DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 94 <-- 94 --> PDF |
nosno da se iz posebničkih omiških gajeva drvo prodaje brodograditeljima u Milni, Korčuli i dr. Što više »dodijalo bi govoriti o tolikim drugim gajevima ne velikim ali bogatim pa da se vidi koliko je neizmjerno bogatstvo izgubila Dalmacija... no nadati se da će sva bogatstva biti vraćena po prirodi te pravednim i razumnim gospodarenjem«, No i u ovim šumama postoji »zao običaj da mnogi ljudi i životinje ulaze u tuđe baštine i načine tolike štete« da ljudi i ginu ali da najdomišljatiji i najdrskiji pobjeđuju. Zanimiv je dodata k (napomena) u kojem se kaže: »Naš sadanji generalni providur (Dandolo, op. P.) izdao je svojedobno u Italiji djelo »Danni economici, politici e morali che provengono dai beni comunali´. U toj je knjizi pokazao da je općinsko dobro rana za kraljevinu i otvoreno vrelo za nemoralnost puka. Ta se istina još više očituje u Dalmaciji, gdje težačka nerazboritost često sječe i harači i bez potrebe i bez razbora. On je više puta ukazao na to, da jedan općinski gaj ni za stoljeće ne daje toliko koliko jedan veliki privatni u jednom desetljeću« a u Dalmaciji je taj omjer 10 : 1000 godina. Nadalje se navode štetne posljedice poremećen ja omjera površina pod šumom i bez šume: »Zrak nije toliko zdrav, poplave se ponavljaju, nastaju ili se povećavaju močvare, slobodno struje hladni burni vjetrovi s visokih planina, česte su suše, nagle su promjene između toplog i hladnog vremena, odalečuje se more do mnogih primorskih mjesta, uzdiže se dno mora koje ostaje otkriveno i uzročnikom su kožnog daha koji odande izlazi« (odnosi se na donos materijala u more rijekama i potocima — bujicama). Drugi dio ovog prikaza, kako je već rečeno, osvrće se uspje h akcij e osnivanja »svetih gajev a«. Poticaj, odnosno naredba za osnivanje ovih branjevina dan je okružnicom od 15. II 1808. god. Ova okružnica objavljena je u br. 9. od 26. II 1808. Kraglskog Dalmatina a bila je upućena delegatima i njihovim zamjenicima7, okružnim i općinskim administracijama, župnicima i starješinama8, Nakon nabranjaja nekih okruga, kotareva, sela i župnika koji se do tada najjače istakli (od nekih još nema ni izvještaja) naglašava se da su »nastojanja toliko snažna« da su neka sela kao Mandalina (II — Šibenski okrug), Dugopolje (III okrug — splitski) te Lekvičevi, Tučepi i Drvenik (IV — makarski okrug) ogradili »u svemu nekoliko stotina milja. Drvenik je u tako kratkom vremenu dovršio ne samo dubrave nego i bunar i peć9.« Neke su pak općine odlučile, da sporna zemljišta stave u branjevine, a u mnogim su »zabranima posađena visoka stabla«. Završni izvještaj o osnivanju svetih gajeva objavljen je u 7. br. iz 1809. god. Prema tom izvještaju osnovane su 372 branjevine površine oko 19 000 ha (27 857 padovanskih kampa). U radu (ograđivanju) sudjelovalo je 30 826 obitelji. Dodajemo da je to Dalmacija bez područja bivše Dubrovačke republike odnosno do uključivo Neretve (Metkovića) i otoka Korčule, ali i svih Kvarnerskih otoka a, dakako, i dalmatinskih. ^ Funkcija delegata odgovarala je funkcijama današnjih delegata odnosno narodnih zastupnika. s Odnosi se na seoske glavare. 9 Usporedimo s akcijom osnivanja šumskih branjevina vođena je i akcija gradnje bunara te seoskih krušnih peći. |