DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 9 <-- 9 --> PDF |
PRIPREMA RADA I RADILIŠTA Ing. BOGOMIL HRIBLJAN Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije, Bjelovar Mehanizacija, a osobito teška, i u iskorišćivanju šuma ekonomski je opravdana samo onda ako je upotrebljena na odgovarajućem mjestu i uz dobru organizaciju rada. Kako se to može postići na izvlačenju i odpremi drva sa sječina predmet je razmatranja ovog rada B. Hribljana. UVOD Mehanizacija, koja masovno prodire na šumska radilišta, zahtijeva novi pristup rada, organizaciji rada i pripremi radilišta, kako bi mogla nesmetano ostvarivati što bolje rezultate, što bi dalo novi ikvalitet i djelovalo na sniženje troškova proizvodnje. Kao prvo pitanje ovdje se postavlja koju mehanizaciju i u kojim uvjetima rada treba koristiti. Sve šume Jugoslavije možemo podijeliti u tri grupe i to: nizinske, prigorske i brdske šume, pa prema tim grupama treba prilagoditi i sve strojeve i to ne prema proizvoljnom nahođenju, nego ´na osnovu analiza i iskustva u radu. Nakon što smo se odlučili na tip mašine, dolazi do dogovora šumarskih stručnjaka o proizvođaču mašine, kojeg ćemo za šumarstvo Jugoslavije preporučiti. Preporučeni proizvođač može dobiti zeleno svijetlo za uvoz, a na sebe mora preuzeti obavezu, da za sve strojeve koje uveze u našu zemlju osigura dovoljan broj svih rezervnih dijelova kao i servisiranje tih strojeva ne samo u garantnom roku, nego i u toku cijele njihove eksploatacije. Na taj bi se način svi zastoji radi kvarova i rezervnih dijelova sveli na nužan minimum. Za jednog ili dva proizvođača mašina može se osigurati dovoljno rezervnih dijelova, što je nemoguće osigurati i uz najbolju želju za više proizvađača. Za obrazovanje radnika, posebno mehaničara, moraju postojati posebne škole u kojima će se pojedinci osposobiti za rad na određenom tipu strojeva i tome se prilagoditi, a ne da ostanu univerzalni stručnjaci, koji se bave svim i svačim a ne specijalnim strojevima, koji rade danas u šumarstvu. Uz takovu školu mora postojati niz organiziranih tečajeva s radnicima, Tcoji poslužuju strojeve. Mnoge radne organizacije lakše odvoje sredstva za ne- Primjeno 16. II 1976. 7 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 10 <-- 10 --> PDF |
znam kako skupu mašinu, a kasnije pokušaju uštediti koji dinar na školovanju odgovarajućih kadrova, zaboravljajući uzrečicu »dinar uložen u mašinu se vraća, a dinar uložen u školovanje poslužioca se oplođuje«. 1 PLANIRANJE Nabavljene mašine ne mogu raditi i djelovati na smanjenje troškova proizvodnje u koliko ne izvršimo sve potrebne predradnje. Jedna od tih predradnji je planiranje. Planirati treba: — radilište, — način sječe, — potrebnu radnu snagu s rokovima izvršenja, — potrebnu mehanizaciju s rokovima izvršenja, — potrebne predradnje za nesmetano odvijanje proizvodnog procesa. 1,1 Planiranje radilišta Kod planiranja radilišta treba misliti na niz faktora o kojima ovisi proizvodnja na tom radilištu. Poznajući svoju ekonomsko financijsku moć, mogućnost izvršavanja radnih zadataka u određenim uvjetima rada, tehnička rješenja s kojima se raspolaže kao i kadrove s kojima će trebati određene zadatke izvršavati, moraju se šumarski stručnjaci odlučiti koja radilišta mogu doći u obzir, da se na njima radi s obzirom na otvorenost šuma i ostale elemente koji djeluju na stvaranje troškova na tom radilištu. Kod šumarskih stručnjaka treba razvijati sposobnost planiranja i predviđanja , jer su osnovne karakteristike »inženjeringa«, a to je dio struke za koju smo se u toku studija pripremali. Planirajući radilište moramo analizirati sve troškove koji će se na radi lištu pojaviti, kao i što bi trebalo napraviti na tom radilištu, da bi se tro škovi snizili. Uz sve to treba kod plana uzeti u obzir i broj radilišta na kojima se u isto vrijeme radi, kako bi omogućili dobru i efikasnu kontrolu, jer bez kontrole nema dobrog niti smišljenog rada. Želja za kontrolom nije pomanj kanje povjerenja u radničku klasu, nego potreba da se kontrolira