DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 43     <-- 43 -->        PDF

ZAKLJUČAK


Autor je najprije razmatrao ranija taksonomska shvatanja o planinskom


brijestu s naročitim obzirom na njegove tipske svojte. Vrsta je ranije sma


trana za vrlo slabo varijabilnu, što je najvećim dijelom bilo posljedica


njezine neistraženosti. Kada je riječ o prirodnoj populaciji, taksonomski


poredaj je bio vrlo siromašan iako prirodni varijabilitet vrste pruža moguć


nost postavljanja složenije klasifikacije.


Iznijeti su rezultati prethodnih taksonomskih istraživanja vrste u Bosni
i Hercegovini, te konstatirana jako izražena varijabilnost, kako kvantitativnih
tako i kvalitativnih karaktera, vegetativnih kao i generativnih organa
biljke. Ona se zapaža najviše u veličini, obliku i dlakavosti listova, njihovoj
relativnoj širini, broju bočnih nerava, asimetriji osnove i obliku vrha lista;
u grančica naročito u intenzitetu dlakavosti, a u plodova u obliku i veličini.
Prirodni varijabilitet je, pak, neporedivo slabiji nego u poljskog brijesta. Za
planinski brijest je karakteristično potpuno otsustv o izb o jak a iz
žila, pluta na granama i žljezddca na naličju listova,
što pretstavlja oštru razliku u odnosu na poljski brijest.


Na kraju rada dat je taksonomski poredaj prirodnih svojsti vrste koje
nastanjuju naše područje. Kao osnovne infraspecijske jedinice on uključuje
tipski varijetet i varijetet montana. U okviru prvoga navedene su forme
nitida, cornuta i elliptica, a u okviru drugoga nova forma denunata koja
je nađena u višim zonama nekih srednjobosanskih planina.


LITERATURA


And ro nov, N. M. 1955. Vjazi SSSR. Tehn. inform. Lesotehn. Akademii. No
35 — 36. Leningrad. — A n d r o n o v, N. M. 1969. K sistematike nekotorih vidov
roda Ulmus. Probi, geobot. i biol. drev. rastenij. Naučnije trudi Lesotehn. Akademii.
No 128. Leningrad. — Asche r son, P. & Graebner, P. 1911. Synopsis der
mitteleuropäischen Flora. Vol. IV, 1. Leipzig. — B e c k-M a n n a g e t a, G. 1890.
Flora von Nieder-Oesterreich. Erste Hälfte. Wien. — Bee k-M annagetta , G.
1906. Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka. Glasn. Zem. Muzeja,
vol. XVIII. II (2) dio. Sarajevo. — Beldie , A. 1952. Ulmus in »Flora RP Romania
«. Vol. I. Bucuresti. — Dip pel, L. 1892. Handbuch der Laubholzkunde. Vol.


II. Berlin. — Hayek , A. 1924. Prodromus florae peninsulae Balcanicae. Lief. 1.
Berlin. — Henry , A. 1913. Ulmus in Elwes & Henry »The Trees of Great Britain
& Ireland«. Vol. VII. Edinburgh. — Hudson , W. 1762. Flora Angtica. Ed. 1.
London. — Jovanović , B. 1970. Ulmus in »Flora SR Srbije«. Vol. II. Beograd. —
Krüssman , G. 1962. Handbuch der Laubgehölze. Bd. II. Berlin-Hamburg. —
Lindquist , B. 1931. Two Varieties of North-West European Ulmus glabra Huds.
Rep. Bot. Society. Vol. IX. London. — Lonačevskij, O. O. 1952. Ulmus in
»Flora URSR«. Tom IV. Kiev. — Melville . R. 1937. The Accurate Definition
of Leaf Shapes by Rectangular Coordinates. Annals of Botany. New series. Vol.
I. No 4. — Miller, Ph. 1768. Gardener´s Dictionary. 8th ed. London. — Rehder,
A. 1915. Neue oder kritische Gehölze. Mitt. Deutsch. Dendr. Ges. No 24. —
Rehder , A. 1951. Manual of Cultivated Trees and Shrubs. 2nd ed. New York.
— Rich ens, R. H. 1955. Studies on Ulmus. I. The Range of Variation of East-
Anglian Elms. Watsonia, vol. Ill, part 3. Cambridge. — Schneider , C. K. 1906.
Illustriertes Handbuch der Laubholzkunde. Bd. I. Jena. — Schneider , C. K.
1916. Beiträge zur Kenntnis der Gattung Ulmus. II. Ueber de nichtige Bennennung
der europäischen Ulmen-Arten. Oesterreich. bot. Zeitschrift. Jhrg. LXVI. No 3/4.
153