DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Površina državnih šuma navedena je s »nekoliko četvornih milja«. Stanje ovih šuma, kaže se dalje, ne zadovoljava jer »u prošla vremena nisu bile izdane stroge (osetre) naredbe za čuvanje ovog bogatstva sakupljanog kroz tolike vjekove i kažnjavanja, pa su bile izvrgnute zbog nepažnje i zlih običaja devastaciji«. Malo je bilo koristi, konstatira se, i od dvije naredbe, jedne iz prosinca 1775. godine izdane od mletačke, a druge iz travnja 1804. godine od austrijske uprave. Međutim treba dodati, da je Mletačka uprava i davno prije izdavala stroge naredbe za očuvanje šuma na otoku Krku,6 ali da one usprkos svega nisu uspjele potpunu zaštititi šume ni od neracionalne sječe (šumskih šteta), jer je malo vjerojatno da bi se veći broj ljudi izvrgavao mogućnostima strogih kazni kao posljedice očevidnih devastacionih zahvata. Francuska uprava za »očuvanje ove dragocjene, kraljeve baštine« osnovala je »centralni inspektorat«, jer su »ove šume vrlo potrebne za opće dobro ovog Kraljevstva« te jer je »dalek, a često i nesiguran, dovoz drveta sa Sjevera bilo iz Baltika bilo iz Crnog mora«. OPĆINSKE ŠUME. U općinskim šumama očito je negativno djelovanje »onog vrtoglavnog duha koji je navještao rasulo vladavine jednoga nad različitim drugim narodima« tj. Venecija pred njezinu propast, a Austrije u nesigurnosti posjeda zbog još uvijek jakog i agresivog Napoleona. U takvim uvjetima nastojalo se svake godine što više drva iskoristiti, kojeg je »Vlah« tj. seljak morao besplatno posjeći i po nekoliko milja daleko prevesti. Stanje općinskih šuma prikazano je po kotarevima (distriktima): Na Krk u svatko ima pravo sječi drvo i pasti stoku u svim općinskim šumama pa se one na taj način bezobzirno nište; na Rab u su nered i zloupotrebe općenite, a šume bi mogle biti vrlo značajne za narod, jer samo na području Debele Glave (Capo Fronte) zauzima površnu od preko šest četvornih milja (oko 1700 ha); na Cres u je sloboda posve uništila šume; na Pag u između gajeva posebno mnogo vidi se stabala divljih maslina, koje čovječja ruka ili nije znala ili nije htjela cjepiti; u Zadarskoj krajini nalaze se poprostrani gajevi, ali se jedva nalazi drva za ogrijev pa se u tu svrhu vade i panjevi i korijenje; u Nin u su od prostranih privatnih i općinskih šuma ostali samo tragovi iako je zemlja podobna za uzgoj šume ali nema ruku koje bi pomogle njezinu obnovu; Velebitska planina, »koja nas razdigliuje od Kroaczie«, bijaše jednom pokrivena velikim bukovim, hrastovim i jelovim šumama. Te su šume sve posječene i po tome se vidi granica između Dalmacije i Hrvatske, na čijoj su strani šume lijepo sačuvane; Skradi n se nalazi u istom pa i gorem stanju; 6 Vidi i Jedlowski D.: Dokumenti iz XVII i XVIII stoljeća o izvozu hrastovine i zaštiti šuma na Krku, Š. 1., 1975. br. 4-6. |