kako se planirani elementi provode u život i gdje treba intervenirati, da bi se posti gli niži troškovi od planiranih. Rad na velikom broju radilišta stvara pogrešne navike kod radnika, koji su u mnogo slučajeva na takovim radilištima prepušteni sami sebi i dovedeni u situaciju da donose odluke, koje mogu biti ispravne, ali za to nemaju potrebnu stručnu spremu, a pomanjkanje kontrole može dovesti do znatnih gubitaka na kvaliteti proizvoda a time i do manjih financijskih efekata. Uz to kod rada na više radilišta pojavljuje se problem prevoza na posao i sa posla radnika, kao i organizacija toplog obroka na radilišta i si. Kako su na takovim radilištima manje grupe radnika, to šumari u takovom slučaju planiraju da na takovim radilištima rade radnici iz okolnih sela, a to pogoduje razvijanju pojma »socijale« kod dijela radnika a oni 8 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 11 <-- 11 --> PDF |
treba da su plaćeni za rad, a ne samo za prisustovanje na nekom od radilišta. Takovi radnici su u mnogo slučajeva zadovoljni da rade u blizini svoje kuće, uvjereni da mogu po potrebi pomoći ukućanima kod obavljanja poljoprivrednih poslova, makar i uz manju zaradu nego na drugim radilištima. Uz tako stvorene radne navike, teško je s takovim radnicima raditi na ostalim radilištima u šumariji, a kod organiziranog prijevoza na šumska radilišta i organiziranog toplog obroka, radniku bi trebalo biti svejedno na kom radilištu radi. 1,2 Planiranje načina sječe U visokim jednodobnim sastojinama sječa se može obavljati s nekoliko metoda i to: — sortimentna, — stabalna, — debalna, 0 tome koju metodu sječe primjenimo, ovisi organizacija rada, mogućnost primjene određene mehanizaecije, potreba izgradnje potrebnih objekata za smještaj radnika na radilištu i niz detalja pripreme rada i radilišta. 1,21 Sortimentna metoda Sortimentna metoda sječe i izrade je takav način, da se svi drvni sortimenti izrađuju na licu mjesta u šumi. Sječa i izrada sortimentnom metodom organizira se u slijedećim slučajevima: — kada drvnu masu možemo privlačiti samo malim zglobnim troktorima ili neopremljenim poljoprivrednim traktorima, koji ne mogu izvlačiti cijela stabla ili debla; — kada obaramo krupna stabla, koja ne možemo izvlačiti ni sa najjačom mehanizacijom kao cijela stabla ili debla; — kada se sječa vrši u brdskim šumama a drvna masa se mora privlačiti uzbrdo; — ikada posao planiramo završiti uz upotrebu animalnih zaprega; — kada nemamo obučenu radnu snagu za primjenu efikasnijih metoda. — kada se izvoz vrši zglobnim i traktorskim ekipažama. 1,22 Stabalna metoda Stabalna metoda sječe je takova metoda kod koje se u šumi stabla obaraju, posijeku im se samo one grane, koje idu iz stabla okomito te bi kod daljeg transporta predstavljale silne smetnje. Dorada svih sortimenata se vrši na stovarištu. Ta se metoda može primjeniti u slijedećim slučajevima: — Privlačenje nizbrdo sa mehanizacijom koja može vući cijela stabla. — Sječa u mlađim sastojinama gdje bi bilo mnogo gubitaka u vremenu da se izrađuju svi sortimenti u šumi i otpremaju bilo kojom mehanizacijom (mnogo komada s malom drvnom masom, veliki gubici kod kopčanja, otkopčavan ja i uhrpavanja). 9 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Kada se cijela stabla jele i smreke privlače nizbrdo, tada im grane djeluju kao saonice. 1,23 Debalna metoda To je metoda sječe, kod koje se stablo obori, na licu mjesta mu okrešu grane i privlači se kao cijelo deblo ili dio debla. Na stovarištu se dalje izrađuju svi ostali sortimenti. Takova je metoda pokazala do sada najbolje rezultate kod sječe, izrade i naročito kod privlačenja mehanizacijom. To je razlog zašto je najviše preporučujemo na šumskim radilištima, a osobito kod: — sječe u mlađim sastojinama gdje su stabla manjih dimenzija, te bi prerezivanje dovelo do mnogo komada, koje nije moguće efikasno prikopčati u tovar za dalji transport; — sječa u starijim sastojinama sve do debljina, koje možemo izvlačiti postojećom mehanizacijom. U slučaju da su stabla za