DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 76 <-- 76 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA ORGANIZACIJA ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA NA DUBROVAČKOM PODRUČJU M. SIMUNOVIĆ, dipl. ing. Dubrovnik ZNAČAJ ZAŠTITE VEGETACIJE OD POŽARA Specifičnost šumske vegetacije Krša ogleda se u degradiranom karakteru šuma koje zauzimaju velike površine u odnosu na druge kategorija zemljišta. Struktura šuma na dubrovačkom području bez otoka Mljeta je: u ha Vrsta Borove Šikare Makija Garig Svega vlasništva šume Društvene 1.089 1.134 6.755 855 9.833 Privatne 5.456 13.987 19.131 3.823 42.397 Ukupno 6.545 15.121 25.886 4.678 52.230 Vrijednost degradiranih šuma nije u produkciji drveta kao sirovine za industrijsko korištenje već u općekorisnim funkcijama koje u stanovitim slučajevima poprimaju sasvim određeni ekonomski izraz (turizam, elektroprivreda, vodoprivreda i dr.). Poseban značaj, danas manje ekonomski ali zato karakterističan za mediteranski pejzaž, imaju masline. Prema statističkim podacima za 1973. godinu maslinjaci zauzimaju površinu od 4.235 ha s 842.711 stabala. Površina i broj maslina ukazuju na činjenicu da se radi o značajnim nasadima kojima svakako treba osigurati i zaštitu od požara. Obzirom da su degradirane šume i maslinjaci od izuzetnog značaja za zaštitu čovjekove sredine i da su podjednako ugrožene od požara, to zaštitu šuma od požara ne možemo lučiti od problema zaštite maslinjaka od požara. S toga smatramo da se kod nas postavlja problem zaštite od požara ne samo šuma već vegetacije u širem smislu i sa toga aspekta ćemo razmatrati ovu problematiku. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 77 <-- 77 --> PDF |
NOVI ČINIOCI UGROŽENOSTI VEGETACIJE OD POŽARA Na dubrovačkom području, kao općenito na cijelom primorskom pojasu Hrvatske, zadnje dvije decenije stalno se povećava stupanj ugroženosti od požara kako šumske tako i druge vegetacije. Zato je interesantno iznijeti uzroke ove pojave. Depopulacija sela i napuštanje poljoprivrede sa stočarstvom dovode do promjena u biljnom pokrovu. Šikare i makija su uslijed depopulacije i elektrifikacijom naselja rasterećene od prekomjernih sječa, a opadanjem stočarske proizvodnje i zaštićene od zuba stoke. Tako ove antropogene zajed nice postepeno prelaze u progresivne stadije (ima ih već danas teško ili potpuno neprohodnih). Važno je istaći da se, osim toga, znatno smanjuju uvjeti za nastajanje požara zbog gustoga sklopa. S druge strane, napuštanjem poljoprivrede i stočarstva, stvara se gusti travni pdkrov na napuštenim obradivim površinama, u zapuštenim maslinjacima i od paše rasterećenom garigu. Ovi tipovi travnjaka, sveze Cymbopogo-Brachipodion ramosum, zavr šavaju svoj godišnji razvitak krajem proljeća i početkom ljeta. Ovakav raz vojni ciklus poklapa se sa nastupanjem požarno opasne sezone i time pret stavlja veliku potencijalnu opasnost za lako izazivanje i naglo širenje požara. Na našem je području zadnjih godina do 70% šumskih požara izazvano prenošenjem vatre travnog pokrova koji je zapaljen na napuštenim obra divim zemljištima i u zapuštenim maslinicima. S druge strane razvoj turističke privrede priobalnog područja doprinosi povećanju opasnosti od požara utoliko prije što je broj turista najveći za vrijeme kupališnoboravišne sezone (npr. u VI—IX mjesecu 1973. je, u poređenju sa cijelom godinom, broj posjetilaca iznosio 61% a noćenja 63%). Broj turista, njihova pokretljivost i nedovoljna informiranost o opasnostima lakog izazivanja