slično, u Jugoslaviji je razvijena i u industrijskoj proizvodnji zauzima vidno mjesto. Podloga za njen razvoj je bila činjenica, da Jugoslavija kao iznad prosječno šumovita zemlja raspolaže sa velikom količinom upravo tog sitnog drveta. Potreba sitnog drveta za naprijed navedenom proizvodnjom do pred nekoliko godina potpuno je podmirivana iz domaćih izvora, da bi, svakom daljom godinom, započet uvoz te sirovine počeo biti sve veći pa danas za cijelu Jugoslavije dostiže godišnje uvoz od cea 2,000.000 ms. Upravo te dvije naprijed navedene konstatacije ponukale su organizatora današnjeg savjetovanja, da u sklopu ostalih aktualnih problema šumsko drvnog proizvodnog kompleksa, postavi na dnevni red i tu problematiku, a ta problematika je u tom, što mi, kao zemlja koja raspolaže velikim i dovoljnim količinama sitnog drveta, to drvo ipak uvozimo. Mi ćemo pokušati nabaciti neke probleme i potrebna rješenja u vezi iznesenog, koji se pojavljuju u SR Hrvatskoj, a koji se vjerojatno istovjeti s onima u našim ostalim republikama. II KORIŠTENJE SITNOG DRVETA U ekonomskom smislu, za korištenje sitnog, prostornog drveta, pa i otpadaka, pored toga što je neophodno postajanje odgovarajuće industrije kojoj je to drvo sirovina, potrebno je da postoji dovoljna količina raspo 166 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 57 <-- 57 --> PDF |
ložive sirovine, da postoji mogućnost dostupnosti do tog drveta, da postoji odgovarajuća tehnologija izrade i prikupljanja, da se ukupni troškovi proizvodnje uklapaju u tržne cijene. 1. Neiskorištene drvne mase sitnog drveta Kao razlog naveli smo da je potrebno raspolagati sa dovoljnom količinom raspoložive sirovine. Raspoloživa sirovina za proizvodnju nije ona koja postoji, već ona ´koja će se uz tržne cijene i pojaviti na tržištu. Znači da postoji sirovina, odnosno sitno drvo kojega ima, ali zbog niza razloga nema mogućnosti to drvo iznijeti na tržište. Za ovo postoji više razloga, od kojih ćemo neke navesti: a) Neotvorene degradirane šume panjača, šikare i makije, d) Etatom predviđena, a neposječena drvna masa, c) Izrađena, a neprodana drvna masa, d) Korisni otpaci kod sječe i izrade, e) Sitna granjevina do 7 cm 0, f) Kora i panjevi, g) Korištenje sitnog drveta za ogrjev. a) Neotvorene degradirane šume panjača, šikare i makije Najveća zaliha neiskorištenog sitnog tehničkog i prostornog drveta u SRH nalazi se u degradiranim šumama, panjačama, šikarama i makijama. Prema podacima statističkih godišnjaka SFRJ i SRH, na području SR Hrvatske u društvenom sektoru postoji 178.815 ha degradiranih šuma i panjača i 151.710 ha šikara i makija ili ukupno 431.534 ha slabo produktivnih šuma. U privatnom sektoru postoji 150.079 ha degradiranih šuma i panjača i 95.829 ha šikara i makija, odnosno ukupno 245.908 ha. Sveukupno u SRH postoji 677.422 ha degradiranih šuma panjača i šikara. Dakle, oko 700.000 ha tla proizvodi drvnu masu i daje Sortimente čija upotreba danas još nije aktualna. Uzme li se da te degradirane šume imaju drvnu masu od samo 50 m3/ha, izlazi drvna masa od Oko 34 miliona m3. Uz pretpostavku da se jedan dio te mase već iskorištava, a jedan se dio nalazi u zaštitnom području, ostaje još uvijek rezervna drvna masa od najmanje 15—20 miliona m3. Ekonomično korištenje te drvne mase bilo bi moguće uz uvjet otvaranja komunikacijama tih površina, uz provođenje čiste sječe na većim površinama (prugama, krugovima) i pošumljavanjem tih površina. Da bi se ova drvna masa stavila tržištu na raspoloženje potrebna su velika financijska sredstva, koja sami upravljači tih površina nisu u mogućnosti