DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 80 <-- 80 --> PDF |
1. Ocjena opasnostni od požara Ovisno od biljnog pokrova i frekvencije kretanja i zadržavanja ljudi, na dubrovačkom području su jedni predjeli više drugi manje ugroženi od požara. Da bi se pojedine aikcije zaštite usmjeravale, posebno za vrijeme požarno opasne sezone, tamo gdje je veća ugroženost, teritoriju općine smo podijelili na deset zona ugroženosti koje se međusobno znatno razlikuju (nipr. priobalna konavoska sa 27% slučajeva požara, dubrovački otoci sa 4%). Za vrijeme ljetnog sušnog perioda ocjenjivanje opasnosti od požara smo organizovali u vidu pojačanog nadzora ´naročito u ugroženijim zonama. Lugarsko osoblje je, uz saradnju milicije, zaduženo da konstantno patrolira i vrši upozorenja o opasnosti pušenja, zabrani loženja vatre po motorizovanim turistima i paljenje korova po domaćim ljudima, zabrani divljeg kampiranja itd. Inače, korištenje faktora ikoji utiču na ipojavu i intenzitet šumskih požara i aparata određivača stupnja opasnosti spadaju u domenu prethodnog proučavanja istraživačke službe koja ne postoji, jer značaj i potreba istraživanja ovih problema nije dovoljno sagledana do danas. 2. Uzgoj no zaštitni radovi Iako su ovi radovi od izuzetne važnosti i sa stanovišta preventive na zaštiti šuma od požara, na njima je nedovoljno rađeno zbog pomanjkanja sredstava. Ustanova za šumarstvo je minimalnim sredstvima u najvrijednijim sastojinama društvenog vlasništva radila protupožarne prosjeke, čišćenja i prorede (otok Jakljan, Podžar i Supavlovica kod Stona, sastojine u Topolom, Bosanka više Dubrovnika i dr.). Izuzetno težak problem ovoga vida zaštite su turistički vrijedne šume (1.260 ha borovih šuma, 265 ha makije). Za šumsko uzgoje i zaštitne radove kroz desetogodišnji period potrebna su godišnja sredstva od din. 950.000. Realno gledano, mogućnosti su manje pa bi se i s 50% ovih sredstava dosta učinilo na zaštiti od požara turistički vrijednih šuma. 3. Mjere sprečavanja nastajanja požara Analizom uzroka nastajanja požara u periodu 1960 — 1975. utvrdili smo da je 23% požara nastalo paljenjem korova na obradivim površinama. Zbog toga je 1972. godine Skupština općine Dubrovnik donijela novu i pooštrenu Odluku o mjera im a za zaštitu poljoprivrednog zemljišt a o d požar a po kojoj je zabranjeno (paljenje korova u vremenu od 15. V, do 15. X, a od 16. X do 14. V dozvoljeno je samo po odobrenju mjesne zajednice. U zadnje tri godine za prekršaje po ovoj Odluci podnijete su 203 prijave i kažnjeno je 184 prekršioca uz napomenu da je u istom periodu bilo 13 požara izazvanih paljenjem korova. Ovi podaci nas upozoravaju na potrebu poduzimanja mjera, prvenstveno putem propagande, protiv paljenja korova u letnjem periodu, jer je to danas najopasniji uzročnik požara vegetacije zbog gustoga travnog pokrova. |