postojeću mehanizaciju prekrupna, ne treba izrađivati sve drvne Sortimente u šumi nego i u tom slučaju izvlačiti dijelove debla, kako bišto veću drvnu masu. sa što manje kopčanja izvukli Vidljivo je da sječ u treb a prilagod i ti najskupljo jrada , a to je još uvijek privlačenje od panja do stovarišta. faz i 1,3 Planiranje potrebne radne snage Radna snaga je jedan od najvažnijih faktora na koje treba paziti kod planiranja. Iz godine u godinu je trošak živog rada rastao na oko neprimjetno te je danas dosegao tolik nivo, da nam predstavlja niz neriješivih problema, na koje treba misliti kod planiranja. To će biti uskoro jedan od faktora koji će prisiliti mnoge stručnjake na razmišljanje, na koji način da se izvedu poslovi, jer su dosadašnje metode postale toliko skupe, da se postavlja pitanje dali se na takav način mogu radni zadaci uopće izvršiti. Radnu snagu treba po radilištima planirati na osnovu potrebnog broja norma dana. Prvenstveno treba zaposliti postojeću radnu snagu, a u koliko ima viška radne snage, treba naći zaposlenje za nju na ostalim poslovima, a u koliko je to nemoguće, višak radne snage treba rasporediti u druga poduzeća i si. Postoji li manjak radne snage, treba razmišljati o produžnom dnevnom radu, radu u neradne subote (u koliko je neznatan manjak) ili uzimanju dodatne radne snage. Prije nego se uzme u radni odnos dodatna radna snaga, treba razmišljati kakovo će biti kretanje potrebne radne snage u perspektivnom planu razvoja, kako ne bi došli u situaciju, da za godinu dvije moramo razmišljati što raditi sa viškom radne snage. Posebnu pažnju treba posvetiti rokovima za izvršenje radnih zadataka, jer neizvršavanje roka na jednom radilištu može bitno poremetiti cijeli godišnji plan. U slučaju da se plan po vremenu ne može ispuniti, treba zaposliti povremenu radnu snagu, kako bi se mogli svi planirani radni zadaci po vremenu izvršiti. U protivnom slučaju treba razmišljati o dodatnim poslovima, kako bi sva radna snaga imala kontinuirano zaposlenje u toku cijele godine. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 13 <-- 13 --> PDF |
1,4 Planiranje mehanizacije Mehanizaciju treba planirati s posebnom pažnjom, jer treba osigurati i planirati puno korištenje mehanizacije u toku cijele godine, a radove na radilištima prilagoditi postojećoj mehanizaciji. Ne možemo planirati sječu stabalnoin metodom sa neopremljenim poljoprivrednim traktorima, niti sortimentnu metodu sječe u tanjim sastojinama sa velikim zglobnim traktorima. U koliko ne možemo cijeli proizvodni zadatak izvršiti u planirano vrijeme sa postojećom mehanizacijom, moramo pronaći sa strane dodatna sredstva rada i tolik dio radnog zadatka prilagoditi sredstvu rada s kojim će se raditi. Posebno treba punu pažnju posvetiti vremenskom planiranju mehanizacije, jer nam neizvršavanje zadatka u određenom roku može stvoriti neželjene posljedice. Uz sve navedene elemente treba predvidjeti i odstupnicu u slučaju nevremena, jer kada se ne može raditi u nizini, u brdu ne bi smjelo biti poteškoća i obratno, kada je u brdu snijeg, onda treba raditi u nizini, da se broj dana na stroju bez učinka svede na nužan minimum. To je posebno važno kod skupe mehanizacije, jer su svi gubici radi nerada nenadoknadivi. To je bio razlog zašto smo na području Poslovne zajednice šumarstva i drvne industrije Bjelovar prvo prišli masovnoj primjeni jeftine poljoprivredne mehanizacije opremljene za rad u šumi. Naučiti se radi i štediti na jeftinim strojevima, a kasnije kada nabavimo skuplje, imati ćemo mnogo radnika koji su osposobljeni da uz nužno privikavanje na novi stroj, mogu postizavati mnogo bolje rezultate nego u protivnom slučaju. Uz to imamo velik broj poslužilaca strojeva, među kojima je moguće izabrati najbolje i pronaći zamjenu za svakog radnika u slučaju bolesti, godišnjeg odmora i si. 1,5 Planiranje potrebnih predradnji za nesmetano odvijanje proizvodnog procesa Želimo li raditi kao dobri privrednici, moramo kalkulacijama obračunavati koji dio proizvodnog procesa je najskuplji. U