DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 7     <-- 7 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


(1876—1976)


Misao o vlastitom šumarskom časopisu javila se istovremeno kada i
poticaj za oživljavanjem Društva šumarskog za Hervatsku i Slavoniju koje
je kao sekcija djelovalo u okviru Hrvatsko-Slavonskog gospodarskog društva
u razdoblju od 1846 —1856. godine. Tada ga je apsolutizam prisilio da
latentno nastavi svoj život.


Godine 1871. izlazi u Gospodarskom listu Vladoja Kereškenjija javni
proglas u kojemu se pozivaju šumari rta osnivanje posebnog šumarskog
društva i stručnog lista. Istinski trenutak rođenja Šumarskog lista
je prva skupština Hrvatsko-Slavonskog šumarskog društva koja je održana
u listopadu 1876. godine. Tada je već bio pripremljen rukopis prvoga broja
koji izlazi 1- siječnja 1877. godine.


U razdoblju od prvoga broja do danas izašao je Šumarski list na preko


51.000 stranica vrijednog sadržaja. Bogat napisima iz društvenog života,
bogat stručnim i znanstvenim člancima te prikazima, Šumarski list je obavljao
veliku stručnu i društvenu ulogu u šumarskoj i drvarskoj struci slavenskog
juga. Najbolja pera naših struka iz područja čitave Jugoslavije iznosila
su na njegovim stranicama svoje misli i iskustva. I ne samo to. Šumarski list
je svojom pisanom rječju vjerna slika političkih i privrednih prilika svoga
razdoblja.
Do oslobođenja naše zemlje Šumarski list je imao ukupno dvadeset
redakcija i to: VRBANIĆ (1877—1880), KESTERČANEK (1881—1886), VRBANIĆ
(1887—1891), RAČKI (1892. i 1893), DOJKOVIĆ (1894), RAČKI (1895),
KOZARAC (1896—1898), PARTAŠ (1899—1904), PARTAŠ i KESTERČANEK
(1905), KESTERČANEK (1906—1908), KERN (1909—1911), KOSOVIČ (1912
—1916), PETRAČIČ (1917—1919), PETRAČIČ i LEVAKOVIČ (1920. i 1921),
MARINOV1Č (1922. i 1923), MARINOVIČ i ČEOVIČ (1924), UGRENOVIČ
(1925—1928), LEVAKOVIČ (1929. do broja 1—3 1940) PRPIČ P. (od broja
4 1940. do broja 6 1941), BALEN (od broja 7 1941. do 1944). U razdoblju
od oslobođenja do konca 1975. godine ima Šumarski list ukupno deset
redakcija i to: ANIČ (1945—1946), BUNJEVČEVIČ (1947), BENIČ (1948.
i 1949), ŠAFAR (1950. i 1951), ANDROIČ (1952), KNEŽEVIČ (1953), ANDROIČ
(1954—1961), CVITOVAC (1962—1964), POTOČIČ (1965—1969), PRPIČ B.
(1970—1976).


Urednici su vodili Šumarski list u suradnji s redakcijskim odborima,
a urednik je redovito i član upravnog tijela Društva te na sjednicama izvješćuje
o prijedlozima redakcijskog odbora i o trenutačnom stanju lista.
U uredništvu se smjenjuju šumari praktičari i šumari nastavnici. Najdulje
su uredovali LEVAKOVIČ (dvanaest godina), KESTERČANEK (deset godina),
VRBANIČ (devet godina), ANDROIČ (devet godina). U dva navrata bili su
urednici VRBANIČ, KESTERČANEK, RAČKI i ANDROIČ.


5




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 8     <-- 8 -->        PDF

U prvome razdoblju svoga izlaženja donosi šumarski list, osim društvenih
vijesti i stručnih rasprava, i prijevode značajnijih radova iz stranih
časopisa. Kasnije, razvojem šumarske znanosti u Hrvatskoj i u drugimdijelovima naše domovine, donosi sve više vrijednih znanstvenih radova
i postaje tražen u znanstvenim šumarskim krugovima širom svijeta. Takvojafirmaciji Šumarskog lista posebno su pridonijeli Levaković i Ugrenovićkoji su kao renomirani znanstvenici svjetskog glasa uređivali naš časopis
na takav način da je dosegao zavidnu međunarodnu razinu.


Šumarski list je u svojoj stogodišnjoj povijesti bio javna šumarska


tribina na kojoj su se iznosila stručna mišljenja, a često i vrlo oštre kritike


uperene protiv onih koji su težili uništavanju našeg šumskog fonda kako


bi ostvarili velike profite. U jednom vrlo nepovoljnom razdoblju za šumar


sku struku velike zasluge ima u tome smislu UGRENOVIĆ koji je otvoreno,


argumentirao i oštro napadao težnje za devastacijom naših šuma.


Rat i okupacija Zemlje u razdoblju od 1941—1945. odrazili su se vrlo


nepovoljno na obim i kvalitetu sadržanja Šumskog lista. Suradništvo je,


pritisnuto okupatorskim terorom, palo na minimum.


Vrlo značajnu ulogu dobiva Šumarski list iza oslobođenja naše Zemlje.


U razdoblju obnove razorene domovine šumarska i drvarska struka imaju


jednu od vodećih uloga u privrednim kretanjima. U takvim prilikama stručno


glasilo dobilo je uveliko na važnosti i u tome razdoblju zabilježena je naro


čito živa suradnja te izmjena stručnih misli. Ta živost odrazila se u brojnim


stručnim i znanstvenim radovima koji su znatno pridonijeli rješavanju


mnogih ključnih problema u šumarstvu i drvnoj industriji čitave Jugoslavije.


Suradništvo u Šumarskom listu i to posebno suradništvo pisaca stručnih


članaka iz privredne problematike, problem je s kojim se susreću svi ured


nici i redakcijski odbori od rođenja našeg časopisa do danas. Interes za


suradnike iz privrede ima svoje duboke razloge, jer prelazeći godište za


godištem našeg stručnog časopisa, vidimo da su stručni i znanstveni članci


koji su stigli s terena, u najviše slučajeva značili pokretanje krupnih i


ključnih problema struke. Takvi članci davali su živost struci i unosili


korisne nemire.


U tome smislu učinjen je prošle godine korak za kojega smatramo


da će uroditi plodom. Izabran je terenski redakcijski odbor od osamnaest


članova te međurepublički s po jednim članom iz svake republike, članovi


terenskog redakcijskog odbora djeluju u svim značajnijim područjima naše


Republike i neki rezultati takve organizacije danas su već vidljivi.


Možda nismo skromni ako na kraju kažemo da smo ponosni na naših
proteklih stotinu godina kako s obzirom na stručnu i znanstvenu tako i
na društvenu ulogu našeg časopisa, te da predvidimo budući vrlo značajan
uspon naših struka koje će u narednom razdoblju primiti ulogu koja daleko
prelazi okvire onoga što još danas smatramo šumarstvom. Šumarstvo već
danas predstavlja privrednu granu za koju se posebno zanima, ne samo
društvena zajednica nego svaki naš čovjek. Zeleno blago s kojim upravljamo
i koje čuvamo nije zanimljivo samo kao sirovina. Uloga šume u
zaštiti okoliša te u estetskom i higijenskom smislu postaje sve veća. I u tome
novom svjetlu uloga Šumarskog lista poprima veće razmjere od dosadašnjih.


Urednik dr. BRANIMIR PRPIĆ


6