DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 69     <-- 69 -->        PDF

ODREĐIVANJE BILANSA DUGOTALASNOG ZRAČENJA U
ŠUMSKOJ FITOCENOZI


Dr Borislav KOLIC


Šumarski fakultet, Beograd


SAŽETAK


Posle diskusije o jednačinama bilansa dugotalasnog (toplotnog) zračenja
autor je, primenjujući metodu Bolc-Falkenberga i koristeći podatke merenja
temperature i vlage vazduha i temperature zemljišta a asocijaciji Abietofagetum
na Goču, izračunao efektivno izračivanje šumskog tla i protivzračenje
atmosfere. Dijagramski su prikazani dnevni tokovi ovih elemenata bilansa
dugotalasnog zračenja u ovoj veoma interesantnoj šumskoj fitocenozi.


k Vf "k
Bilans dugotalasnog zračenja prema Gajgeru (1) glasi:


S = G — oT4 (1)
gde je:


S = bilans dugotalasnog zračenja


G = protivzračenje atmosfere


(r1> = dugotalasno izračivanje crnog tela prema Štefan-Bolcmanovom


zakonu.


Jedinica svih elemenata je gr. cal./cm.2/min.
Pošto je drugi član jednačine sa desne strane, ako zanemarimo retke izuzetke,
veći od prvog, i pošto je bilans dugotalasnog zračenja negativan jer
odvodi energiju od površine aktivnog apsorpcionog sloja zemljišta u atmosferu,
to gornju jednačinu možemo da pišemo u obliku:


— S = tj. efektivno dugotalasno izračivanje zemljišta jednako je izračivanju po
Štefan-Bolcmanovom zakonu umanjenom dugotalasnim izračivanjem atmosfere,
jer i atmosfera izračuje toplotnu energiju u zavisnosti od svoje temperature.
Radi toga drugi član sa desne strane možemo da označimo G = — Sv.


Za praktična izračunavanja protivzračenja atmosfere možemo da upotrebimo
formulu koju je dao Angstrem (2):


G = — Sv = crTv4 (a — b IO-«) (gr.cal„/cm.2/min.) (3)


Primljeno 21. VI 1975.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 70     <-- 70 -->        PDF

gde je:


Tv = apsolutna temperatura vazduha (°K.)
e = parcijalni pritisak vodene pare u vazduhu (mm.Hg.)
a , b , c = konstante koje su odredili Bole i Falkenberg (3).


Kompletna jednačina glasi:


G = — Sv = oTv4 (0,180 + 0,250 lO-M^) (4)


Ova jednačina daje prosečne vrednosti a stvarne vrednosti faktora Sv
od izračunatih vrednosti mogu da se razlikuju najviše za ± 10%. Odstupanja
veća od 10% javljaju se samo u 2% svih merenja, pa je za većinu praktičnih
zadataka ova tačnost sasvim dovoljna.


-0,10 -0# -0,12 -0,13 -0,14 -0,15 -Ü.16 -0,17 -0,8


BILANS DU60TALASN0e ZRAĆEN0A VAZPUHA
( ^rcoL t an1) min)


SI. 1. — Dijagram protiw.racenja atmosfere




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Ako razliku između apsolutne temperature vazduha i zemljišta označi


mo sa:
Tv — T.„ = d ili
Tz = Tv -d (5)


to
posle unošenja ove relacije u jednačinu (2) dobivamo:



Sy = Sz = Sv — U daljem razvijanju ove jednačine možemo izraz (1 )4 da zameni4d
Tv
mo izrazom (1 — ), pošto je razlomak d/Tv mnogo manji od jedinice, pa
TT
dobivamo:
4d
S, = Sv — Tv


Izraz 4 aTv3 d nazivamo efektivnim izračivanjem zemljišta.
Ako se temperatura vazduha u šumi kreće između —10° C i +30° C.
(263—303° K.), tada će se vrednost efektivnog izračivanja zemljišta kretati
između 0,0054 do 0,0101 gr.cah/sm.-Vmin. Kolebanje temperature gornje površine
zemljišta od d = 1° C. menja dugotalasno izračivanje zemljišta pro-
sečno za 0,007 g.cal./cm2/min.