požara imaju za posljedicu povećani stupanj ugroženosti od požara i to prvenstveno onih šuma koje su i turistički najvrijednije. Od posebnog značaja za turističku privredu dubrovačkog područja, a u zonama ugroženim od požara, ima 1.260 ha borovih sastojina i 625 ha makije III stupnja ugroženosti od požara. Na temelju izloženoga dolazimo do zaključka da pri planiranju mjera zaštite od požara moramo voditi računa i o ovim faktorima ugroženosti vegetacije od požara kako bi što boljim mjerama smanjili i broj i intenzitet požara. POŽARI NA DUBROVAČKOM PODRUČJU Da bi smo ukazali na svu težinu problematike zaštite vegetacije od požara, iznijet ćemo najvažnije podatke za požare u šumama i maslinjacima bez upuštanja u detaljniju analizu pojedinih pokazatelja. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Šumski požari u periodu 1960—1975* Apsolutna i prosječna površina te intenzitet rt> 28 a u — i a u 3 broj g" Borove šume .i ´RS 1 ?.N «N g2,S o o G S Primjedbe a-. > + -»- 0, 3 3 rt rtS C/5rr, ha ha ha ha 1 2 3 4 5 6 7 8 Godišnje Za 16 god. 540 2.138 5.230 7.368 od 3 (1972) Godišnje 33 133 326 460 13,6 88,1 do 87 (1971) Od 52 230 ha šuma i šum iskog zemljišta opožareno je 14% površine za proteklih 16 godina. Moramo ukazati na katastrofalnu 1975. godinu s opožarenom površinom od 1.657 ha što čini 22%-od apsolutno opožarene površine u razdobjlu 1960— 1975. Za tih 16 godina opožareno je — od 6545 ha borovih šuma 33,6% — od 45685 ha makija i drugih listača 11,4% odnosno od ukupnih 52230 ha šuma 14,1%. Čestine požara po godišnjim dobima e,.~M Proljeće Ljeto Jesen Zima svega III + IV+ V VI + VII + VIII IX + X+ XI XII+ 1 +II Za 16 g. 540 34 407 81 18 U % 100 6 76 . 15 3 Visoke dnevne temperature, lako zapaljivi suhi materijal i veliki broj turisti u ljetnom godišnjem dobu su činioci radi kojih dolazi do velikog broja požara u to godišnje doba (u posmatranom periodu 76% slučajeva). Struktura uzroka nastajanja požara Uzrok utvrđen Uzrok „ , , željez- > , , ne utvr- Svega korov smeće -J djeca grom ostalo » Za 15 g. 540 122 26 70 9 15 45 252 U /„ 100 23 5 13 2 3 8 46 Analiza utvrđenih uzroka nastajanja požara omogućavala nam je i omogućuje poduzimanje određenih preventivnih i represivnih mjera za suzbijanje izazivanja požara. * Detaljnije podatke, za šumske požare po godinama i uzrocima a za maslinjake po datumima i lokalitetima, zainteresirani mogu dobiti u Ustanovi za šumarstvo u Dubrovniku. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Požari u maslinjacima 1969—1971, i 1973—1975: Opožarena Uništeno Slučajeva površina stabala Primjedbe broj ha broj Godišnje od 534 kom. Za 6 god. 53 82 19.604 (1969) do 7851 komad Godišnje 9 14 3.267 (1971). U maslinjacima nije bilo požara 1972. godine, a u razdoblju 1960—1968 bilo je požara, no propustili smo da ih blagovremeno evidentiramo, jer nismo uočavali opasnost uništavanja maslina vatrom. Štete od požara u maslinjacima su utoliko teže što maslinjake može smatrati definitivno izgubljenim. TEHNIČKE I ORGANIZACIONE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA Općina Dubrovnik obuhvata uski, oko 100 ha dugi, priobalni pojas s poluotokom Pelješac dužine 60 km, do granice sa općinom Korčula. Takav položaj i brdoviti reljef predstavljaju znatne teškoće za organizaciju i provođenje pojedinih mjera zaštite od požara (dojavna služba, patroliranje, brzina intervencije itd). Odnos društvenih šuma prema privatnim je u omjeru 1 : 4. Nemamo većih kompleksa društvenih šuma što onemogućava bolje gospodarenje i