ranijim godinama to nije bilo teško, jer smo znali da je faza II daleko najskuplja od svih ostalih faza rada u proizvodnom procesu iskorištavanja šuma. Danas je mnogo toga izmjenjeno do te mjere, da više bez preciznog obračuna svih elemenata ne možemo s punom sigurnošću utvrditi koja je faza najskuplja. U koliko u ovakove obračune ne idemo i ako ne raspolažemo sa potrebnim podacima za kalkulaciju, tada moramo apsolutni priorite t dat i onom dijelu proizvodnje, koji traži najskuplje strojeve. Na primjer na radilištu gdje danas rade zglobni traktori ili zglobne ekipaže, moramo sve prilagoditi povećanju učinka tih strojeva, jer ukoliko ti strojevi ne rade ili rade sa smanjenim kapacitetom, odmah će cjelokupni trošak po kubiku biti veći. Na što treba obratiti najveću pažnju i koje predradnje treba napraviti, da se postigne najbolji učinak. U brdskim predjelima treba planirati izgradnju šumski h vlaka , kako strojevi nebi trebali savladavati najveće uspone. Ta predradnja će omogućiti znatno veći učinak, a dobar će ekonomista obračunati koliko će |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 14 <-- 14 --> PDF |
se ostvariti uštede takovim radom, pa će za razliku izgraditi šumske vlake, koje će ostati i za iduće radne zahvate, a strojevi će posao obaviti u znatno kraćem periodu nego bez takovih vlaka. Planirati treba obaranje stabala u obliku riblje kosti u odnosu na šumske vlake. Sve vlake treba vidno obilježiti, kako ih šumski radnici i vozači ne bi tražili, nego bi ih u radu morali lagano uočiti. Posebnu pažnju treba posvetiti uređenju stovarišta, kako bi se na njima mogla uskladištiti dovoljna količina trupaca bez posebnog uhrpavanja u visinu (to uhrpavanje u više redova uzrokuje mnogo lomova i gubitaka na vremenu), omogućiti normalan unutarnji transport (transport na stovarištu) sa određenim smjerovima kretanja prazne i pune vožnje traktorima. Ništa *na takovim radilištima ne smije biti prepušteno slučaju. Uz to treba stovarište pripremiti tako, da se na njemu može nesmetano raditi i u slučaju lošeg vremena, a koliko možemo uložiti sredstava u sve radove pokazati će nam kalkulacije. Iz kalkulacija će biti vidljivi troškovi prije bilo kakovih dodatnih radova, sredstva potrebna za prilagođavanje normalnom radu i popravljanje uvjeta rada, kao i troškovi nakon svih radova i razlika u učinku, smanjenju vremena potrebnog za sve radove prije dodatnih radova i nakon. Mora se uzeti u obzir u obračunu i smanjenje režije i svega što djeluje na smanjenje troškova u koliko se radovi ranije završe. Potrebno je pripremiti i puteve kojima će se odvijati sav transport, jer treba proširiti cestu za mimoilazišta i okretišta, a ne smije se zaboraviti i na moment, da se cestama mogu po potrebi voziti duži drvni sortimenti, pa tome treba prilagoditi i sve zavoje na putevima i si. Kod ove pripreme će doći do izražaja sva inventivnost šumarskih stručnjaka, jer se ne može raditi po nekim utvrđenim šablonama , nego treba od slučaja do slučaja, prema stvarnim uvjetima na određenom radilištu predvidjeti što treba raditi kako bi učinak sa što manjim troškovima bio što veći. Na jednom radilištu nam je bilo dovoljno da plugom rigolerom na najnižem dijelu terena napravimo brazdu, kojom je dalje tekao potok, a korito smo kao najpodnesnije za privlačenje koristiti za glavnu traktorsku vlaku (sve ostalo zemljište je bilo mekano i raskvašeno, da bi trebalo mnogo dodatnih sredstava i materijala, da se stvore uvjeti za normalan rad traktora). Drugdje je trebalo izvesti po strani jednu ili dvije vlake po slojnicama, čime je stvoren uvjet za normalan rad i višestruko veći učinak traktora. U pripremi treba predvidjeti i uređenje onog dijela radilišta, koje smo dužni urediti za nesmetan rad radnika na nekom terenu. Ovamo spada uređenje barake za sklapanje u slučaju kiše, skladište za odlaganje motornih pila (kako ih nebi stalno radnici nosili sa sobom), skladište za gorivo i mazivo, potrebne sanitarije, doprema pitke vode ukoliko je na radilištu nema, kao i ostalog što je potrebno urediti na nekom radilištu prema samoupravnom sporazumu o stvaranju životnih i radnih uvjeta za rad radnika u šumarstvu. U skici radilišta treba ucrtati gdje će se odlagati granje, gdje će se slagati prostorno drvo, a gdje će biti trupci po kvalitetnim uvjetima. Kod privlačenja debala i stabala na stovarište treba paziti i planirati, da u složajevima duž stovarišta budu uvijek deblji krajevi debala okrenuti na jednu stranu, a u susjednoj hrpi, da opet budu uz deblje krajeve deblji 12 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 15 <-- 15 --> PDF |
