DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Dugotalasno izračivanje zemljišta (d = 5° C.) nalazimo na dijagramu na
slici br. 2 i koje iznosi 0,0395 gr.cal./cm.s/niin.


Bilans dugotalasnog zračenja će biti:


— S = — 0,119 + 0,0395 = — 0,0795 gr.cal,/cm.-´min.
Iz ovog primera možemo lako da vidimo koliko se smanjuje gubitak to


plote usled niske temperature šumskog tla. Stvarno dugotalasno protivzra


čenje atmosfere možemo da izmerimo noću ako pirgeometar usmerimo verti


kalno na gore. Ako instrument usmerimo vertikalno na dole, prema šumskom


tlu, tada ćemo izmeriti gubitak zračenja (jer je tv veće od tz) koji odgovara


korekturi iz dijagrama br. 2, odnosno efektivnom izračivanju zemljišta. O


svemu ovomo mora da se strogo vodi računa u svim mikroklimatskim istra


živanjima sadržaja toplote u šumi.


Na osnovu merenja temperature vazduha u meteorološkom zaklonu, tem


perature zemljišta, kao i relativne vlage vazduha koja su od 1971—1973 izvr


šili Stamenković i Mišćević (4) na Goču u asocijaciji Abieto-fagetum izvršen


je obračun bilansa dugotalasnog zračenja prema prikazanoj metodi. Rezultati


ovih istraživanja su prikazani na slikama br. 3 i 4.


Relativna vlaga vazduha (U) je u svim časovima dana i noći u proleću


(P) znatno veća nego u jeseni (J). Ova razlika je najveća u podnevnim časovima.
Minimum relativne vlage vazduha javlja se u proleće i u leto (L) oko
14 časova, a u jeseni već oko 12 časova.
Dnevni hodovi temperature vazduha (tv) i zemljišta (tz) su veoma slični.
Karakteristično je da je vazduh u toku jeseni danju topliji, a noću hladniji
nego u proleće. S tim u vezi i razlika d = tv — tz je u proleće i leto pozitivna
od 5 časova ujutro pa sve do 20 časova uveče, dok je u toku noći zemljište
toplije od vazduha, ali minimalno. Ipak ove razlike u toku leta dosižu vrednosti
od preko 5° C. oko 14 časova i skoro —2° C. u 2 časa noću.


Zato je i protivzračenje atmosfere najveće u toku noćnih časova, dok se
za vreme dana smanjuje, ali ove razlike, čak i leti, nisu velike. Tok efektivnog
izračivnaja zemljišta je prikazan na donjem dijagramu na slici br. 4.
Ovo izračivanje je za vreme dnevnih časova negativno, jer odvodi toplotu od
zemljišta, dok je za vreme noći pozitivno. Krive efektivnog izračivanja zemljišta
imaju veoma sličan dnevni tok kao i krive protivzračenja atmosfere. Najveće
vrednosti se javljaju između 13 — 16 časova.


LITERATURA


1.
Geige r R.: Das klima der Bodennähen Luftschicht. Ver. F. Vieweg. Braunschweig,
1961.
2.
Angströ m A.: Über die Gegenstrahlung de Atmosphäre. Meteor. Zeitschrift
N. 33. s. 529—538. J. 1916.
3.
Bolz H. und Falckenberg G: Neubestimmung der Konstanten der Angströmschen
Strahlungsformen. Zeitschft für Meteor. N. 3. s. 97—100. — J. 1949.
4.
Stamenković V. i Miščević V.: Uticaj nekih faktora spoljašnje sredine
na dinamiku rastenja stabala jele i bukve na Goču. — Simpozium povodom
25-godišnjice Šumarskog fakulteta. Sarajevo 1974.