provođenje efikasnijih mjera zaštite od požara. Osim toga su najvrednije borove šume društvenog vlasništva manjih i malih površina i okružene manje makijom više garigom. Zbog ovih činjenica mjere za zaštitu šuma od požara ne mogu se provoditi za društveno odvojeno od privatnih. Zaštita šuma od požara tek od 1970. postepeno postaje sve više općedruštvena briga komune koja od 1972. izdvaja znatna sredstva u te svrhe. Na primjer, za zaštitu šuma u 1976. je u budžetu Općine odobreno din 1,073.510 (7,5"o od boravišne takse u iznosu din 707.5Q0 i od premija za osiguranje od požara DOZ-a din. 366.510). Međutim, ova sredstva se koriste samo za nabavke i održavanje osnovnih sredstava i opreme vatrogasnih jedinica te troškove gašenja i, u manjoj mjeri, na patrolnu službu i propagandu, dok do sada nije bilo razumjevanja za preventivne radove u šumama. Obzirom da zaštita šuma od požara odnosno vegetacije u širem smislu obuhvata niz mjera tehničke i organizacione prirode to ćemo, za područje dubrovačke općine, pokušati da prikažemo današnju organizaciju protupožarne službe i prijedloge za njego poboljšanje. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 80 <-- 80 --> PDF |
1. Ocjena opasnostni od požara Ovisno od biljnog pokrova i frekvencije kretanja i zadržavanja ljudi, na dubrovačkom području su jedni predjeli više drugi manje ugroženi od požara. Da bi se pojedine aikcije zaštite usmjeravale, posebno za vrijeme požarno opasne sezone, tamo gdje je veća ugroženost, teritoriju općine smo podijelili na deset zona ugroženosti koje se međusobno znatno razlikuju (nipr. priobalna konavoska sa 27% slučajeva požara, dubrovački otoci sa 4%). Za vrijeme ljetnog sušnog perioda ocjenjivanje opasnosti od požara smo organizovali u vidu pojačanog nadzora ´naročito u ugroženijim zonama. Lugarsko osoblje je, uz saradnju milicije, zaduženo da konstantno patrolira i vrši upozorenja o opasnosti pušenja, zabrani loženja vatre po motorizovanim turistima i paljenje korova po domaćim ljudima, zabrani divljeg kampiranja itd. Inače, korištenje faktora ikoji utiču na ipojavu i intenzitet šumskih požara i aparata određivača stupnja opasnosti spadaju u domenu prethodnog proučavanja istraživačke službe koja ne postoji, jer značaj i potreba istraživanja ovih problema nije dovoljno sagledana do danas. 2. Uzgoj no zaštitni radovi Iako su ovi radovi od izuzetne važnosti i sa stanovišta preventive na zaštiti šuma od požara, na njima je nedovoljno rađeno zbog pomanjkanja sredstava. Ustanova za šumarstvo je minimalnim sredstvima u najvrijednijim sastojinama društvenog vlasništva radila protupožarne prosjeke, čišćenja i prorede (otok Jakljan, Podžar i Supavlovica kod Stona, sastojine u Topolom, Bosanka više Dubrovnika i dr.). Izuzetno težak problem ovoga vida zaštite su turistički vrijedne šume (1.260 ha borovih šuma, 265 ha makije). Za šumsko uzgoje i zaštitne radove kroz desetogodišnji period potrebna su godišnja sredstva od din. 950.000. Realno gledano, mogućnosti su manje pa bi se i s 50% ovih sredstava dosta učinilo na zaštiti od požara turistički vrijednih šuma. 3. Mjere sprečavanja nastajanja požara Analizom uzroka nastajanja požara u periodu 1960 — 1975. utvrdili smo da je 23% požara nastalo paljenjem korova na obradivim površinama. Zbog toga je 1972. godine Skupština općine Dubrovnik donijela novu i pooštrenu Odluku o mjera im a za zaštitu poljoprivrednog zemljišt a o d požar a po kojoj je zabranjeno (paljenje korova u vremenu od 15. V, do 15. X, a od 16. X do 14. V dozvoljeno je samo po odobrenju mjesne zajednice. U zadnje tri godine za prekršaje po ovoj Odluci podnijete su 203 prijave i kažnjeno je 184 prekršioca uz napomenu da je u istom periodu bilo 13 požara izazvanih paljenjem korova. Ovi podaci nas upozoravaju na potrebu poduzimanja mjera, prvenstveno putem propagande, protiv paljenja korova u letnjem periodu, jer je to danas najopasniji uzročnik požara vegetacije zbog gustoga travnog pokrova. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Drugi veći uzročnik, u proteklom periodu, nastanjanja požara su lokomotive s 13% slučajeva. Uzrok je bio ugalj lošeg kvaliteta. Od 1970. su požari smanjeni primjenom dizel vuče, a od 30. V 1976. se ukida željeznički saobraćaj na ovoj uskotračnoj pruzi. Podatak o 46") ft neutvrđenih uzroka požara nije zadovoljavajući i ukazuje Tia potrebu energičnije istrage nadležnih organa. U preventivne mjere dolaze i svi oblici upozorenja i propagande. Uz jadransku magistralu i pelješku cestu postavili smo 216 znakova zabrane pušenja, loženja vatre i kampiranja. Takođe je postavljeno i 10 velikih panoa upozorenja opasnosti od požara. Na drugim mjestima ugroženosti — u šumi, maslinicima i drugdje — postavili smo 250 znakova upozorenja. Za vrijeme požarno opasne sezone koriste se manje više sva sredstva javnih informacija, propagandni plakati i letci. U okviru vatrogasne sedmice, juna mjeseca, održavaju se po Školama predavanja o značaju zaštite šuma od požara. Najzad valja istaći da se kod domaćih ljudi propagandom uspjelo uglavnom da odmah interveniraju čim primijete požar. 4. Otkrivanje požara Zbog geografskog položaja i reljefa dubrovačkog područja otežano je brzo otkrivanje i brza dojava o požaru, pa se ovom problemu poklanja dosta pažnje. Tako plan osmatranja i sistem dojave predviđaju devet osmatračkih punktova: četiri osmatračnice isključivo za osmatranja šumskih požara i pet punktova drugih organizacija — kontrolni toranj Aerodroma Ćilipi, vodostan HE u Platu, RTV i »Atlas« na Srđu i UKV uređaj na Ugljenju -— na kojima osoblje, pored redovne dužnosti, usputno vrši i osmatranje. Nažalost, od četiri osmatračnice samo za šumske požare, osmatranja se vrše sa osmatračnice Nacionalnog parka na Mljetu, za ostale tri »nema« sredstava za plaće osmatračima. Planirana je patrolna služba s dvojim kolima i u sastavu po jedan profesionalni vatrogasac i jedan milicioner, ali se ona obavlja neredovito. Međutim, za dojavu požara koriste se stalno i autobusi Turističkog poduzeća »Atlas« i saobraćajna milicija, pošto i jedni i drugi imaju UKV uređaje. Unatoč svemu, organizacija otkrivanja i dojave o šumskim požarima ipak zadovoljava, jer se vrši iz zraka s putničkih aviona preko kontrole leta Aerodroma Cipili, zatim s osmatračnice na Mljetu i pet punktova, te patrolnom službom, saobraćajnom milicijom i autobusima »Atlasa«. Još se uvijek, tu i tamo, dešava da prođe dosta vremena od nastanka požara do dojave a time i intervencije gašenja, što može imati katastrofalnih posljedica (npr. požar na Pelješcu od 2. do 7. 08. 1975. koji se s našeg područja proširio sve do Orebića i opožario preko 2.000 ha). Zato bi svakako trebalo osiguravati sredstva i za one tri osmatračnice i time bi cijelo područje bilo obuhvaćeno osmatranjima za vrijeme požarne sezone. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 82 <-- 82 --> PDF |