dt-\
1 3 4 5 6 7 a 9 <0
I


1
_T / / / <(


~T
/ /
II1
/////
1 7/
/ / /


1 71
j ´


j1
/II/ /*


_


1
//////
12


o


f /1


*. l_ T11
/
/


< (S-J


T |J
1 i / i /i / /


t1
J


r>
1 / 1 / /


D
/] 15


/ 1// \ 1 ´ 1 i
<
1
1
//// / /


pL


7


7
14


S 5


/
/ /


/ / /L -J 111
// // (5
\1


,


If/
// y


—5 7
/ ´ ^ * / /
I\
////////


If/
/
/ t-j-^.


-10 5 L
—l—A Lf 4 1


1


/ 1 /


0,01 0,02. 0,03 0,04 Ql)5 Q06 0,07 0,06 0,09 ÜJ0


EFEKTIVNO IZRAČIVANOE ZEN141ŠTA (cjr.cal! /cm1/min.)


SI. 2. — Pomoćni dijagram za korekturu dugotalasnog zračenja




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Prema jednačini (4) napravljen je dijagram koji je prikazan na slici br. 1.
Vrednosti temperature vazduha (ordinata) su date u ° C. Za vlagu vazduha
možemo da koristimo ili kose linije parcijalnog pritiska vodene pare e (mm.
Hg.) ili krive relativne vlage vazduha (%). Dijagram važi za vedro nebo.


Moguće vrednosti izračivanja vazduha, kako se iz dijagrama vidi, ograničene
su sa tri strane. Desno dolje pritiskom vodene pare (e = 0 mm.Hg.),
levo sa strane punim zasićenjem vazduha (U = 100%), ali su vrednosti ograničene
i sa gornje strane, gde su linije U i e sve gušće. Neograničeno povećanje
vlage vazduha ne dovodi do neograničenog povećanja dugotalasnog
izračivanja atmosfere.


SI. 3. — Bilans dugotalasnog zračenja u asocijaciji Abieto-fagetum
na Goču




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 73     <-- 73 -->        PDF

i W 12. Vt 16 is 20 n zh


Č A S O V I


SI. 4. Bilans dugotalasnog zračenja u asocijaciji Abieto-fagetum


na Goču


Na slici br. 2 prikazan je pomoćni dijagram za korekturu dugotalasnog
zračenja u vezi razlike d = tv — t, (° C), koji je nacrtan na osnovu funkcije
4 crTyS (efektivno izračivanje zemljišta).


Da damo jedan primer. Neka temperatura vazduha iznosi 15c C. temperatura
šumskog zemljišta 10° C (d = 10 — 5 = 5° C), a relativna vlaga vazduha
u šumi neka iznosi 60%. Na dijagramu na slici br. 1 idemo horizontalom
15° C. u desno do presecišta sa krivom U = 60%, gde zatim na apscisi
nađemo vrednost bilansa dugotalasnog zračenja vazduha Sv = — 0,119 gr.
cak/cm.-/min.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Dugotalasno izračivanje zemljišta (d = 5° C.) nalazimo na dijagramu na
slici br. 2 i koje iznosi 0,0395 gr.cal./cm.s/niin.


Bilans dugotalasnog zračenja će biti:


— S = — 0,119 + 0,0395 = — 0,0795 gr.cal,/cm.-´min.
Iz ovog primera možemo lako da vidimo koliko se smanjuje gubitak to


plote usled niske temperature šumskog tla. Stvarno dugotalasno protivzra


čenje atmosfere možemo da izmerimo noću ako pirgeometar usmerimo verti


kalno na gore. Ako instrument usmerimo vertikalno na dole, prema šumskom


tlu, tada ćemo izmeriti gubitak zračenja (jer je tv veće od tz) koji odgovara


korekturi iz dijagrama br. 2, odnosno efektivnom izračivanju zemljišta. O


svemu ovomo mora da se strogo vodi računa u svim mikroklimatskim istra


živanjima sadržaja toplote u šumi.