namaknuti bez sudjelovanja šire društvene zajednice i neposrednih korisnika, odnosno prerađivača tog drveta. Osnovni razlog za ovu konstataciju leži u činjenici, da su u ovakovim slučajevima troškovi eksploatacije i pošumljavanja zajedno veći, od financijske realizacije posječene drvne mase. b) Etatom predviđena a neposječena drvna masa Rezerve neiskorištene drvne mase u SRH postoje i u etatom predviđenim, a neposječenim drvnim masama. Zbog neotvorenosti, velike udaljenosti od tržišta, visokih troškova proizvodnje, a niske tržne cijene, jedan |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 58 <-- 58 --> PDF |
dio drvne mase, koja se procjenjuje u SRH na najmanje 400.000 m3 pred viđen etatom za sječu, ostaje u šumi neposječen. Velika nerealizirana drvna masa ostaje i u mladim i tankim sastojinama u kojima je potrebno provesti uzgojne zahvate njege, čišćenja, proreda ili oblikovanja (prethodni zahvat). Razlog je u tome što se pokadkad iz prevelike opreznosti u osnovama sječe propisuje u mladim sastojinama malena drvna masa za prorede, koja nije u skladu s troškovima izrade i bez uticaja na rast i razvoj sastojina. Prema istraživanjima Šumarskog instituta Jastrebarsko iz 1958. godine broj stabala u mladim isastojinama veći je od normalnog broja stabala za istu dob u prirasno-prihodnim tabelama. Mlade sastojine imaju veću temeljnicu, veći broj stabala, manji prsni promjer i veću visinu od normalne. Razlika je veća što su sastojine mlađe. Iako je jedan dio mladih sastojina jače ili slabije proređen može se sa sigurnošću utvrditi da su sastojine mlađe od 40 godina u prosjeku preguste, te je u mnogim mladim i srednjedobnim sastojinama preveliki broj stabala. U pretrpanoj šumi ima više stabala, a manje drva. Prema slobodnoj ocjeni nagomilane drvne mase u mladim šumama SRH ima od 1 milion do 1,200.000 m3. Po vrsti drveća to su uglavnom tvrde (grab, brijest, klen i si.) ili meke listače (iva, trepetljika itd.), tanjih dimenzija (ispod taksacijske granice). c) Izrađena a neprodana drvna masa Prema jednoj anketi koju je proveo šumarski institut Jastrebarsko u 1974. godini, stanovita -količina izrađenog ogrjewiog drveta ostaje svake godine neprodana. Ta količina varira od godine do godine zavisno o konjukturi na tržištu i cijenama prodaje. Zbog svojih malih količina možda nije od većeg značenja u konačnom zbiru, no ne treba ju izgubiti iz vida. U zadnjih pet godina, prema procjeni tog Instituta godišnje ostaje izrađeno, a neprodano oko 25.000 m3 ogrjevnog drveta. d) Korisni otpaci kod sječe i izrade Kod sječe i izrade drveta redovito ostaju u šumi otpaci, koji su nastali kod prikrajanja, kao i granjevina deblja od 7 cm, razne gule ili drugo drvo izlučeno zbog grešaka, koje onemogućuju, da se drvo iskoristi kao tehničko. To drvo je relativno dobro, ali se zbog slabe mogućnosti plasmana i nerentabilnosti ne izvozi iz šume. Takove drvne mase prosječno godišnje ostaje u šumama SR Hrvatske oko 500.000 m3. Jedan dio tih otpadaka ne može se koristiti zbog trulosti. Dio tih otpadaka, posebno u zagorsko-međimurskoj, istarskoj i dalmatinskoj makro-regiji koristi lokalno pučanstvo, kome je to jedan od glavnih izvora sirovine za ogrijev. Smatramo da se realna količina korisnih otpadaka, koja svakogodišnje ostaje u šumi, i koja bi se mogla racionalnije iskoristiti kreće na oko 260.000 m3, od čega veći dio u glavnim sječama gdje je i lakše sabiranje, a manji je dio u prethodnim zahvatima. Velika količina korisne sitne oblovine, koja ostaje u šumama, predviđa se u plantažama i intenzivnim kulturama. Njihova količina će stalno rasti, a zavisiti će o obimu plantaža i intenzivnih kultura. Danas u SRH plantaža i intenzivnih kultura ima oko 40.000 ha s ukupnom bruto masom od cea 800.000 m3. Korištenjem te drvne mase porasti će i količina korisne sitne tehničke oblovine, prostornog drva i otpadaka, koji ostaju u šumi |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 59 <-- 59 --> PDF |
