DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 39 <-- 39 --> PDF |
zajedno sa dlakavošou mladih grančica, jer su međusobno pojavno vezane. Kad god su grančice potpuno gole, tada su i listovi na licu glatki ´a na naličju i po peteljci goli i obratno. U takvom slučaju zadržavaju se samo jako reducirane domaći je u uglovima nerava na naličju. Jednako kao kod mladih grančica i dlakavost lista varira kontinuelno od potpune odsutnosti pa do jakog intenziteta. Dlakavost lista, naročito hrapavost lica lista, jače je izražena na dugorastima u odnosu na kratkoraste, te i na mladim stablima u odnosu na stare primjerke. Međutim kod pravih glatkih oblika nema je ni na mladim stablima. Dužima lisnih peteljki u planinskog brijesta varira neuporedivo manje nego u poljskog brijesta, te se zadržava oko vrijednosti od 4—5 mm. Kod poljskog brijesta ona se kreće od 5 do 15 mm. Varijabilnost cvjetova se teško zapaža golim okom. Ona bi se za kvantitativne osobine mogla dokazati; gotovo isključivo pomoću varijaciono- statističkih metoda. Procjenjujući okularno, cvjetovi su morfološki ujednačeni u boji pojedinih dijelova, broju prašnika (5-6), broju režnjeva perijanta (5-6) itd. Tučci su uvijek crvene boje. Varijabilnost plodova je, međutim, znatna u pogledu veličine i oblika, pa je to našlo odraza i u sistematici vrste (Beck-Mannageta, G. 1890). U plodova nalazimo sve prelazne oblike od duže do kraće objajastog, tj. relativno užeg ili šireg ploda, pa do eliptičnog i eliptično^rombičnog oblika. Također nalazimo i plodove manje-više jajastog oblika koji su na istom stablu izmiješani s drugim oblicima. Ovako šarenilo može ´se najprirodnije objasniti untarvrsnom hibridizacijom jedinki različitog oblika plodova. Taksonomsko tretiranje prikazanog varijabiliteta planinskog brijesta mora neminovno dovesti do djelimično nesigurne interpretacije, zbog još uvijdk nedovoljnog poznavanja vrste i u našim i evropskim razmjerima, odnosno zbog nepotpunog poznavanja međusobnih odnosa varirajućih karaktera. Ovo bi međutim bio preduslov za kreiranje stabilne subordinacije taksona u sistemu. Cesto se zapaža da se neka osobina u jednom slučaju javlja a u drugom je nema u odnosu na neki drugi karakter, grupu karaktera ili njihove varijacije. Tako na primjer, dlakavost ili otsustvo dlakavosti organa biljke nalazimo uz sve druge karaktere i njihove međusobne kombinacije. To veoma otežava sagledavanje granica varijabilnosti vrste i postavljanje jednog definitivnog sistematskog pregleda svih tih oblika. Zatim, tu se pojavljuje još i pitanje procjene taksonomskog značaja pojedinih karaktera, konkretno, da li za osnovu više taksona uzeti varijaciju oblika lista ili oblika ploda. Izuzev Bečka (1890), svi dosadašnji autori cijenili su kao važniju varijaciju lista. Schneider, C. K. (1916) je čak otsustvo dlakavosti grančica i listova iskazao u rangu varijeteta, a varijaciju oblika ploda dao na nivou forme, degradirajući već postojeći Beokov varijetet. U ovom prilogu su izbjegnuta eventualna preispitivanja u tome pravcu, te je usvojena osnovna sistematska podjela kakva se može naći u najsavremenijim florističkim djelima. U daljnjem tekstu navode se prirodne forme planinskog brijesta koje se nalaze na našem području. |