DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 91     <-- 91 -->        PDF

U planini, izvještava Longono, ima različitih šuma4 koje bi mogle biti
i razvijenije nego ih se sada vidi. Međutim da su te šume bile bolje nego
u drugim dijelovima Dalmacije proizlazi iz teksta Longona u kojem kaže,
da u Dalmaciji ne bi bilo pomanjkanja ni ogrijevnog ni građevnog (»od
dilla«) drva niti bi bilo potrebno dovoziti ga iz udaljenih krajeva kada
bi se u cijeloj Dalmaciji šuma uzgajala kako je uzgajaju Kaštelanci. Što
više, nastavlja Longono, Dalmacija će za deset ili dvadeset godina ostati
bez ogrijevnog drveta, jer se već sada vade panjevi i korijenje, koje se
čak i prodaje u gradovima. U Trogirštini Longono .konstatira velik broj
divljih maslina koje bi trebalo oplemeniti cijepljenjem (navrtanjem), a
od Splita prema Stobreču i prema Klisu već i tada konstatira neobrađivane
poljoprivredne površine.


Za dolinu Dicma predlaže sadnju duda a po bližnjim brdima na tisuće
stabala pitomog kestena5. Dolinu Mojetke nalazi svu obraslu s visokim
stablima hrasta, jasena i graba s prijedlogom da se na tom području zabrani
paša, a osobito koza koja na nižim stablima odgriza mlade izbojke.
Pašu bi trebalo prebaciti u bliže planine ili u tu svrhu izdvojiti određeni
dio ali i mjesto i vrijeme sječe regulirati »kako je to pametan običaj u
drugim krajevima«, odnosno drugim riječima (korištenje šume urediti po
mjestu i vremenu.


Za planine Mosor i Vrapojača (vjerojatno Vranjača) te Ljubitovicu i
Sv. Toma, Longono konstatira da su obrasle, zbog ograničenosti pašarenja,
dobrim sastojinama s mnogobrojnim visokim stablima hrasta, jasena, graba
i po kojega brijesta.


U raspravi (Promiscgliagna) »varhu Hitrine narodne u Dalmaczzii« (u
br. 26/1808., str. 202.) navodi se, da je »u planinskim šumama vrlo malo
hrastova u gajevima« ali da ima drva za proizvodnju drvnog ugljena samo
ga ljudi ne znaju proizvesti.


1.2 U Kraglskom Dalmatinu objavljen je i poseban prikaz o šumama
i šumarstvu Dalmacije pod naslovom »D u b ra v e od D a 1 m a c z i e« (u br.
30/1808.) i to u njegovom prvom dijelu, dok drugi dio sadrži pregled uspjeha
akcija osnivanja branjevina pod nazivom »Sveti gajevi«.
U uvodu ovog prikaza, uz ostalo, opće stanje šuma u Dalmaciji sažeto
je u rečenici kako je »mučna misao da se u takvom podneblju (podnebju
u originalu) i zemlji nalaze mnoge hiljade četvornih milja sposobnih za
rast šume a da usprkos toga nema ne samo građevnog nego i ni ogrijevnog
drveta«.


Stanje šuma prikazano je prema vlasništvu: 1. državne (u tadašnjoj
terminologiji narodne — nacionalne), 2. općinske i 3. posebničke (privatne).


DRŽAVNE ŠUME, »Samo na otoku Krku nalazi se dragocjeno i malo
poznato blago kraljevskih šuma« a »dragocjenost« je u tome, što je tamošnja
hrastovina odličan materijal za gradnju brodova (za osnovu od brodova).


4 U originalu: »posrie onni planina imadu razlike dubrave«.


> Uzgoj kestena Longono kao i Fortis, u naprijed navedenom djelu, preporuea
kao vrstu koje bi plod olakšao prehranu naroda a koja se u Italiji mnogo
uzgaja. Međutim za sada je nepoznato zašto akcija uzgoja pitomog kestena nije
uspjela za razliku od sadnje duda kojeg se i danas nalazi po Dalmaciji.
89