krajevi debala, a uz tanje krajeve debala da ostanu tanji krajevi u susjednoj hrpi. Time se postiže, da su uhrpljeni deblji drvni sortimenti na jednom dijelu, a tanji drvni sortimenti na drugom dijelu duž cijeloga stovarišta. Tako se radi ukoliko stovarišta nisu duboka ili ako se utovar vrši autodizalicama saj lasicama (kojima je moguć utovar debala i sa veće udaljenosti). Vrši li se utovar hidrauličnim kranovima, tada se postižu najbolji učinci u koliko su drvni sortimenti uhrpljeni okomito na osovinu puta. Na taj se način sa jednog stajališta može zahvatiti daleko više trupaca nego kada su trupci uhrpljeni duž stovarišta, a stovarišta ne moraju biti duboka, što bi djelovalo nepovoljno za rad hidrauličnim kranovima, jer bi trupce trebalo tumbati a to silno poskupljuje utovar. 2eli li se postići na stovarištu uzoran red, potrebno je ostaviti jedan manji traktor za rad na uređenju stovarišta, koji će se isplatiti radi li stalno, jer će izvršiti sortiranje trupaca po potrošačima ili po kvaliteti i omogućiti već učinak cjelokupnog transporta i utovarnih sprava. 2 ELABORAT ZA PRIPREME RADA Sve elemente koje treba predvidjeti, potrebno je opisati i u pismenoj iormi izraditi kao elaborat pripreme rada i radilišta za svako pojedino radilište. Ovdje se planiraju sredstva rada na pojedinih dijelovima radilišta obzirom na mikro uvjete, svi napred navedeni činioci, te se planira na koji način da se organizira radni dan i proizvodni proces, kako bi proizvodnja mogla teći nesmetano uz najniže troškove. Kada se izrade elaborati pripreme rada za sva radilišta na jednoj šuma upravitelja, iz kojeg se može vidjeti svako doba godine gdje radi, do riji, tada se može sastaviti takozvanišumarije po slijedećim elementima: terminsk i kalenda r dotične — kretanje radne snage, — stanje izrađenih i isporučenih drvnih sortimenata, — korištenje svih strojeva, — prioritet radova u šumariji, Taj terminski kalendar je važno pomoćno sredstvo u rukama dobrog u sekada se moraju na svakom radilištu završiti svi poslovi, pa se može uvijek operativno djelovati u slučaju kada se bliži kraj planiranog razdoblja za dovršenje svih poslova, jer u koliko se bilo gdje rokovi prekorače, neće se zatvoriti planirani proizvodni proces cijele godine. U slučaju ranijeg dovršenja radnog zadatka na nekom radilištu, moraju se planirati dodatni poslovi, kako bi cjelokupno osoblje šumarije i sva mehanizacija bila zaposlena punim intenzitetom u toku cijele godine. U slučaju zakašnjenja sa izvršenjem planiranog zadatka, vidi se kada je potrebno organizirati produžni rad ili prekovremeni rad u neradne subote, a u najgorem slučaju dolazi u obzir uzimanje dodatnih sredstava ili dodatne radne snage. Da bi takav mehanizam mogao funkcionirati, mora postojati dobra evidencija, osigurani moraju biti dobri po mogućnosti tehnički normativi svih radova i mora postojati čvrsta veza proizvodnje i operative. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Najveći problem s kojim se susrećemo kod izrade elaborata pripreme rada leži u planiranju sječe drvnih sortimenata u proredama. Šumsko gospodarske osnove predviđaju minimalne sječe u proredama po 1 ha od 12 do 30 m3. Da bi se mogućila racionalna upotreba mehanizacije na šumskim radilištima u visokim jednodobnim sastojinama četinjača, potrebno je po profesoru E. Pestalu iz visoke škole za šumarstvo u Beču, minimalna sječna masa po 1 ha najmanje 60 rn3, a po iskustvu šumara iz Landa u Francuskoj, računa se da je ta granica danas 100 m3. Ta željena drva masa za sječu diktira koliko godina se iza sječe ne može u sastojinama vršiti nikakovih zahvata, u koliko se ne želi smanjiti osnovni šumski fond. Dakako da presudnu ulogu kod predlagane minimalne sječe mase po 1 ha mora odigrati prirast u pojedinim šumskim sastojinama. Dosadašnja iskustva su pokazala, da su učinci znatno veći u koliko je mehanizacija na radilištu koncentrirana, nego ako se radi samo s jednim strojem, a ostale mašine rade na drugim radilištima. Koncentrirana mehanizacija se može organizirano pratiti i organizirati efikasna kontrola izvršenja normativa, a u koliko je šumarski stručnjak uz strojeve na radilištu, lagane su bilo kakove intervencije potrebne za postizavanje što boljeg učinka. To je potrebno iz razloga što su mnogi stručnjaci u želji da si olakšaju posao prepustili brigu o organizaciji rada i sve odluke na terenu polupismenim vozačima ili kirijašima, koji se za donošenje takovih odluka nisu školovali, niti su u stanju da donesu promišljene odluke na osnovu kalkulacija. Njihove odluke mogu biti ispravne ali samo na osnovu osjećaja ili prijašnjeg iskustva, ali mi takove situacije kada su u pitanju skupe mašine, nebi smjeli prepustiti slučaju ili tome da neko eventualno pogodi ili ne pogodi, nego posao treba bazirati na metodama organizacije rada i racionalizacije, pa uspjeh neće biti slučajan nego na osnovu egzaktnih nauka, a može izostati jedino u slučaju elementarnih nepogoda ili nerješivih problema sa uvozom rezervnih dijelova ili sličnim neprilikama, koje se ne mogu planirati. Na većim radilištima s koncentriranom mehanizacijom, može se organizirati boravak servisnog mehaničara, koji će na licu mjesta otkloniti manje kvarove, a odluka o potrebi prebacivanja stroja u radionicu će biti prepuštena mehaničaru stručnjaku za te poslove, što će dovesti do manjih zastoja i troškova, a s time i do niže cijene privučenih drvnih sortimenata. Posebno poglavlje u elaboratu pripreme rada mora predvidjeti metode i sredstva informiranja. O tome ovisi mnogo koliko će se vožnji izvršiti, koliko će se brzo reagirati na sve promjene do kojih svakodnevno dolazi, kao i brza zamjena izostalih bolesnih i ili nastradalih radnika, što može prouzročiti zastoj u radu i spasiti ljudske živote. U koliko ne radimo na takav način da planiramo proizvodnju, nego jednostavno zamijenimo konja kao vučno sredstvo traktorom, brzo ćemo konstatirati da traktori ne vrijede, a u stvari mi tj. stručnjaci nismo dorasli zahtijevu, da se uhvatimo u koštac s novonastalom situacijom. Više ljudi se još drži one narodne »pleti kotac kao otac«, a to dovodi do neželjenih posljedica. Ne želimo li raditi tako moramo prihvatiti organizacij u rada , jer je to djelatnost usklađena svih elemenata rada, proizvodnje, rukovođenja, upravljanja i poslovanja sa ciljem da se najekonomičnije postigne svoj cilj. 14 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Da bi cjelokupni sistem mogao funkcionirati, mora postojati niz funkcija kao: nadzor, kontrola, evidencija. To su dodatn i poslovi , koji su se ranije mogli obavljati, a danas se moraju obavljati želimo li raditi s uspjehom. 3 NOVE MJERE ZA SNIŽENJE TROŠKOVA U RADU MEHANIZACIJE NA ŠUMSKIM RADILIŠTIMA Sve kalkulacije smo do sada radili prema metodi profesora Turka iz Ljubljane. U koliko je stroj skuplji i cijena koštanja stroja na dan biti će veća. Podijelimo li cijenu koštanja stroja na dan sa mogućim učinkom dobit ćemo cijenu po 1 m3. Na koji način možemo sniziti takovu cijenu? Ima nekoliko mogućnosti i to: — Organizacija rada kroz produžni rad s istim vozačem. — Rad u dvije smjene. — Organizacija rada u više dana u godini od planiranih. 3.1 Organizacija rada kroz produžni rad s istim vozačem Osnovica planiranja troškova je 8 satni radni dan. Ukalkulirano radno vrijeme u obračunu normativa traktora iznosi na našem terenu 390 minuta dnevno radi: pola sata odmora kod toplog obroka, te jedan sat planirani gubitak radi održavanja stroja, sitnih popravaka, fizioloških potreba i drugo. Želimo li bilo što izmijeniti u snimanom radnom danu s ciljem da strojevi rade duže, to se može izvršiti ili preraspodjelom radnog vremena u toku godine ili osposobljavanjem pomoćnog vozača za vožnju. 