DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 98 <-- 98 --> PDF |
da se mislilo i na odgoj domaćih šumarskih stručnjaka, jer će svaki od primljenih pod sobom imati dva mlada učenika »kojichie obsluxevati zapovidi uzdarxiteglia u svemu onome scto bude od sluxbe za napridovanje, i uzdrxavanje Dubravaa Kraglievih i Opchinaa« (str. 161). 3 ZAKLJUČAK Možemo li iz materijala u Kraglskom Dalmatinu dobiti sliku stanja šuma i problematiku šumarstva u ono doba, dakle pred blizu 200 godina? Odgovor je pozitivan a pokazuje da se u ondašnje doba nije jače razlikovalo od stanja u prvoj polovici našeg stoljeća (danas je, ukratko rečeno, stanje bolje, razvoj šumskog fonda je progresivan). Visokih šuma bilo je samo u višim predjelima većih planina (Svilaje, Kamešnice, Mosora, Blokova) te u privatnim ogradama (šumicama). Općinskih odnosno točnije seoskih, po nekim autorima, gotovo i nije bilo a po drugim postojale su bolje bar niske šume, jer se ukazuje na mogućnost proizvodnje drvnog uglja i to s dobrom zaradom. Prema Kraglskom Dalmatinu devastacija šuma posebno se očitovala u doba agonije Mletačke Republike te austrijske međuvladavine (do priključenja Dalmacije Francuskom carstvu 1805. god.), kada je »Vlah« morao besplatno vršiti sječu a drvo prevoziti i po nekoliko milja daleko pa su »stabla seljaku postala cilj mržnje te su sva ili skoro sva potpuno uništavali« (br. 30/1808., str. 234.). Takvo stanje je vjerojatno, a seljak je i za svoje potrebe vršio sječu ne samo zbog reakcije za kulučenje (besplatnu sječu i prijevoz) nego da i sebi osigura bilo vrednijeg bilo drveta opće. Slično se događalo i za vrijeme II svjetskog rata, tj. kada je narod vidio da Talijan sječe i prisvaja drvo tada su i obližnji seljaci zašli i u borove šume, do tada posebno poštivanje, po onoj »bolje da ja nego oni, jer šuma je konačno naša«. Kako su pojedinci čuvali svoje ograde tako je bilo i sela koja su čuvala odrasla stabla, a posebno hrastova, kako bi stoka ljeti imala bolju pašu i hladovinu, a od hrasta žir. Ta još je autor ovog prikaza imao prilike pedesetih godina vršiti procjene hrastovih stabala s težištem na vrijednosti uroda žira dok je vrijednost stabla za drvo bila u drugom redu (kod procjena visine odštete za sječu stabala u trasi elektrodalekovoda). Kraglski Dalmatin pruža mogućnost i globalne ocjene prve periode francuske vladavine u Dalmaciji (druga perioda nastaje osnivanjem Ilirije 1810. godine). Ta ocjena može biti samo pozitivna bez obzira što su poduzimane mjere imale za cilj i jačanje francuskog carstva kao takvoga. Zar npr. sadnja krumpira, koja je također opetovano propagirana, ili obnova šuma više koristi »carstvu« ili narodu koji će krumpir saditi ili kojemu se šuma nalazi u neposrednoj blizini, kojemu je ona neposredna životna sredina? Kako su nosioci inicijativa i realizacija zamisli jedna ili više osoba, tako je i s akcijama ovog perioda francuske vladavine. To je bio prvenstveno Vicko Dandolo ali ne samo kao šef pokrajinske državne uprave, kao generalni providur, nego i kao osoba tj. u jednoj osobi našao se inicijator, planer i realizator. Takav zaključak proizlazi i iz materijala objavljenih u Kraglskom Dalmatinu. O. Piškorić |