DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Kni n usred prostranih šuma jedva ima drva za svoje potrebe i uz skupu cijenu; Šibeni k na svom području ima nekoliko manjih gajeva (u talijanskom tekstu čak »bijednih komada šume«) kao ostaci posječenih u vrijeme gladi, koji je najveći bič i za šumu, u Trogirskoj krajini šume su opustošene, jer se zanemaruje primjena zakonskih propisa; u Sinj u nalazi se još po koji komad gaja za pašu volova, a privatne šume su posječene, jer je svaki mogao raditi s njima po svojoj volji; planina Svil a j a ima zahvaliti svojoj visini što se u njoj još nalaze guste i lijepe bukove, hrastove i grabove šume. Kad bi se bar našao netko da u njima proizvodi ugalj, mogle bi zadovoljiti ´nekoliko generacija; na visokim dalmatinskim planinama (alpima) tj. na Prologu ima toliko bukovine i jelovine jer ih je njihov položaj sačuvao od sječe; Splitsko je područje bez šuma jer su posve iščezli davni gajevi i šume na planinama Mosor i Marjan, na otoku Čiovu, na kaštelanskim planinama i na vrletnom Klisu; u Omiš u su nestali ili će ubrzo nestati svi općinski gajevi; u Imotskom e svako selo čuva omanji komad gaja za zimsku pašu, a takve gajeve imaju i neke obitelji; prostrana šuma na B i o k o v u mogla bi biti prekorisna, ako bi se racionalno iskoristila njezina stabla; u Makarsko j se ne mogu opaziti ni privatne šume pa čak ni maslinici; dubrave u Neretv i (u dolini rijeke Neretve, op. P.) prvotno su osigurale drvo korčulanskim brodograditeljima, a sada su gotovo sve posječene; na Brač u moglo bi se na debeloj zemlji proizvoditi više trave uz sadnju drveća a inače je, osim nešto niskih i borovih šuma sve posječeno; na Hvar u i na Vis u još se nalazi dragocjenih ostataka nekadanjih šuma; na Korčul i ima još lijepih gajeva za ogrijevno drvo te stabala za one dijelova broda koji se ne nalaze pod vodom. Takve su šume prostrane, ali nema karata po kojim bi se mogla utvrditi njihova površina. Prikaz stanja općinskih šuma završava konstatacijom da ima uzurpacija koje su dijelom i obrađene i najava da će »sadanja vlast ugrabljeno znati vratiti« te da se sa šumama »Turci koji su nam u susjedstvu mogu podičiti da su razumniji od nas«. POSEBNIČKE ŠUME. Stanje privatnih šuma znatno je bolje da čak i slabo održavani privatni gajevi pokazuju koliko bi moglo biti u dalmatinskim općinskim šumama drveta kad se ne bi pustošile. U dokaz tome navodi se »da na Krku ima 175 poprivatnih gajeva punih građevnog drveta, koji se međutim ne mogu sjeći« te da na Cresu postoje »puste šume« od |