3.11 Preraspodjela vremena u toku godine Na poslovima šumarstva šumskog transporta i šumskog građevinarstva moguće je izvršiti preraspodjelu radnog vremena u toku godine na taj način, da se u sezoni radi duže od proklamiranog radnog dana 8 sati, ali ne može akupan broj radnih sati u godini prekoračiti 42 satnu radnu nadjelju u šumaru. Sto se time postiže? Broj radnih dana koje se može raditi u godini obzirom na vrstu drveta i sezonski rad ne možemo bitno mijenjati. Ovakova preraspodjela vremena, da se u dane kada je moguće raditi, radi duže u radnom danu, a ostatak dana u godini, kada se ne može raditi iz bilo kojeg razloga, može se dozvoliti radniku da radi manji broj sati ili da uopće ne radi, jer je svoj fond radnih sati već odradio. Kod toga treba paziti na primjenu dobrih tehničkih normativa i na organiziran obračun zarada radnika, kako se nebi došlo u situaciju, da je radnik mišljenja, da je napravio dovoljno, nego se mora znati koliko je dovoljno prema jedinstvenim normativima. Takova mišljenja radnika koji sam smatra koliko treba napraviti dovode do nezadovoljstva ostalih radnika |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 18 <-- 18 --> PDF |
na radilištu, a u slučaju brigadnog rada, dovodi ostale radnike u situaciju, da ne mogu ispuniti svoj radni zadatak u koliko su sinhronizirani sa učinkom prethodnika. 3. 12 Osposobljavanje pomoćnog vozača za vožnju U radnoj grupi uz zglobnu ekipažu, zglobni traktor, traktorsku ekipažu ili opremljeni poljoprivredni traktor nalazi se vozač i kopčaš, koji može da se osposobiti za pomoćnog vozača, te bi se u produljenom radnom danu mogli mijenjati za volanom. S takvom radničkom grupom možemo rad organizirati u toku godine tako da u sezoni rade duže, a zamor neće osjećati kao ranije jer se u toku radnog dana mogu mijenjati, te takova promjena aktivnosti dovodi do većih učinaka uz manji zamor i neznatno veće troškove. 3,2 Rad u dvije smjene Na nekim radilištima se kroz pripremu rada planirao rad u dvije smjene. Takav pristup omogućuje da se u kraće vrijeme mogu strojevi otpisati ili da se snizi cijena koštanja na dan rada strojem, a time i cijena po jedinici privučene ili prevezene drvne mase. Takova organizacija rada nije u šumarstvu jednostavna, jer traži stvaranje jednakih uvjeta rada za obadvije smjene, a po potrebi i pojedine sjekače bi trebalo razmjestiti u te dvije smjene. U Francuskoj smo vidjeli takovu organizaciju rada na radilištu koje je organizirano u okviru drvne industrije. Radnik tamo radi na stroju 6 sati neprekidno, a uz to treba pripremiti stroj za rad u narednoj smjeni. Radni dan organiziran u dvije smjene ima manje pratećih zastoja nego radni dan organiziran u jednoj smjeni, jer se dodatna vremena dijele na dvije smjene, a ne terete samo onu jednu smjenu (montiranje lanaca, skidanje lanaca, podmazivanje stroja, nalijevanje antifriza i si). U šumaru ovakova organizacija rada u dvije smjene znatno djeluje na izmjenu troškova, smanjenje vremena izvršenja radnih zadataka, smanjenju troškova (općih i posebnih) koji terete kubik kroz dužinu vremena izvođenja radnih zadataka. 3, 3 Organizirati rad u više dana u godini nego je planirano U koliko su troškove. Jedan od načina smanjenja troškova je da se poveća broj dana rada sa strojem u godini. U koliko je to nemoguće provesti u vlastitom poduzeću, treba razmotriti mogućnost dodatnih poslova van poduzeća, na drugom području, iil na drugim poslovima (napr. zglobni traktor može van sezone radova u šumarstvu raditi u razumnim granicama na pripremi radilišta za sebe umjesto nekog specijaliziranog buldožera, a može vući u poljoprivredi sva oruđa, zglobna ekipaža može raditi kada nema posla u šumi na prevozu na kraćim relacijama i si.). |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Najčešće se nađemo u takovoj situaciji radi nepoznavanja strojeva, njihove mogućnosti djelovanja, pomodarstva (neki upotrebljavaju takove strojeve pa zašto ih nebi i mi koristili). Kada bi prije nabave razmišljali za što nam je stroj potreban, nebi kasnije trebali pronalaziti mogućnosti za dodatne poslove. I u slučaju najboljeg planiranja ili u graničnim kapacitetima (kada su potrebe na granici kapaciteta stroja ili u idealnim godinama) može se doći u situaciju, da treba razmišljati kako zaposliti višak kapaciteta stroja. 