a mogli bi se korisnije iskoristiti. Smatramo da danas ta količina iznosi oko 70.000 m3, ali toi od 1985. godine mogla narasti na 250.000 m3. Masa bi se mogla u cijelosti koristiti u prvom redu zbog toga, što se plantaže i intenzivne kulturu nalaze na relativno dostupnim mjestima, a i zbog toga, što se zemljište mora i onako prirediti za novu plantažu, a što zahtijeva potpuno uklanjanje svih proizvoda dosadašnje sastojine. e) Sitna granjevina do 7 cm 0 Sitna granjevina do 7 cm ne iskazuje s u planovima sječa u ukupnoj bruto masi. Ta drvna masa redovito ostaje u šumi neiskorištena. Uvažavajući činjenicu da zbog ekološko-bioloških razloga nije uputno svu granjevinu izraditi i izvesti iz šume, posebno na mršavim i plitkim tlima, ocjenjuje se da bi se godišnje na području SR Hrvatske moglo koristiti bez štete za šumu oko 280.000 m3 sitne granjevine. Od čega 210.000 m3 u glavnim sječama. U slučaju primjene fertilizacije, masa sitne granjevine, koja bi se mogla iskoristiti povećala bi se za najmanje 50%. f) Kora i panjevi Jedan dio drvne mase koja ostaje neiskorištena je i kora. Znatan dio kore koja bi se mogla koristiti {a sada ostaje u šumi) ocijenjena je sa 150.000 m3, od čega na glavne sječe otpada 100.000 m:). Velika količina drvne mase ostaje u šumi i u obliku panjeva. Iz uzgojnih i zaštitnih razloga nismo skloni vađenju te drvne mase — koju procjenjujemo sa 800.000 m3 — iz tla. Mogu se koristiti minimalne količine, prvenstveno u ravničarskim terenima u dovršnim sječama i na tlima predviđenim za plantaže i intenzivne kulture. Drvna masa panjevine, koja bi se mogla koristiti bez štete za šumu i tlo procjenjuje se u SRH na 36.000 m3. g) Rekapitulacija neiskorištenih količina drvne mase Na osnovu svega naprijed izloženog, to jest uz pretpostavku da bi se degradirane šume, panjače, šikare i šibljaci mogli rekonstruirati za 40—50 godina, a da se nagomilana masa mladih šuma može iskoristiti u periodu od 10 godina, ukupna drvna masa sitne tehničke oblovine, prostornog drveta i otpadaka koja bi se mogla iskoristiti svake godine u SRH, a danas se ne iskorišćuje, procjenjuje se s oko 1,500.000 m3. Ta količina ocjenjuje se kao vjerojatna sa razlikom od ± 15%. Ocjenjuje se isto tako kao logična i pretpostavka da će se ta neiskorištena, drvna masa kretati u ovim okvirima do 1985. godine pa se čak i povećati. Ta se pretpostavka temelji na: — predvidivoj visini godišnjih sječa i predvidivoj strukturi sastojina po vrsti drveća, starosnoj i debljinskoj strukturi, — na dosadašnjoj tehnologiji korištenja drveta i učešću pojedinih sortimenata u ukupno prosječnoj bruto masi. Navedena neiskorištena količina drvne mase u svakom slučaju nije mala i gotovo je jednaka drvnoj masi prostornog drveta, koja se svakogodišnje uveze za potrebe naše kemijske industrije. Taj podatak nas obavezuje, da se zamislimo nad mogućnosti iskorištenja te drvne mase. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 60 <-- 60 --> PDF |
