DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 63     <-- 63 -->        PDF

SUŠENJE HRASTA, JASENA I BRIJESTA U RAZDOBLJU 1950—1974. GOD.
NA PODRUČJU ŠG »HRAST«, VINKOVCI


Dipl. ing. Borislav JUREŠA


ŠPP »Slavonska šuma«, Šumsko gospodarstvo »Hrast«, Vinkovci


SAŽETAK


Pojačano sušenje hrasta u šumama spačvanskog bazena zadnjih nekoliko
godina ponukalo je autora da prikupi podatke o sušenjima hrasta, jasena i
brijesta u razdoblju zadnjih 25 godina. Podaci su uzeti iz »Iskaza izvršenih
sječa«. Iz podataka tabela i grafikona vidljivo je, da se u tom periodu posušilo
blizu milijun kubnih metara drvne mase, od čega blizu polovice otpada
na hrast.


Od 1954. godine do danas na ovome području bile su tri gradacije gubara
i mrazovca, koje su uvijek koincidirale s 2—3 sušne godine. Najveći broj
sušaca nastao je 1—2 godine nakon najjačeg brštenja gusjenica. Za vrijeme
svake gradacije u najugroženijim i najvrednijim šumama vršeno je aviokemijsko
suzbijanje štetnika. Rezultati suzbijanja pa i posljedice nisu bile
uvijek jednake. To je rezultiralo iz različitih pristupa svakoj akciji, prije
svega s obzirom na veličinu zahvaćene površine a zatim i o drugim faktorima.


Pojačano sušenje hrasta u šumama spačvanskog bazena, koje je ponovno
započelo 1972. god. i nastavlja se sve intenzivnije, ponukalo me je da prikupim
podatke o ranijim sušenjima na ovome području i da ih usporedim
sa sadašnjima. U tu svrhu iz »Iskaza izvršenih sječa« izlučio sam podatke o
posječenoj drvnoj masi sušaca u pojedinim gospodarskim jedinicama, počevši
od 1950. god. pa sve do sada (1975. god.). U periodu od 1950. — 1960.
god. šušci nisu bili posebno iskazivani u svim šumarijama odnosno gospodarskim
jedinicama već često zajedno s redovnom proredom, ali se u opisu
vidi da je naročito u periodu 1950. — 1953. god. bilo veoma mnogo sušaca
u svim šumskim predjelima. U to su vrijeme takve prorede nazivane sanitarnim,
a osim sušaca uklanjani su polusušci, rakasta, suhovrha i druga
bolesna stabla. Jedino se za brijest može sa sigurnošću tvrditi da je u to
vrijeme u velikim količinama propadao od holandske bolesti te da se podaci
odnose isključivo na sušce.


U ovome članku iznosim podatke o sušenju za hrast, jasen i brijest kao
glavne vrste drveća. Ostale vrste neznatno sudjeluju u masi sušaca kao uostalom
i u drvnoj masi sastojina. Iz priloženih se tabela br. 1 i 2 vidi ukupna




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 64     <-- 64 -->        PDF

äü »Hrast« ´ o...´ *.„,...,. 116.io:5 j»l.?4ö

Tab. 1. — Podaci o ukupno posušenoj drvnoj masi u pojedinim
gospodarskim jedinicama u razdoblju 1950—1974. god.


masa posječenih sušaca po gospodarskim jedinicama u razdoblju 1950.—1974.
god. te masa posječenih sušaca po vrstama drveća u pojedinim godinama na
čitavom području. Radi lakše preglednosti o sušenju po godinama i vrstama
drveća prikazani su i grafički.


Iz grafikona se vidi da u promatranom 25-godišnjem razdoblju postoje
dva izrazita perioda sušenja hrasta. Prvi je od 1950.—1960. god. i za njega je
već rečeno da nema sigurnih podataka o stvarnim sušenjima, ali da se spominje
pojačano sušenje od 1950.—1953. god. Drugi period počima 1972. god.
i traje sve do danas, a pokazuje tendenciju stalnog povećanja mase sušaca.