5. Sredstva i oprema Smatramo da nije potrebno govoriti o »klasičnim« sredstvima za gašenje požara (kosijeri, grane, krampovi i lopate, a u zadnje vrijeme i motorne pile) obzirom da su ona poznata i odavna u upotrebi. Naprotiv, zadržat ćemo se na pitanju modernije opreme ikoja se odnosi na upotrebu vode i protuvatre. Upotreba vode za gašenje šumskih požara, u našim uvjetima, je ograničena uz saobraćajnice i na relativno uskim pojasevima uz morsku obalu. Međutim, postoje specijalno konstruisane leđne pumpe za gašenje šumskih požara koje se koriste na svim, čovjeku dostupnim, terenima. Od 1971. godine počeli smo korisiti američke leđne pumpe »Indi a n« zapremine 22,7 1 (5 galona). Obzirom na efekat vrlo su ekonomične u pogledu utroška vode. Pokazale su se dobre za gašenje vatre u garigu, makiji, te mladim i sredjedobnim borovim sastojinama. Posebno su efikasne u gašenju žarišta na lokalizovanim požarištima što je od velikog značaja. Naime, često se dešava, naročito noću, napuštanje stražarskih mjesta, pa se u ranim jutarnjim satima ponovo rasplamsa vatra i opet nastane požar. Vodu dopremamo u običnim bidonima od 20 1 za koje smo napravili leđne uprtače te se onaj, koji nosi vodu, može kretati i po najtežem terenu. Čini nam se, da je najbolje imati ekipe od 11 ljudi — jedna pumpa i deset bidona — sa udarnom snagom od 220 I vode. Deset ljudi, lančanim donošenjem vode, omogućavaju stalno djelovanje pumpe i u težim uvjetima. Upotrebom pumpi došli smo do zaključka da se, u usporedbi sa dosadašnjim načinom gašenja (kosijeri, grane), za 50% i više smanjuje broj ljudi potreban za gašenje. Od značaja je i ta činjenica, jer omogućava ekonomičnije korištenja ljudskog potencijala i češću zamjenu ljudi angažiranih na gašenju. Moramo priznati da je, nažalost, još uvijek ograničeno korištenje »Indian « pumpi, jer nisu odobravana sredstva, koja smo tražili od Općine, za nabavke većeg broja pumpi i bidona. S druge strane postoje i subjektivni razlozi. Protuvatra može biti, u požarima većih razmjera, jedina mogućnost lokaliziranja požara. Primjenjuje se na širokom frontu i efikasnost ovisi od brzine djelovanja koja se baš ne može postizati upotrebom grana i primitivnih baklji. Zbog toga smo za izazivanje protupožara nabavili leđnje bacače plamena Smith , (paljenje trave na protupožarnim koridorima, spaljivanje tanjeg materijala na prosjekama, te kore granja, štetnog bilja i korova prilikom subzijanja štetnika i biljnih bolesti). 6. Organizacija gašenja požara Na području općine Dubrovnik organizacija gašenja šumskih požara postavljena je na principu da su, prije svih ostalih, obavezni da gase požar oni građani na čijem se području sela odnosno mjesne zajednice pojavila vatra. Širem angažiranju ostalih građana, zatim radnika u poduzećima i konačna armije pristupa se u slučaju da požar uzima tolike razmjere da ga ne mogu lokalizovati stanovnici mjesne zajednice. 80 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Po selima su zato oformljene jedinice za zaštitu od elementarnih nepogoda u čijem su, za razliku od jedinica civilne zaštite, sastavu svi sposobni građani. Ovim jedinicama komandira Štab općenarodne odbrane Mjesne zajednice. Predsjednik Mjesne zajednice i komandant Štaba općenarodne odbrane su od strane Skupštine općine ovlašćeni da donose naredbu o mobilizaciji na području mjesne zajednice. Na taj način postiže se brzo i efikasno angažiranje stanovništva na gašenju požara. Prije prenijetih ovlaštenja naredbu je donosio predsjednik SO, no dok se donijela naredba i provela mobilizacija, požar je već redovito bio katastrofalnih razmjera. Stalna vatrogasna straža u Dubrovniku i dobrovoljna vatrogasna društva (Trpanj, Janjina, Ston, Slano, Cavtat i Mljet, a u osnivanju su na Lopudu i u Moluntu) čim prime dojavu o požaru odmah stupaju u akciju bez obzira kojih je razmjera požar. Ako jedinice Mjesne zajednice na čijoj se teritoriji pojavio šumski požar, s jedinicama susjednih Mjesnih zajednica ne mogu da lokaliziraju vatru, tada se mobiliziraju radnici radnih organizacija u Dubrovniku i ostalim mjestima a na kraju traži se učešće armije. Općinski štab civilne zaštite obrazovao je Komisiju za zaštitu od požara i na nju prenio sva ovlaštenja. Zadatak Komisije je dvojak: tokom godine treba da radi na organizaciji službe gašenja požara i predlaganju nadležnim organima mjera za što bolje funkcioniranje te službe, a za vrijeme požarno opasne sezone njeni članovi dežuraju u Centru za zaštitu od požara i obavezno učesvuju u akcijama gašenja. Ovaj operativni zadatak je pokazao zaista dobre rezultate, jer je u većim požarima ranije dolazilo redovito do kaotičnog stanja, a sada članovi Komisije drže uglavnom čitavu situaciju u rukama donošenjem odluka o mjerama koje treba poduzeti i kontroliranjem izvršavanja tih mjera. Prije ovako postavljene organizacije gašenja šumskih požara imali smo stanje više nego očajno. Jer, požare su gasili vatrogasci, turisti, radnici dubrovačkih poduzeća i armija, a mještani su se držali po strani namjesto da budu najangažiraniji. Možemo slobodno tvrditi da je ovakova organizacija za gašenje šumskih požara stvarno dobra, ali je treba stalno poboljšavati u organizacionom pogledu pa i sa opremom kod .mjesnih zajednica. ZAKLJUČAK Dosadašnji način na koji se provodi zaštita šuma od požara je pokazao stanovite rezultate koji nisu za potcjenjivanje. Ipak smo prisiljeni da učinimo jednu veoma ozbiljnu zamjerku politici zaštite šuma od požara. Prije svega konstatiramo da se, pored svih poduzimanih mjera, ne srnaljuju štete od požara, naprotiv pokazuju tendenciju povećanja. Neki razlozi za to moraju postojati. Po našem mišljenju oni su sadržani u jednostrano vođenoj politici usmjeravanjem zaštite šuma na represivnu mjeru gašenja požara a samo djelomično i na neke od preventivnih mjera (propaganda, osmatranja, patroliranja itd). Ne mala sredstva, namijenjena za kompleksnu zaštitu šuma od požara, troše se isključivo, da ponovimo, za osnovna sredstva i opremu vatrogasnih jedinica i druge investicije u vezi vatrogastva. Prirodno je da ovakova jednostrana politika ne može voditi ka smanjenju |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 84 <-- 84 --> PDF |
opasnosti od požara, jer čak ni one turistički najvrednije šume nisu zaštićene protupožarnim prosjekama i koridorima, a da ne govorimo o ostalim šumama i maslinicima. Zato smatramo da ovakovu jednostranu politiku zaštite šuma od požara na dubrovačkom području treba mijenjati na način da se trajno osiguravaju potrebna, samo ne simbolična, sredstva i za preventivne uzgojno zaštitne radove u samim šumama i maslinjacima. Drugim riječima zaštita vegetacije od požara treba i mora biti kompleksno obuhvaćena i provođena. Da se to ostvari, rukovođenje politikom zaštite od požara treba povjeriti šumarskoj organizaciji, kako se to radi u drugim zemljama bez obizra na sistem njihovog društvenog uređenja, a kod nas je to učinjeno u Općini Makarska. IZIŠAO IZ TISKA DNEVNIK RADA (službena knjiga terenskog osoblja) Praktično džepno izdanje vel. 12x17 cm, fini pisaći papir tvrdi povez! Služi za upisivanje zbivanja i događaja prilikom obilaska šumskih predjela, ubilježavanje radova na pošumljivanju, iskorišćivanju i zaštiti šuma. Upisivanje šumskih šteta, inventara, požareva, zapažanja o cvatnji i listanju drveća i si. Dnevnik radne snage i učinaka, dopusta, godišnjih odmora, bolovanja i si. Cijena s poštarinom: 35,0 din. Isporučujemo ODMAH! Narudžbe prima: SAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE Zagreb, Mažuranićev trg 11 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 85 <-- 85 --> PDF |