h) Korištenje sitnog drveta za ogrijev Korištenje drveta za ogrijev je još jedna od oblika neekonomičnog korištenja drvne mase. Godišnje se u SR Hrvatskoj proizvede i potroši kao gorivo drvo oko 1,000.000 m^ drveta, uglavnom listača. Boljom tehnologijom korištenja i zamjenom drveta drugim oblicima goriva, veliki dio te drvne mase mogao bi se korisnije iskoristiti, posebno u kemijskoj industriji, a možda i u tehničkoj preradi. Najbolji primjer nam za ovo daju industrijski razvijene zemlje, koje kod nas kupuju dio tog ogrjeva, a koriste ga kao sirovinu za izradu sanduka za ambalažu i si. 2. Neriješeni elementi iskorištavanja sitnog drveta i prijedlozi za njihovo rješenje Navedena drvna masa od sitnog drveta iz prethodnog poglavlja ostaje neiskorištena iz ovih osnovnih razloga: — neriješenog jeftinog prijevoza do mjesta korištenja, — neriješene tehnologije u iskorištavanju šuma, — neriješene prikladne tehnologije uzgoja šuma, — visokih proizvodnih troškova u iskorištavanju šuma, — neusklađenost prerađivačkih kapaciteta i sirovinske baze. a) Transport drvne mase Jedan od osnovnih problema ekonomičnog iskorištavanja drvne mase sitnog drveta je pitanje jeftinog prijevoza sakupljene sirovine do mjesta korištenja. Prema rezultatima već spomenute ankete provedene po Šumarskom institutu Jastrebarsko u 1974. godini, na području SRH postoji još uvijek najmanje 10 —15,(|/ 0 neotvorenih šuma, na kojima se ne obavlja nikakovo gospodarenje. To su uglavnom sastojine male vrijednosti, bez tehničke oblovine ili sa neznatnim učešćem tehničke oblovine. Na svim tim površinama ne obavlja se sječa niti će se obavljati dok se prethodno ne riješi pitanje njihovog otvaranja. Relativno male sječive mase za sada ne mogu ekonomski opravdati izgradnju cesta. Veći dio drvne mase, koju smo opisali kao potencijalnu sirovinu, nalazi se baš u tim neotvorenim šumama. Otvaranje tih šuma i dostup do te sirovine je opće druš.tveni problem, koji bi se trebao rješavati sredstvima proizvođača (šumskog gospodarstva), korisnika drveta (prerađivača) korisnika općekorisnih funkcija šuma i šire društvene zajednice. To bi se moglo postići davanjem povoljnih kredita na dugi rok, za izradu prometnica, kao i rekonstrukciju degradiranih šuma. Time bi se došlo do jeftinijeg korištenja postojeće sirovine, stvaranja buduće mnogo veće i vrednije drvne mase, a da se i ne govori o povećanju opće korisne funkcije šuma u zaštiti čovjekove okoline. b) Tehnologija iskorištavanja šuma U tehnologiji iskorištavanja šuma trebalo bi već započeti izmjenom tehnologije kod izrade. Izrada u dugim dimenzijama pa i iznošenje cijelih stabala na pomoćna stovarišta i njihova prerada (usitnjavanje) na pomoćnim stovarištima bilo bi jedno od rješenja za smanjenje troškova u iskorištava |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 61 <-- 61 --> PDF |
nju šuma. Time bi se smanjio broj operacije kod izrade i potpuno se izbjegla vrlo česta, a suvišna, manipulacija drveta u šumi. Time bi se znatno pojeftinio i prijevoz, jer se neusitnjenog drveta može više prevesti, pa je i cijena prijevoza po tona kilometru manja. Klasična tehnologija prikupljanja u našim šumama prilagođena je prikupljanju krupne oblovine, kao i u vrijeme prvih industrijskih iskorištavanja šuma. No krupne oblovine — bar u većim količinama na jednom mjestu — sve više nestaje iz naših šuma,a teška mehanizacija neprikladna je i skupa za prikupljanje i otpremu sitne tehničke oblovine, prostornog drveta i otpadaka. Za prikupljanje sitne tehničke oblovine, prostornog drva i otpadaka, trebalo bi koristiti lakšu i pokretljiviju mehanizaciju po mogućnosti domaće proizvodnje. c) Tehnologija uzgoja šuma Navedeni načini tehnologije kod izrade i iznošenja, zahtjeva i promjenu tehnologije uzgojnih radova. Prije svega radovi trebaju biti intenzivniji i skoncentrirani na određenim manjim ili većim površinama, pa će se uz ostalo grupimična i skupinasta sječa, sječa u prugama ili radnim poljima i si. morati više koristiti nego do sada. Sječe u grupama i skupinama treba tako organizirati da sve ili bar veći dio radnih polja bude na jednoj transportnoj granici, čime se ujedno rješava i pitanje smanjenja troškova prijevoza. Kod povoljno izabranih radnih polja mogu se izradom jedne kamionske vlake znatno sniziti troškovi prikupljanja, pa ponekad ih i posve izbjeći. 