DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 7 <-- 7 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST (1876—1976) Misao o vlastitom šumarskom časopisu javila se istovremeno kada i poticaj za oživljavanjem Društva šumarskog za Hervatsku i Slavoniju koje je kao sekcija djelovalo u okviru Hrvatsko-Slavonskog gospodarskog društva u razdoblju od 1846 —1856. godine. Tada ga je apsolutizam prisilio da latentno nastavi svoj život. Godine 1871. izlazi u Gospodarskom listu Vladoja Kereškenjija javni proglas u kojemu se pozivaju šumari rta osnivanje posebnog šumarskog društva i stručnog lista. Istinski trenutak rođenja Šumarskog lista je prva skupština Hrvatsko-Slavonskog šumarskog društva koja je održana u listopadu 1876. godine. Tada je već bio pripremljen rukopis prvoga broja koji izlazi 1- siječnja 1877. godine. U razdoblju od prvoga broja do danas izašao je Šumarski list na preko 51.000 stranica vrijednog sadržaja. Bogat napisima iz društvenog života, bogat stručnim i znanstvenim člancima te prikazima, Šumarski list je obavljao veliku stručnu i društvenu ulogu u šumarskoj i drvarskoj struci slavenskog juga. Najbolja pera naših struka iz područja čitave Jugoslavije iznosila su na njegovim stranicama svoje misli i iskustva. I ne samo to. Šumarski list je svojom pisanom rječju vjerna slika političkih i privrednih prilika svoga razdoblja. Do oslobođenja naše zemlje Šumarski list je imao ukupno dvadeset redakcija i to: VRBANIĆ (1877—1880), KESTERČANEK (1881—1886), VRBANIĆ (1887—1891), RAČKI (1892. i 1893), DOJKOVIĆ (1894), RAČKI (1895), KOZARAC (1896—1898), PARTAŠ (1899—1904), PARTAŠ i KESTERČANEK (1905), KESTERČANEK (1906—1908), KERN (1909—1911), KOSOVIČ (1912 —1916), PETRAČIČ (1917—1919), PETRAČIČ i LEVAKOVIČ (1920. i 1921), MARINOV1Č (1922. i 1923), MARINOVIČ i ČEOVIČ (1924), UGRENOVIČ (1925—1928), LEVAKOVIČ (1929. do broja 1—3 1940) PRPIČ P. (od broja 4 1940. do broja 6 1941), BALEN (od broja 7 1941. do 1944). U razdoblju od oslobođenja do konca 1975. godine ima Šumarski list ukupno deset redakcija i to: ANIČ (1945—1946), BUNJEVČEVIČ (1947), BENIČ (1948. i 1949), ŠAFAR (1950. i 1951), ANDROIČ (1952), KNEŽEVIČ (1953), ANDROIČ (1954—1961), CVITOVAC (1962—1964), POTOČIČ (1965—1969), PRPIČ B. (1970—1976). Urednici su vodili Šumarski list u suradnji s redakcijskim odborima, a urednik je redovito i član upravnog tijela Društva te na sjednicama izvješćuje o prijedlozima redakcijskog odbora i o trenutačnom stanju lista. U uredništvu se smjenjuju šumari praktičari i šumari nastavnici. Najdulje su uredovali LEVAKOVIČ (dvanaest godina), KESTERČANEK (deset godina), VRBANIČ (devet godina), ANDROIČ (devet godina). U dva navrata bili su urednici VRBANIČ, KESTERČANEK, RAČKI i ANDROIČ. 5 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 8 <-- 8 --> PDF |
U prvome razdoblju svoga izlaženja donosi šumarski list, osim društvenih vijesti i stručnih rasprava, i prijevode značajnijih radova iz stranih časopisa. Kasnije, razvojem šumarske znanosti u Hrvatskoj i u drugimdijelovima naše domovine, donosi sve više vrijednih znanstvenih radova i postaje tražen u znanstvenim šumarskim krugovima širom svijeta. Takvojafirmaciji Šumarskog lista posebno su pridonijeli Levaković i Ugrenovićkoji su kao renomirani znanstvenici svjetskog glasa uređivali naš časopis na takav način da je dosegao zavidnu međunarodnu razinu. Šumarski list je u svojoj stogodišnjoj povijesti bio javna šumarska tribina na kojoj su se iznosila stručna mišljenja, a često i vrlo oštre kritike uperene protiv onih koji su težili uništavanju našeg šumskog fonda kako bi ostvarili velike profite. U jednom vrlo nepovoljnom razdoblju za šumar sku struku velike zasluge ima u tome smislu UGRENOVIĆ koji je otvoreno, argumentirao i oštro napadao težnje za devastacijom naših šuma. Rat i okupacija Zemlje u razdoblju od 1941—1945. odrazili su se vrlo nepovoljno na obim i kvalitetu sadržanja Šumskog lista. Suradništvo je, pritisnuto okupatorskim terorom, palo na minimum. Vrlo značajnu ulogu dobiva Šumarski list iza oslobođenja naše Zemlje. U razdoblju obnove razorene domovine šumarska i drvarska struka imaju jednu od vodećih uloga u privrednim kretanjima. U takvim prilikama stručno glasilo dobilo je uveliko na važnosti i u tome razdoblju zabilježena je naro čito živa suradnja te izmjena stručnih misli. Ta živost odrazila se u brojnim stručnim i znanstvenim radovima koji su znatno pridonijeli rješavanju mnogih ključnih problema u šumarstvu i drvnoj industriji čitave Jugoslavije. Suradništvo u Šumarskom listu i to posebno suradništvo pisaca stručnih članaka iz privredne problematike, problem je s kojim se susreću svi ured nici i redakcijski odbori od rođenja našeg časopisa do danas. Interes za suradnike iz privrede ima svoje duboke razloge, jer prelazeći godište za godištem našeg stručnog časopisa, vidimo da su stručni i znanstveni članci koji su stigli s terena, u najviše slučajeva značili pokretanje krupnih i ključnih problema struke. Takvi članci davali su živost struci i unosili korisne nemire. U tome smislu učinjen je prošle godine korak za kojega smatramo da će uroditi plodom. Izabran je terenski redakcijski odbor od osamnaest članova te međurepublički s po jednim članom iz svake republike, članovi terenskog redakcijskog odbora djeluju u svim značajnijim područjima naše Republike i neki rezultati takve organizacije danas su već vidljivi. Možda nismo skromni ako na kraju kažemo da smo ponosni na naših proteklih stotinu godina kako s obzirom na stručnu i znanstvenu tako i na društvenu ulogu našeg časopisa, te da predvidimo budući vrlo značajan uspon naših struka koje će u narednom razdoblju primiti ulogu koja daleko prelazi okvire onoga što još danas smatramo šumarstvom. Šumarstvo već danas predstavlja privrednu granu za koju se posebno zanima, ne samo društvena zajednica nego svaki naš čovjek. Zeleno blago s kojim upravljamo i koje čuvamo nije zanimljivo samo kao sirovina. Uloga šume u zaštiti okoliša te u estetskom i higijenskom smislu postaje sve veća. I u tome novom svjetlu uloga Šumarskog lista poprima veće razmjere od dosadašnjih. Urednik dr. BRANIMIR PRPIĆ 6 |