DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Promatranjem intenziteta petdnevnog nesenja po godinama istraživanja na području SR Hrvatske može se zapaziti da su fazanske nesilice u godini 1961. i 1964. pronijele već u 1. petdnevnom razdoblju, dok se u 1962. i 1963. pronesak javlja u 3. petdnevnom razdoblju nesenja. Vjerojatno da uzrok tomu treba tražiti u režimu temperatura i oborina. Ako se analizira kretanje nesenja po pojedinoj godini istraživanja, vidi se da je nesenje u godinama u kojima je ranije počelo, ranij e i doseglo maksimanu frekvenciju, i obratno u onim godinama kada je pronesak bio kasniji, kasnije je nastupao i maksimalni intenzitet nesenja. Drugim rije čima, vremenske varijacije postoje, ali ako se prate petdnevna razdoblja nesenja razlike nestaju. Zbog navedenog, kod regresijske krivulje kao i procjena izvršenih na njenoj osnovi, pravilnije je uzeti redne brojeve petdnevnih razdoblja, a ne dane istraživanja nesenja. Na svim lokalitetima u prvim 10 dana istraživanja nesenje je neznatno ili ga juopće nama, a jače nesenje može se očekivati tek u 3. i kasnijim petdnevnim razdobljima. Maksimalni petdnevni intenzitet nesenja utvrđen je kod većine istraživanih lokaliteta u 10. petdnevnom intervalu, tj. od 16. V do 20. V (Zelendvor, Merolino, Prašnik i šamarica). Prosječno dvomjesečn o nesenje na različitim lokalitetima SR Hrvatske u razdoblju 1961—1964. godine iznosilo je 20,62 jaja po fazanskoj nesilici. Najmanji broj snesenih jaja (17,99) zabilježen je 1962. godine, nešto veći 1963. (18,63), još veći 1961. godine (22,25) i najveće nesenja 1964. godine (23,83). Razlika između najmanjeg i najvećeg broja snesenih jaja iznosi 5,84 jaja. Iako postoje izvjesne varijacije u pogledu broja snesenih jaja tokom određenog razdoblja istraživanja od 01. 04. do 30. 05, tj. tokom 60 dana u različitim godinama istraživanja, analiza varijance nije pokazala signifikantne razlike (P > 0,5). Uzme li se u obzir da je najmanje prosječno nesenje zabilježeno u godinama u kojima je nesenje počelo kasnije, te da je maksimum tih krivulja nešto pomaknut, uz pretpostavku da bi u njima nesenje prestalo nešto kasnije, proizlazi da bi razlike u broju snesenih jaja tokom čitavog razdoblja nesenja bile još manje. Na osnovi toga može se kazati da se nesenje u toku istraživanih godina nije značajno mijenjalo, tj. broj snesenih jaja po godinama istraživanja ne pokazuje neki određeni trend porasta ili pada. U skladu s time proizlazi zaključak o nužnosti selekcioniranj a na povećanje nesenja. Budući da su u našem pokusu podaci o nesenju fazanskih nesilica skupljani grupno po volijerama, u kojima je pored jednog pijevca bilo smješteno 6 — 8 fazanskih nesilica, to nam nisu poznate individualne varijacije među nesilicama u pogledu snesenih jaja. Upoređivanjem ukupnog, a prema tome i prosječnog, broja snesenih jaja u pojedinim volijerama, utvrđene su ipak veće ili manje varijacije. |