3. Cijena proizvodnje Današnja približna cijena proizvoda, koje smo u svom izlaganju naveli (bez izgradnje cesta) iznosi oko 400 din/prm ili oko 600 din/m3 fco mjesto prerade. Izgradnjom cesta i boljom organizacijom i tehnologijom izrade, iznošenja i dopreme ta bi se cijena znatno snizila. Smatramo da bi se sirovina, ako bi se cijena snizila na oko 200 din/prm ili 300 din/m3 fco mjesto prerade, mogla ekonomski i racionalno preraditi. 4. Prerada i sirovinska baza Važan faktor mogućnosti iskorištavanja rezervi sitne tehničke oblovine, prostornog drveta i korisnih otpadaka je prilagođavanje potrošača postojećoj sirovini. Uvjerenje o obilju neiscrpne sirovine u našim šumama uvjetovalo je da se drvna masa prilagođuje postojećim postrojenjima (pa i novi se kapaciteti rade na osnovu neke fiktivne mase). Normalno bi bilo da se kapaciteti prilagođuju postojećim potencijalnim mogućnostima naših šuma. Još i danas većina naše drvne industrije prilagođena je preradi debele tehničke oblovine koja se, sve više na štetu naših šuma teško namiruje. Preorijentacija industrije kako pilanske, prerađivačke tako i kemijske na postojeću sirovinu jedna je od važnih karika u racionalnom i ekonomičnom iskorištavanju drvne mase pa i sitne tehničke oblovine, prostornog drveta i korisnih otpadaka. Približavanje mjesta potrošnje — mjestu proizvodnje sirovina i kapacitiranje postrojenja prema obimu postojeće sirovine, smatramo da bi bio jedan od putova za ekonomično rješenje tog problema. 171 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 62 <-- 62 --> PDF |
III KORIŠTENJE SPOREDNIH ŠUMSKIH PROIZVODA Iako korištenje sporednih šumskih proizvoda danas nije tako aktualno kao nekada, te su mnogi vidovi korištenja sporedih proizvoda šume znatno smanjeni ili čak nestali (paša, žirenje, tanin i si.), pružaju se nove mogućnosti i još uvijek ima u šumi skrivenih rezervi, koje se ne koriste dovoljno. Ako ispustimo idealne koristi šume, koje nisu predmet ovog razmatranja, a u čemu po nama leži budućnost šuma, postoje nove mogućnosti korištenja šume i šumskog zemljišta. Na prvo mjesto stavljamo proizvodnju novogodišnjih drvaca. Na području SR Hrvatske prema procjeni moglo bi se najmanje 5000 ha površine na prosjekama ispod raznih vodova koristiti za proizvodnju novogodišnjih drvaca. Za proizvodnju novogodišnjih drvaca veličine cea 250 cm potrebno je oko 10 godina. Godišnje bi prema tome kod racionalne razdiobe došlo za iskorištavanje oko 500 ha površina pod dalekovodima. Sa 2000 sadnica po hektaru to je godišnja proizvodnja od oko 1,000.000 novogodišnjih drvaca. Osim pod dalekovodima, novogodišnja drvca mogu se dobiti i iz prirodnog mladog naraštaja, što daje dvostruku korist i čišćenje i njegovanje mladog naraštaja i ekonomično iskorištenje posjećenih drvaca. I tehnologija pošumljavanja četinjačama (posebno smrekom i duglazijom) mogla bi se izmijeniti, pa bi se broj biljaka za sadnju mogao povećati znatno iznad optimalnog. U mladim sastojinama bi na taj način postojala određena rezerva stabalaca za slučaj nepredviđenih sušenja, a kasnije bi se proredom dobila