DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Izvještaj sadrži i uputu za uzgojne mjere odnosno prorede. Danas na jedno stablo, kaže se, otpada površina od 12 četvornih stopa dok će za 10 godina trebati svakom stablu 25 č. stopa. U izvještaju -najavljuje se i skora sjetva sjemena (izvještaj) je pisan početkom veljače) koje se očekuje iz Italije i to vrsta »kojih narav jest odredila da se brzo učine jaka i na zemgliam ne velle debellim«. Naglašava se i to, da obnova šuma ne znači da se ne koristi i kameni ugalj a drvo štedi, jer se ovo može koristiti i preko fizičko-kemijske obrade. I ovom prilikom naglašava se i posredna korist od gajeva za sela odnosno njihova zaštitna funkcija. 1.3. O šumarstvu ili šumama ima riječi i u nekim drugim člancima. Tako se u članku »Razmislj.ana otaxbena je dno g D a 1 m a t i n a« (u br. 2/1807) pod t. 8. konstatira da se drvni ugalj uzvozi izvana s udaljenosti i od stotinjak milja te da bi »jedan vridan ughlievgliar barzo uccinio ovdi svoju sricchiu« odnosno drugim riječima u Dalmaciji ima uvjeta za proizvodnju drvnog ugljena. U 9. t. navodi da proizvodnja vapna, od kada se počele graditi zidane kuće (a takvu gradnju preporučila je francuska uprava, op. P.) troši »neizmjerne« količine drva te da u Dalmaciji ne postoji ni jedna zidana vapnenica niti se koristi kameni ugalj. U članku o »industrijskoj« proizvodnji (u br. 26/1807) konstatira se da je u planinama malo stabala, a u gajevima malo hrastova (dubja) ali i to i da ima drva za proizvodnju ugljena, kojeg međutim, ne zna nitko paliti (str. 203.). Navodi se dalje, da se iz Dalmacije pod Venecijom i pod Austrijom uz ostalo (vino, rakiju, ulje, vunu i dr.) prodavalo i izvozilo i drvo (str. 213) te da za unapređivanje pomorske trgovine odnosno za gradnju brodova treba brodograditeljima osigurati drvo i iz Dalmacije te iz obližnje Istre, »krajanova austrianskoga« te »turske Albanije« str. 215.). U više brojeva 1808. godine razmatra se problematika stočarstv a u Dalmaciji (Promiscgliagna Varhu Cobanstva u Dalmaczii). Autor konstatira da se u Dalmaciji nalazi »osam stotina igliadaa koozaa! Broj strahoviti. Kolliko mlajahnih stabalaa, kclliko mekahnih mladicza neimaju poraziti ove xivine ujedno godischte?« (br. 28., str. 219.). Najavljuje se smanjivanje broja koza (primjenom veće pašarine koja bi se i povećavala svake godine), ali uz prethodne mjere da »ubogi texak«, kojemu je koza »kako krava«, ne ostane bez prehrane (seljaku se koza »nemoxe otteti ako parvo ne ostanne obragnen od glaada«, str. 220). U razmatranju o mjerama koje bi mogle brzo donijeti koristi Dalmaciji (u br. 30/1808) kaže se da je u šumarstvu potrebno »postaviti u reed vellik posao od Dubravaa, obraniti i činiti napridovati vlastiti gaj schragnen svakome sellu, obranniti vlaasti gospodareve varhu osobitih stabalaa od gajaa, e uhrobernniti neka budu boglie gojeni« (str. 199.). 2 MJERE ZA POBOLJŠANJE I ZAŠTITE ŠUMA 2.1. Prva naredba, objavljena u Kr. Dalmatinu br. 16. 25. X 1806. god., za unapređivanje arborikulture je ona od 20. VIII 1806. god. o osnivanj u rasadnik a u Zemuniku. Namjena tog rasadnika bila je proizvodnja po |