Za jasen se ne bi moglo reći da postoje izraziti periodi pojačanog sušenja
osim 1953.—1957. i možda 1965.—1967. god.


Kod brijesta je evidentno da je sušenje bilo veoma intenzivno od 1950.—
1956. i zatim ponovno od 1966. do kraja promatranog razdoblja tj. do 1974.
godine.


God. 1965. veći dio šuma ovog bazena zahvatio je jaki ciklon. On je
izvalio i izlomio oko 48.000 m» drvne mase, koja je posječena i izrađena u
1965. i 1966. god. Ovo treba uvažiti promatrajući u tabelama impresivne brojke
posušene drvne mase. U stvari znatnijeg sušenja hrasta i jasena u te dvije
godine nije bilo.


Pokušao sam komparirati utvrđene podatke o sušenju s podacima o defolijaciji
i suši odnosno poplavi.


U Hrvatskoj su od 1945.—1975. god. bile četiri gradacije gubara i to: 1.
između 1945.—1950. god., 2. između 1953.—1958. god., 3. između 1963.—1967.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 65     <-- 65 -->        PDF

god. i 4. između 1970.—1975. god. Treba napomenuti da je gradacija 1953.—


1958. dosegla jak intenzitet u srednjoj i zapadnoj Slavoniji, dok je u istočnoj
Slavoniji tj. na području, o kojem je ovdje riječ, bila slabo izražena. U
prvoj gradaciji 1948. i 1949. godina bile su izrazito suhe u vegetacijskom periodu,
a 1950. je bila sušna u cjelini. Nema sigurnih podataka o pojavi mrazovaca
u tome periodu, ali se može pretpostaviti da su šume spačvanskog
bazena i tada bile jače zaražene ovim štetnicima.


Druga (za ovo područje) zaraza gubara, a istovremeno i mrazovaca, traje
od 1963.—1967. god. Ovoj gradaciji prethodile su sušna 1960. god. u toku vegetacije,
izrazito sušna 1961. u toku cijele godine i nešto manje, ali ipak
sušna 1962. god.


Treća gradacija gubara traje od 1970. god. Ona je pri kraju. U jesen
1975. god. samo još u pojedinim šumama (na oko 1.727 ha) bilo je preko
50" ,| zaraženih stabala. U tom periodu mrazovci se nalaze u prenamnoženju
na većem dijelu spačvanskih šuma. U početku ove treće gradacije
također je jedna ekstremno sušna godina — 1971. Te je godine takom vegetacijskog
perioda u Županji palo 188 mm, a u Vinkovcima 219 mm oborina,
a tokom cijele godine u Županji 432 mm, a u Vinkovcima 451 mm. Prosjek
za ove mjerne stanice kreće se oko 650 mm godišnje ili 360 mm za vegetacijski
period.


Od defolijatora jasena javlja se jasenova pipa, koja je gotovo permanentno
prisutna. Ona je 1955. i 1956. te 1962. i 1963. god. veoma jako napala
jasen tako da on nije prolistao sve do VII mjeseca. Jednu do dvije godine


Ukunno šušci
Godina hrast jasen brijest svih vrsta Primjedba
sječe 3 3 3


1950 35-409 5.933 37.151 78.697
51 64.017 10.108 37.366 117.558
52 19.468 2.580 14.060 38.389
53 30.259 4.623 21.075 62.710
54 55
25.894
19.794
7.986
5.922
18.257
8.713
59.757
42.431
56 57 58
16.934
23.356
14.610
15.323
8.111
692
4.027
i.030
307
44.512
62.014
39.390
59 9.466 4.084 993 16.312
I960 12.779 10.919 1.114 32.294
61 3.485 1.486 18 11.514
62 3.533 2.223 725 7.289
63 4.164 1.729 1.669 9.181
64 4.538 5-038 2.653 15.234
65 21.803 9.618 3.777 37.71.4 ciklon
66 17.660 5.812 10.300 35.000
67 7.901 8.231 14.455 31.311
c,y
69
4.244
5.533
1.771
777
25.573
19.178
33.738
29.663
1970 7.279 534 20.026 27.938
71 ´1.576 270 19.920 26.233
72 15.693 819 19-495 36.871
73 74
11.722
27.785
248
1.345
13.824
6.042
26.497
39.200
Ukupno 411.907 116.182 3OI.748 961.477