novogodišnja drvca, koja bi se mogla povoljno unovčiti. Ekonomičnost uzgoja novogodišnjih drvaca rezultirala bi iz povoljno odabranih lokacija (blizini tržišta, dostupnost) i jeftinog sakupljanja. Prednost u svakom slučaju imaju kulture ispod dalekovoda, jer je sječa koncentrirana i prikupljanje znatno olakšano. Od drugih kultura, koje bi se mogle uzgajati i na dima ispod dalekovoda, dolaze u obzir košarkaoka vrba, a na nekim mjestima sirak i trska. Danas zanemareno prikupljanje smole trebalo bi u budućnosti imati veće značenje. Zbog malih površina pogodnih za smolarenje, koje su uz to često bile nedostupne, taj oblik prikupljanja sporedih šumskih proizvoda gotovo je posve zanemaren. Rekonstrukcijom panjača u kulture borova dobile bi se znatne i koncentrirane površine za proizvodnju smole, koje bi dobrim saobraćajnicama bile dostupne iskorištavanju, što bi znatno snizilo cijenu prikupljanja i učinilo ekonomičnijom proizvodnju smole. Prikupljanje i korištenje voćaka, kupina, malina, te gljiva i puževa lokalizirano je na uža područja, što ne znači da se nebi moglo proširiti, a u svakom slučaju ekonomičnije organizirati. Posebno je kod nas zanemareno prikupljanje gljiva, koje je ograničeno samo na tartufe (u Istri) i povremeno vrganje. Naše šume obiluju velikim brojem vrsta gljiva od kojih su većina jestive, a često i vrlo ukusne. Sakupljanje gljiva kao i puževa prepušteno je privatnoj inicijativi i stihiji tržišta, što na mjestima dovodi do prevelikog iskorištavanja tzv. »raubovanja«, a na mjestima se uopće ne iskorišćuje. Sistematsko proučavanje plodonošenja i racionalno korištenje po površini znatno bi unaprijedilo iskorištavanja tih sporednih proizvoda. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 63 <-- 63 --> PDF |
IV ZAKLJUČAK Na području SR Hrvatske ima oko 1,500.000 m3 sitne tehničke oblovine, prostornog drveta i korisnih otpadaka, koji svakogodišnje ostaju neiskorišteni u šumi. Razlog su tome neriješena tehnologija u iskorištavanju šuma, nedostatak cesta, neriješena tehnologija uzgoja, neriješeno financiranje ulaganja u šumarstvu, neriješena tehnologija prerade, a iz čega rezultira da u ovakovim uvjetima nije ekonomično iskorištavati svu potencijalnu drvnu masu. Kada bi se to riješilo, a što nije nerješivo, SR Hrvatska, a i Jugoslavija u cjelini, imala bi dovoljno sirovine kako za postojeću drvnu industriju na bazi sitnog drveta, tako i za proširenje te proizvodnje. To bi Jugoslaviju oslobodilo nelogičnog i skupog uvoza prostorno drveta, a šumarstvu bi omogućilo prosperitet i povećanje dohotka. Osim iskorištavanja neiskorištenih drvnih masa, postoje u šumama SRH mogućnosti iskorištavanja sporednih šumskih proizvoda, na prvom mjestu novogodišnjih drvaca, košaračke vrbe, sirka, trske, voća, gljiva i slično, što bi također, šumarstvu proširilo djelokrug rada i omogućilo povećanje dohotka.* * Prema Miletiću (ŠL, 1957, str. 394) znatne rezerve celuloznog drveta nalaze se i u prebornim šumama (op. P.). IZIŠAO IZ TISKA DNEVNIK RADA (službena knjiga terenskog osoblja) Praktično džepno izdanje vel. 12 x 17 cm, fini pisaći papir tvrdi povez! Služi za upisivanje zbivanja i događaja prilikom obilaska šumskih predjela, ubilježavanje radova na pošumljivanju, iskorišćivanju i zaštiti šuma. Upisivanje šumskih šteta, inventara, požareva, zapažanja o cvatnji i listanju drveća i si. Dnevnik radne snage i učinaka, dopusta, godišnjih odmora, bolovanja i si. Cijena s poštarinom: 35,00 din. Isporučujemo ODMAH! Narudžbe prima: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE Zagreb, Mažuranićev trg 11, tel. 444-206 |