Na osnovu merenja temperature vazduha u meteorološkom zaklonu, tem


perature zemljišta, kao i relativne vlage vazduha koja su od 1971—1973 izvr


šili Stamenković i Mišćević (4) na Goču u asocijaciji Abieto-fagetum izvršen


je obračun bilansa dugotalasnog zračenja prema prikazanoj metodi. Rezultati


ovih istraživanja su prikazani na slikama br. 3 i 4.


Relativna vlaga vazduha (U) je u svim časovima dana i noći u proleću


(P) znatno veća nego u jeseni (J). Ova razlika je najveća u podnevnim časovima.
Minimum relativne vlage vazduha javlja se u proleće i u leto (L) oko
14 časova, a u jeseni već oko 12 časova.
Dnevni hodovi temperature vazduha (tv) i zemljišta (tz) su veoma slični.
Karakteristično je da je vazduh u toku jeseni danju topliji, a noću hladniji
nego u proleće. S tim u vezi i razlika d = tv — tz je u proleće i leto pozitivna
od 5 časova ujutro pa sve do 20 časova uveče, dok je u toku noći zemljište
toplije od vazduha, ali minimalno. Ipak ove razlike u toku leta dosižu vrednosti
od preko 5° C. oko 14 časova i skoro —2° C. u 2 časa noću.


Zato je i protivzračenje atmosfere najveće u toku noćnih časova, dok se
za vreme dana smanjuje, ali ove razlike, čak i leti, nisu velike. Tok efektivnog
izračivnaja zemljišta je prikazan na donjem dijagramu na slici br. 4.
Ovo izračivanje je za vreme dnevnih časova negativno, jer odvodi toplotu od
zemljišta, dok je za vreme noći pozitivno. Krive efektivnog izračivanja zemljišta
imaju veoma sličan dnevni tok kao i krive protivzračenja atmosfere. Najveće
vrednosti se javljaju između 13 — 16 časova.


LITERATURA


1.
Geige r R.: Das klima der Bodennähen Luftschicht. Ver. F. Vieweg. Braunschweig,
1961.
2.
Angströ m A.: Über die Gegenstrahlung de Atmosphäre. Meteor. Zeitschrift
N. 33. s. 529—538. J. 1916.
3.
Bolz H. und Falckenberg G: Neubestimmung der Konstanten der Angströmschen
Strahlungsformen. Zeitschft für Meteor. N. 3. s. 97—100. — J. 1949.
4.
Stamenković V. i Miščević V.: Uticaj nekih faktora spoljašnje sredine
na dinamiku rastenja stabala jele i bukve na Goču. — Simpozium povodom
25-godišnjice Šumarskog fakulteta. Sarajevo 1974.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Summary


DETERMINATION OF THE BALANCE OF LONG-WAVE RADIATION
IN A FOREST PHYTOCOENOSIS


After discussing equations of the balance of long-wave (thermal) radiation the
author computed — by applying the Boltz-Falkenberg method and using measured
data of air temperature and humidity and of soil temperature in the forest
community ABIETO-FAGETUM on Mt. Goč — the effective irradiation of forest
soil and the counterradiation of the atmosphere. Diagrammatically are represented
the daily patterns of these elements of the long-wave radiation in this very interesting
forest phytocoenosis.


Znkenjeci, teljnicati — Sumaclje!


Kauders A.: Šumarska bibliografija II (1846—1955) — Zagreb
1958 (str. 440) 20,00 Din


Kompleksna monografija o Kršu (1. Krš Slovenije, 2. Hrvatske,
3. Bosne i Hercegovine, 4. Crne gore, 5. Jugoslavije
(šumar) — komplet 5 knjiga sa 96 stručnih referata na


1.400 stranica velikog formata — Split 1957. . . . 50,00 Din
Šafar J.: Uzgajanje šuma — ekonomski i biološki temelji


— Zagreb 1963 (str. 600) 50,00 Din
Tablice za kubiciranje trupaca na 2 decimale — tvrdi
povez, vel. 14x23 cm (novo izdanje — Zagreb 1975) . 35,00 Din


Narudžbe za tiskanice — obrasce
i stručne knjige prima:


Savez inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije
Hrvatske


Zagreb, Mažuranićev trg 11
telefon: 444-206