Tab. 2. — Podaci o posušenoj drvnoj masi u pojedinim godinama


u razdoblju 1950—1974. god.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 66     <-- 66 -->        PDF

SG „HRAST" VINKOVCI
šušci od 1950.-1974.god.


HRAST
BRIJEST I OTL
JASEN
ŠUŠCI UKUPNO


nakon veoma jakog napadaja pipe gotovo niti nema i jasen se tada oporavlja,
a zatim ponovno dolazi do gradacija, koje su u pravilu veoma duge. Od 1966.
pa sve do 1973. god. pipe je bilo u svim šumama, a jaka je zaraza bila u gospodarskim
jedinicama Desičevo, Vrbanjske šume, Trizlovi—Radiševo i drugima.
Zadnje dvije godine jasen se je vidno oporavio, a pipe gotovo i nema.


Godine 1954. do 1956. bile su ekstremno vlažne. Tada je veći dio šuma
bio pod poplavnom vodom, neke čak veoma dugo (Kusare). U prošlom 25-godišnjem
razdoblju bilo je nekoliko poplava, uzrokovanih visokim vodama
Save ili zbog prekomjernih oborina. Jedna od jakih poplava bila je i 1970.
god. Voda je tada stajala u većem dijelu šuma od siječnja do lipnja. Slijedeća
pak 1971. god., kako je već rečeno, bila je ekstremno sušna.


O štetnim utjecajima ekstremnih klimatskih faktora, zatim čovjeka kao
i drugih biotskih faktora do sada je mnogo pisano. Ovdje podsjećam na
»Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije«, izdan 1974.
god., u kom se raspravlja problematika upravo spačvanskog područja. U
njemu su Dr Vajd a u članku »Uzročnici sušenja slavonskih šuma«, Dr
Androi ć u članku »Ekološki i ekonomski aspekti zaštite slavonskih šuma«
i Dr Spai ć u članku »Sadašnje zdravstveno stanje šuma na području jugoistočne
Slavonije« na iscrpan način osvijetlili mnoge činioce, koji utječu
na pojavu sušenja hrasta, jasena i brijesta.


Brijest je praktički nestao iz ovih šuma 60-tih godina i masa brijesta,
koja se još uvijek iskazuje u sušcima, pretežno otpada na mlađe dobne razrede
odnosno na debljine do 20 cm prsnog promjera. Rijetko se još može
naći deblje brijestovo stablo.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Jasen je pokazao veliku vitalnost u odnosu na uzastopne napade pipe.
Nije rijedak slučaj da se na 1 cm promjera može izbrojiti i preko 10 godova
(što je posljedica dugog oštećivanja od jasenove pipe i drugih štetnika), a
da je stablo još živo.


Ono što u ovome trenutku najviše zabrinjava jest sušenje hrasta uzrokovano
vjerojatno gljivom Ceratostomella merolinensis. Ona se iz prvobitnog
užeg područja u centralnom dijelu spačvanskih šuma širi i sada se mogu
naći šušci s tipičnim izgledom napada te gljive u većem dijelu šuma ovog
bazena.


U perifernim šumama ovog kompleksa (bivše imovne šume), koji je jače
napadao gubar i pepelnica, javlja se veliki broj sušaca, a ponekad se suše
i cijeli odsjeci i odjeli (Durgutovica, Vrapčana, Ripača, Orljak, Z. Kusare,
Đurđanački lug, Bršadinski lug i dr.).


Može biti od interesa reći nešto i o poduzetim mjerama suzbijanja gusjenica.
U tab. 3 iznosim o tome podatke za posljednjih nekoliko godina.