4 ZAKLJUČAK Masovna primjena mehanizacije prisiljava šumarske stručnjake da se aktivno uključe u rješavanje niza problema, koje sa sobom donosi mehanizacija. Da bi probleme mogli uočiti, potrebno je proizvodni proces pratiti ne kao cjelinu, nego u dijelovima proizvodnje, pa čak i dijelovima faza radova. Da mehanizacija nebi bila sama sebi svrha i da bi ostvarivala što bolje rezultate, a s time i korist radnoj organizaciji koja je koristi, treba planirati sve što može u toku rada iskrsnuti, a uz to treba uzeti u obzir sve mogućnosti koje nam stoje na raspoloženju, kako bi se u radu mogli odlučiti za najpovoljniju varijantu. Jedno pomagalo su nam kalkulacije, koje se moraju raditi za svako radilište i za svaku moguću varijantu, koja dolazi u obzir za izvršavanje radnog zadatka. Istom tada je moguće da se odlučimo za najpovoljniju varijantu, a ako nije najpovoljnija, onda znademo zašto smo se za tu varijantu odlučili. Moramo li posao obavljati sa vlastitim sredstvima rada onda moramo pronaći načina da naša sredstva budu i najpovoljnija, a to će biti, ako im omogućimo nesmetan produktivan rad. Mnogo prostora treba u budućem radu posvetiti uz planiranje i organizaciji rada, jer je dobra organizacija sa organiziranom kontrolom, polovica obavljenog posla. Posebnu brigu treba posvetiti liku rukovodiloca, jer bez dobrog rukovodioca, koji uz obaveze ima i definirana prava (koja mu moraju omogućiti rukovođenje), nema pravovremenog izvršenja radnih zadataka. U svakoj radnoj organizaciji treba u organizacijskoj šemi postaviti stepenice hijerarhije, iz koje će se šeme vidjeti što je domena koje stepenice, a tome treba prilagoditi organizaciju rada. U dosadašnjem radu smo dali premalo prostora odnosu upravljanja i rukovođenja, a gdje je to rješeno tamo se znade da upravljanje donosi planove, a rukovodioci ih provode u svakodnevni život. Rukovodilac mora organizirati službe, koje mu omogućuju rukovođenje i kontrolu, a upravljanje treba imati razrađen sistem analiza izvršenja planova, kako bi od rukovodioca mogli zahtijevati dodatne napore da se planirano provede. Rezultat svega je da se više ništa ne može prepustiti slučaju, da treba razviti sistem planiranja i predviđanja, a da bi to moglo u svim dijelovima |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 20 <-- 20 --> PDF |
proizvodnje funkcionirati, moraju postojati dobre tehničke norme, koje omogućuju nagrađivanje po učinku a ne po osjećaju nekoga tko može, a ne mora pogoditi pravu mjeru i prave odnose u proizvodnji. Primjena mehanizacije traži od stručnjaka da se služe inženjeringom, a za to smo se u toku studija spremali, pa u praksi moramo primjeniti. Summary PREPARATION OF WORK AND WORKING SITE Also in forest exploitation, mechanization, and especially heavy mechanization, is only justifiable if used on the appropriate site and under good working organization. How to achieve this aim in skidding and transporitng wood the felling area is the subject of an analysis in the present paper. ŠUMARI I DRVARCI! Posjetite PRIGODNU IZLOŽBU arhivske dokumetacije Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske, najstarije stručne literature, karata šuma, crteža i fotografija istaknutih društvenih i stručnih radnika, kao i ostalog propagandnog materijala. Izložba je smještena u društvenim prostorijama Saveza, u Šumarskom domu-Mažuranićev trg 11 i otvorena je do 11 do 18. VI. o god 9 — 14 sati (osim nedjelje). Na dan proslave 11. o. mj. izložba je otvorena od 9 — 18 sati. |