RASPORED KADROVA PO STRUČNOJ SPREMI U DOZNACI STABALA ZA SJEČU U PODRUČJU RAZNORODNIH (PREBORNIH) ŠUMA GORSKOJ REGIJI Dipl. inž. šum. SIMO MILKOVIĆ Utvrđeni ekološko gospodarski tipovi i njihova klasifikacija s obzirom na postojeće i potencijalne mogućnosti u oblasti raznodobnih (prebornih) šuma, među ostalim, prilog su suvremenijeg načina gospodarenja tim šumama. Primjena novih spoznaja u gospodarenju šumama pretpostavlja brže, brojnije i jače uključivanje operativnog inžinjersko-tehničkog kadra. Kakovo je brojno stanje, i raspored toga kadra po šumarijama, te njegovo sudjelovanje u obilježavanju i doznaci stabala u oblasti prebornih šuma predmet je slijedećeg izlaganja. Poznato je, da se redovni prihod u razdodobnim (prebornim) šumama doznačuje u tekućoj za narednu godinu. Stoga se izlaganje ograničava samo na redovni prihod, bez slučajnog, doznačen u 1975. godini neovisno od visine prosječnog godišnjeg etata. Radi preglednosti i usporedbe, promatramo stanje po šumskim gospodarstvima i šumarijama, prikazano je po količini i u relativnom odnosu u tabelarnom pregledu (na str. 85). Prethodna tabela pokazuje: a) U doznačenoj bruto drvnoj masi (1,277.368 m3) 1975. godine u oblasti razno dobnih (prebornih) šumama sudjelovali su šum. inžinjeri s 15%, tehničari 58%, i lugari 27%. b) Na području šumskog gospodarstva Delnice od ukupne mase (347.902 m3). doznačili su šum. inž. 12%, šum. tehn. 44% i lugari 44%. Postotno učešće po šumarijama izgleda ovako: Naziv šumarije šum. inž šum. tehn. lugari % 1. Fužine — 100 — 2. Delnice 29 56 15 3. 4. Mrkopalj Ravna Gora — 21 — 39 100 40 5. Skrad — 54 46 6. 7. Crni Lug Gerovo 60 — — 42 40 58 8. Prezid 1 35 64 9. 0. Rijeka Klana — — 100 72 -— 28 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 86 <-- 86 --> PDF |
c) Na području Šumskog gospodarstva Senj u 1975. godini doznačili su šum. inž. 36%, a šum. tehn. 64% od ukupne mase (172.277 m3). Dakle, na području ovog gospodarstva iz obilježavanja i doznake stabala isključeno je lugarsko osoblje. Odnos sudjelovanja po šumarijama je slijedeći: Naziv šumarije šumi. .. in ininž žž šum šumšum. .. tehn tehntehn. .. lugari 0/ >: 1. Jablanac 34 66 2. Senj 34 66 3. Krasno 50 50 4. N. Vinodol 42 58 5. Crikvenica — 100 d) U šum. gospodarstvu Vrbovsko doznaku su proveli inž. 18% i tehn. 82% od ukupne mase (45.646 m3). e) Na području šum. gospodarstva Gospić doznačili su šum. inž. 11%, šum. tehn. 63% i lugari 26% od doznačene mase (395.885 m3). Relativno učešće po šumarijama je: Naziv šumarije šum. inž šum. tehn. lugari ) 1. Otočac 1 60 39 2. Vrhovine — 100 — 3. Perušić 22 57 21 4. Karlobag 5. Gospić — 25 54 47 46 28 6. T. Korenica 24 75 1 7. D. Lapac 19 66 15 8. Udbina — 79 21 9. Srb — — 100 10. Gračac — 72 28 f) Na šum. gospodarstvu Ogulin u doznaci su sudjelovali šum. inž. sa 11%, šum. tehn. 61% i lugari 28% u ukupno doznačenoj masi 1975. godine (315.658 m3). Taj odnos po šumarijama izgleda ovako: Na:ziv šumarije šum. inž šum. tehn. lugari i 1. 2. 3. Ogulin Josipdol Plaški 75 54 35 25 41 65 4. Jasenak 22 78 — 5. Drežnica 58 42 — 6. 7. Brinje Gomirje 1 100 47 52 |