DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 91 <-- 91 --> PDF |
U planini, izvještava Longono, ima različitih šuma4 koje bi mogle biti i razvijenije nego ih se sada vidi. Međutim da su te šume bile bolje nego u drugim dijelovima Dalmacije proizlazi iz teksta Longona u kojem kaže, da u Dalmaciji ne bi bilo pomanjkanja ni ogrijevnog ni građevnog (»od dilla«) drva niti bi bilo potrebno dovoziti ga iz udaljenih krajeva kada bi se u cijeloj Dalmaciji šuma uzgajala kako je uzgajaju Kaštelanci. Što više, nastavlja Longono, Dalmacija će za deset ili dvadeset godina ostati bez ogrijevnog drveta, jer se već sada vade panjevi i korijenje, koje se čak i prodaje u gradovima. U Trogirštini Longono .konstatira velik broj divljih maslina koje bi trebalo oplemeniti cijepljenjem (navrtanjem), a od Splita prema Stobreču i prema Klisu već i tada konstatira neobrađivane poljoprivredne površine. Za dolinu Dicma predlaže sadnju duda a po bližnjim brdima na tisuće stabala pitomog kestena5. Dolinu Mojetke nalazi svu obraslu s visokim stablima hrasta, jasena i graba s prijedlogom da se na tom području zabrani paša, a osobito koza koja na nižim stablima odgriza mlade izbojke. Pašu bi trebalo prebaciti u bliže planine ili u tu svrhu izdvojiti određeni dio ali i mjesto i vrijeme sječe regulirati »kako je to pametan običaj u drugim krajevima«, odnosno drugim riječima (korištenje šume urediti po mjestu i vremenu. Za planine Mosor i Vrapojača (vjerojatno Vranjača) te Ljubitovicu i Sv. Toma, Longono konstatira da su obrasle, zbog ograničenosti pašarenja, dobrim sastojinama s mnogobrojnim visokim stablima hrasta, jasena, graba i po kojega brijesta. U raspravi (Promiscgliagna) »varhu Hitrine narodne u Dalmaczzii« (u br. 26/1808., str. 202.) navodi se, da je »u planinskim šumama vrlo malo hrastova u gajevima« ali da ima drva za proizvodnju drvnog ugljena samo ga ljudi ne znaju proizvesti. 1.2 U Kraglskom Dalmatinu objavljen je i poseban prikaz o šumama i šumarstvu Dalmacije pod naslovom »D u b ra v e od D a 1 m a c z i e« (u br. 30/1808.) i to u njegovom prvom dijelu, dok drugi dio sadrži pregled uspjeha akcija osnivanja branjevina pod nazivom »Sveti gajevi«. U uvodu ovog prikaza, uz ostalo, opće stanje šuma u Dalmaciji sažeto je u rečenici kako je »mučna misao da se u takvom podneblju (podnebju u originalu) i zemlji nalaze mnoge hiljade četvornih milja sposobnih za rast šume a da usprkos toga nema ne samo građevnog nego i ni ogrijevnog drveta«. Stanje šuma prikazano je prema vlasništvu: 1. državne (u tadašnjoj terminologiji narodne — nacionalne), 2. općinske i 3. posebničke (privatne). DRŽAVNE ŠUME, »Samo na otoku Krku nalazi se dragocjeno i malo poznato blago kraljevskih šuma« a »dragocjenost« je u tome, što je tamošnja hrastovina odličan materijal za gradnju brodova (za osnovu od brodova). 4 U originalu: »posrie onni planina imadu razlike dubrave«. > Uzgoj kestena Longono kao i Fortis, u naprijed navedenom djelu, preporuea kao vrstu koje bi plod olakšao prehranu naroda a koja se u Italiji mnogo uzgaja. Međutim za sada je nepoznato zašto akcija uzgoja pitomog kestena nije uspjela za razliku od sadnje duda kojeg se i danas nalazi po Dalmaciji. 89 |