DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1976 str. 10 <-- 10 --> PDF |
vlažan imao je 100 biljaka i to po 50 biljaka iz svakog biotopa. Pokus je postavljen u proljeće 1971. godine i trajao je do konca vegetacijskog razdoblja 1972. godine. Biljke su tada izvađene iz vegetacijskih posuda, obavljeno je ispiranje korijenja te su utvrđene: — visine nadzemnog dijela, — broj korijenovih vršaka, — težina suhe tvari nadzemnog dijela i — težina suhe tvari korijenja. — razgranjenja korijenja REZULTATI ISTRAŽIVANJA Rezultati istraživanja prikazani su histerogramski u priloženim grafikokonima 1—4, te u tabelama 112. Kako vidimo visine prirodno vlaženih biljaka su bile podjednake kod biljaka hrasta lužnjaka iz oba biotopa, a visine prirodno vlaženih biljaka iz oba biotopa veće su od visina prekomjerno vlaženih biljaka (tabela 1 i 2).** Prekomjerno vlažene biljke iz barskog biotopa su signifikantno više od jednako tretiranih biljaka koje su potjecale iz šume hrasta lužnjaka i običnog graba u terestičnom tlu (tabela 2). Broj korijenovih vršaka biljaka hrasta lužnjaka koje su uspijevale u prirodnim uvjetima vlažnosti je signifikantno veći kod onih iz barskog biotopa (tabela 2). Broj korjenovih vršaka biljaka koje su bile prekomjerno vlažene bio je podjednak za biljke koje su potjecale iz oba biotopa, a prosječno znatno manji od prirodno vlaženih biljaka (tabela 1). Težina suhe tvari nadzemnog dijela prirodno vlaženih biljaka bila je podjednaka za biljke iz oba biotopa, a to isto se ponovilo kod prekomjerno vlaženih biljaka (tabela 1 i 2). Težina suhe tvari korijenove mreže prirodno vlaženih biljaka nešto je veća kod onih koje potječu iz barskog biotopa, a težina suhe tvari korjenove mreže prekomjerno vlaženih biljaka signifikantno je veća kod onih biljaka koje su potjecali iz barskog biotopa (tabela 2). Težina suhe tvari kako nadzemnog dijela tako i korjenove mreže značajno je veća kod prirodno vlaženih biljaka iz oba biotopa od težine suhe tvari biljaka koje su prekomjerno vlažene (tabela 1). DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Iz rezultata ovih istraživanja vidimo da se u području lipovljanskih nizinskih šuma, a najvjerojatnije i u drugim područjima nizinskihekosistema javlja jedna fiziološka ras a hrast a lužnjak aprilagođen e n a barsk e prilike . šumskih koja je ** Kod utvrđivanja signifikantnosti razlika primjenjen je t-test. 120 |