DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Dugotalasno izračivanje zemljišta (d = 5° C.) nalazimo na dijagramu na slici br. 2 i koje iznosi 0,0395 gr.cal./cm.s/niin. Bilans dugotalasnog zračenja će biti: — S = — 0,119 + 0,0395 = — 0,0795 gr.cal,/cm.-´min. Iz ovog primera možemo lako da vidimo koliko se smanjuje gubitak to plote usled niske temperature šumskog tla. Stvarno dugotalasno protivzra čenje atmosfere možemo da izmerimo noću ako pirgeometar usmerimo verti kalno na gore. Ako instrument usmerimo vertikalno na dole, prema šumskom tlu, tada ćemo izmeriti gubitak zračenja (jer je tv veće od tz) koji odgovara korekturi iz dijagrama br. 2, odnosno efektivnom izračivanju zemljišta. O svemu ovomo mora da se strogo vodi računa u svim mikroklimatskim istra živanjima sadržaja toplote u šumi. Na osnovu merenja temperature vazduha u meteorološkom zaklonu, tem perature zemljišta, kao i relativne vlage vazduha koja su od 1971—1973 izvr šili Stamenković i Mišćević (4) na Goču u asocijaciji Abieto-fagetum izvršen je obračun bilansa dugotalasnog zračenja prema prikazanoj metodi. Rezultati ovih istraživanja su prikazani na slikama br. 3 i 4. Relativna vlaga vazduha (U) je u svim časovima dana i noći u proleću (P) znatno veća nego u jeseni (J). Ova razlika je najveća u podnevnim časovima. Minimum relativne vlage vazduha javlja se u proleće i u leto (L) oko 14 časova, a u jeseni već oko 12 časova. Dnevni hodovi temperature vazduha (tv) i zemljišta (tz) su veoma slični. Karakteristično je da je vazduh u toku jeseni danju topliji, a noću hladniji nego u proleće. S tim u vezi i razlika d = tv — tz je u proleće i leto pozitivna od 5 časova ujutro pa sve do 20 časova uveče, dok je u toku noći zemljište toplije od vazduha, ali minimalno. Ipak ove razlike u toku leta dosižu vrednosti od preko 5° C. oko 14 časova i skoro —2° C. u 2 časa noću. Zato je i protivzračenje atmosfere najveće u toku noćnih časova, dok se za vreme dana smanjuje, ali ove razlike, čak i leti, nisu velike. Tok efektivnog izračivnaja zemljišta je prikazan na donjem dijagramu na slici br. 4. Ovo izračivanje je za vreme dnevnih časova negativno, jer odvodi toplotu od zemljišta, dok je za vreme noći pozitivno. Krive efektivnog izračivanja zemljišta imaju veoma sličan dnevni tok kao i krive protivzračenja atmosfere. Najveće vrednosti se javljaju između 13 — 16 časova. LITERATURA 1. Geige r R.: Das klima der Bodennähen Luftschicht. Ver. F. Vieweg. Braunschweig, 1961. 2. Angströ m A.: Über die Gegenstrahlung de Atmosphäre. Meteor. Zeitschrift N. 33. s. 529—538. J. 1916. 3. Bolz H. und Falckenberg G: Neubestimmung der Konstanten der Angströmschen Strahlungsformen. Zeitschft für Meteor. N. 3. s. 97—100. — J. 1949. 4. Stamenković V. i Miščević V.: Uticaj nekih faktora spoljašnje sredine na dinamiku rastenja stabala jele i bukve na Goču. — Simpozium povodom 25-godišnjice Šumarskog fakulteta. Sarajevo 1974. |