DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Taj podatak govori u prilog potrebe provođenja selekcij e fazanskih nesilica. Razlike između prosječnog broja snesenih jaja između pojedinih volijera treba pripisati genotipu, jer su ekološki uvjeti u provedenom pokusu bili ujednačeni. U dostupnoj literaturi nema podataka u dvomjesečnim nesenjima fazanskih nesilica, nego se podaci uglavnom odnose na ukupno pogonsko godišnje nesenje u lovištu odnosu u volijerama. U zadnjem, tj. 12. petdnevnom intervalu fazanske nesilice snesle su još po 2,66 jaja, što znači iako je nastala tendencija opadanja broja snesenih jaja u odnosu na 9. i 10. petdnevni interval, nesenje se nastavlja. S tim u vezi naši rezultati istraživanja u pogledu broja snesenih jaja dobrim dijelom podudaraju se s rezultatima koje navode D y k (15), Hegen dorf (26), Lese (37), i Witt mann (71), prema kojima fazanske nesilice snesu u volijerama 25 — 30 jaja. Upoređenjem prosječne dvomjesečne količine snesenih jaja u pojedinim godinama, s prosječnim dvomjesečnim temperaturama zraka, odnosno količinama oborina, nije se utvrdila neka zakonitost. Čini se da dvomjesečne temperature zraka u godinama istraživanja nisu imale zapažen utjecaj na količine snesenih jaja. Vjerojatnim se čini da bi temperature zraka mogle eventualno imati jaja svakih 7 ili 5 dana. utjecaj nalažemo. p r o n e s a k fazanskih nesilica, ali takvim podacima ne raspo2. Ink u biranj e jaj a Kod naših uzgojnih centara uobičajeno je da se u inkubatore ulažu U ovoj radnji dokazana je izvjesna prednost ulaganja fazanskih jaja u inkubatore svakih pe t dana. Za dokaz se koristilo 1000 fazanskih nesilica koje bi snesle, na osnovi utvrđene prosječne pogonske nesivosti 20,62 jaja, ukupno 20.620 jaja. Na osnovi izvršenih analiza utvrđeno je da bi kod sedamdnevnog ulaganja jaja u inkubatore trebalo osigurati tri valionika više, a površinu skladišta jaja povećati za 1156 jaja, čime se izvjesno povisuju troškovi proizvodnje i to tim više u koliko je veći kapacitet godišnje proizvodnje. Takovi povećani troškovi proizvodnje bi se ponavljali tako dugo dok se ne bi amortiziralo uložene investicije za nabavku povećanog broja valionika. VII. ZAKLJUČCI Provedeno je istraživanje o značenju intenziteta prosječnog petdnevnog nesenja za određivanje kapaciteta inkubatora u umjetnom uzgoju fazana te dvomjesečnog u određenom razdoblju od 01. 04. do 30. 05. za određivanje godišnjeg kapaciteta centara za umjetni uzgoja fazana na inkubatorski način. Pokus je počeo 01. IV 1961. godine na 8 lokaliteta SR Hrvatske, a završilo 30. V 1964. godine. Istraživanje je izvršeno na ukupno 5780 fazanskih nesilice — križanaca mongolskog i običnog fazana i vlastite proizvodnje, a svake godine starosti 1 godinu. |