Tab. 3. — Aviokemijski tretirane šume na području ŠG »Hrast«,
Vinkovci u nekoliko posljednih godina




ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Kako se iz tabele razabire, gradaciji gubara od 1970. god. do danas
vršeno je aviokemijsko zamagljivanje svake godine. I pored zamagljivanja,
koje je u pojedinim šumama u tome vremenu i dva puta provedeno (Durgutovica,
Kusare, dio Banovog dola, Ripača) došlo je do golobrsta i jačeg sušenja.
Gusjenice su se ponovno — vjerojatno prenošene vjetrom iz susjednih
netretiranih šuma — vraćale na površine, koje su godinu ili dvije ranije bile
zamagljivane. Dio manje vrijednih šuma nije bio aviokemijski tretiran unatoč
jakoj zarazi (Vrapčana, Mokrice, Bršadinski lug) jednako kao ni šume
koje graniče sa susjednim gospodarstvima, a ova nisu prišla suzbijanju.
Tu sada ima veliki broj sušaca. Količina hrastovih sušaca, koji će se posjeći
1975. god., veća je nego 1974. god., a i količina doznačenih sušaca za 1976.
god. premašuje količinu sušaca iz 1974. god.


Suzbijanjem štetnika na lišću mnoge su šume bile zaštićene od golobrsta
i jačeg brsta, a time i od još većeg sušenja. Međutim zbog parcijalnog
rada na aviozamagljivanju gubar i mrazovci vraćali su se u već »očišćene«
šume. Ovakav se rad ne bi mogao smatrati zadovoljavajućim. Ako usporedimo
posljednju gradaciju (1970.—1975.) spomenutih štetnika s onom od 1963.—
1967. god. — koje su po intenzitetu podjednake, ali po posljedicama veoma
različite — možemo doći do zaključka da je istovremeno tretiranje gotovo
cijelog područja dalo mnogo efikasnije rezultate. Praktično od 1964. god.,
kada je izvršena akcija na 45.563 ha šuma, štetnici se nisu pojavljivali u
znatnijem broju do 1970. god.


Sada se pojavljuje i problem prikladnog insekticida. DDT preparati, koji
su se pokazali najefikasnijim u suzbijanju gusjeničnih štetnika, trebali bi
biti zamijenjeni s manje opasnim sredstvima, ali se čini da ovo još nije
riješeno na zadovoljavajući način. Ne bi se smjelo dočekati slijedeću gradaciju
defolijatora bez efikasnih sredstava.


Svrha je ovog članka bila prije svega da se prezentiraju dostupni podaci


o sušenju u proteklih 25 godina, da se još jednom ukaže na svu ozbiljnost
tog problema za šumarstvo ovoga kraja pa i šire i da se da poticaj, kako
bi se u što kraćem roku pokušala riješiti još nedovoljno proučeni problemi
prije svega sušenja hrasta, ali i ostali uzgojno-zaštitni aspekti, kako bi se
spriječilo daljnje propadanje ovih vrijednih šuma.
Summary


DIEBACK OF OAK, ASH AND ELM IN THE 1950—1974 PERIOD
IN THE REGION OF THE FOREST ENTERPRISE »HRAST«, VINKOVCI


An intensified dieback of Oak in the foreste of the Spačva Basin during the
last several years has prompted the author to gather data on the declining of Oak,
Ash and Elm within the last 25 years. The data were taken out of the »List of
performed cuttings«. From the data in the tables and graphs it is visible that in
this period there dried up nearly 1,000.000 m´ of the growing stock, of which Oak
accounts for nearly one half.


From 1954 to this day there have occurred three gradations ol the gypsy moth
and the mottled umber moth, which always coincided with 2—3 dry years. The
highest number of dead standing trees occurred in the lst-2nd years after the
heaviest defoliation by caterpillars. During each gradation in the most endangered
and valuable forest an aerial spraying of chemicals for the control of insect pests
was applied. The results of the control as well as the consequences were not
always the same. This resulted from a different approach to each action, first of
all in respect of the size of the infested area, and also in respect to other factors.