DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 63 <-- 63 --> PDF |
SUŠENJE HRASTA, JASENA I BRIJESTA U RAZDOBLJU 1950—1974. GOD. NA PODRUČJU ŠG »HRAST«, VINKOVCI Dipl. ing. Borislav JUREŠA ŠPP »Slavonska šuma«, Šumsko gospodarstvo »Hrast«, Vinkovci SAŽETAK Pojačano sušenje hrasta u šumama spačvanskog bazena zadnjih nekoliko godina ponukalo je autora da prikupi podatke o sušenjima hrasta, jasena i brijesta u razdoblju zadnjih 25 godina. Podaci su uzeti iz »Iskaza izvršenih sječa«. Iz podataka tabela i grafikona vidljivo je, da se u tom periodu posušilo blizu milijun kubnih metara drvne mase, od čega blizu polovice otpada na hrast. Od 1954. godine do danas na ovome području bile su tri gradacije gubara i mrazovca, koje su uvijek koincidirale s 2—3 sušne godine. Najveći broj sušaca nastao je 1—2 godine nakon najjačeg brštenja gusjenica. Za vrijeme svake gradacije u najugroženijim i najvrednijim šumama vršeno je aviokemijsko suzbijanje štetnika. Rezultati suzbijanja pa i posljedice nisu bile uvijek jednake. To je rezultiralo iz različitih pristupa svakoj akciji, prije svega s obzirom na veličinu zahvaćene površine a zatim i o drugim faktorima. Pojačano sušenje hrasta u šumama spačvanskog bazena, koje je ponovno započelo 1972. god. i nastavlja se sve intenzivnije, ponukalo me je da prikupim podatke o ranijim sušenjima na ovome području i da ih usporedim sa sadašnjima. U tu svrhu iz »Iskaza izvršenih sječa« izlučio sam podatke o posječenoj drvnoj masi sušaca u pojedinim gospodarskim jedinicama, počevši od 1950. god. pa sve do sada (1975. god.). U periodu od 1950. — 1960. god. šušci nisu bili posebno iskazivani u svim šumarijama odnosno gospodarskim jedinicama već često zajedno s redovnom proredom, ali se u opisu vidi da je naročito u periodu 1950. — 1953. god. bilo veoma mnogo sušaca u svim šumskim predjelima. U to su vrijeme takve prorede nazivane sanitarnim, a osim sušaca uklanjani su polusušci, rakasta, suhovrha i druga bolesna stabla. Jedino se za brijest može sa sigurnošću tvrditi da je u to vrijeme u velikim količinama propadao od holandske bolesti te da se podaci odnose isključivo na sušce. U ovome članku iznosim podatke o sušenju za hrast, jasen i brijest kao glavne vrste drveća. Ostale vrste neznatno sudjeluju u masi sušaca kao uostalom i u drvnoj masi sastojina. Iz priloženih se tabela br. 1 i 2 vidi ukupna |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 64 <-- 64 --> PDF |
äü »Hrast« ´ o...´ *.„,...,. 116.io:5 j»l.?4ö Tab. 1. — Podaci o ukupno posušenoj drvnoj masi u pojedinim gospodarskim jedinicama u razdoblju 1950—1974. god. masa posječenih sušaca po gospodarskim jedinicama u razdoblju 1950.—1974. god. te masa posječenih sušaca po vrstama drveća u pojedinim godinama na čitavom području. Radi lakše preglednosti o sušenju po godinama i vrstama drveća prikazani su i grafički. Iz grafikona se vidi da u promatranom 25-godišnjem razdoblju postoje dva izrazita perioda sušenja hrasta. Prvi je od 1950.—1960. god. i za njega je već rečeno da nema sigurnih podataka o stvarnim sušenjima, ali da se spominje pojačano sušenje od 1950.—1953. god. Drugi period počima 1972. god. i traje sve do danas, a pokazuje tendenciju stalnog povećanja mase sušaca. Za jasen se ne bi moglo reći da postoje izraziti periodi pojačanog sušenja osim 1953.—1957. i možda 1965.—1967. god. Kod brijesta je evidentno da je sušenje bilo veoma intenzivno od 1950.— 1956. i zatim ponovno od 1966. do kraja promatranog razdoblja tj. do 1974. godine. God. 1965. veći dio šuma ovog bazena zahvatio je jaki ciklon. On je izvalio i izlomio oko 48.000 m» drvne mase, koja je posječena i izrađena u 1965. i 1966. god. Ovo treba uvažiti promatrajući u tabelama impresivne brojke posušene drvne mase. U stvari znatnijeg sušenja hrasta i jasena u te dvije godine nije bilo. Pokušao sam komparirati utvrđene podatke o sušenju s podacima o defolijaciji i suši odnosno poplavi. U Hrvatskoj su od 1945.—1975. god. bile četiri gradacije gubara i to: 1. između 1945.—1950. god., 2. između 1953.—1958. god., 3. između 1963.—1967. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 65 <-- 65 --> PDF |
god. i 4. između 1970.—1975. god. Treba napomenuti da je gradacija 1953.— 1958. dosegla jak intenzitet u srednjoj i zapadnoj Slavoniji, dok je u istočnoj Slavoniji tj. na području, o kojem je ovdje riječ, bila slabo izražena. U prvoj gradaciji 1948. i 1949. godina bile su izrazito suhe u vegetacijskom periodu, a 1950. je bila sušna u cjelini. Nema sigurnih podataka o pojavi mrazovaca u tome periodu, ali se može pretpostaviti da su šume spačvanskog bazena i tada bile jače zaražene ovim štetnicima. Druga (za ovo područje) zaraza gubara, a istovremeno i mrazovaca, traje od 1963.—1967. god. Ovoj gradaciji prethodile su sušna 1960. god. u toku vegetacije, izrazito sušna 1961. u toku cijele godine i nešto manje, ali ipak sušna 1962. god. Treća gradacija gubara traje od 1970. god. Ona je pri kraju. U jesen 1975. god. samo još u pojedinim šumama (na oko 1.727 ha) bilo je preko 50" ,| zaraženih stabala. U tom periodu mrazovci se nalaze u prenamnoženju na većem dijelu spačvanskih šuma. U početku ove treće gradacije također je jedna ekstremno sušna godina — 1971. Te je godine takom vegetacijskog perioda u Županji palo 188 mm, a u Vinkovcima 219 mm oborina, a tokom cijele godine u Županji 432 mm, a u Vinkovcima 451 mm. Prosjek za ove mjerne stanice kreće se oko 650 mm godišnje ili 360 mm za vegetacijski period. Od defolijatora jasena javlja se jasenova pipa, koja je gotovo permanentno prisutna. Ona je 1955. i 1956. te 1962. i 1963. god. veoma jako napala jasen tako da on nije prolistao sve do VII mjeseca. Jednu do dvije godine Ukunno šušci Godina hrast jasen brijest svih vrsta Primjedba sječe 3 3 3 1950 35-409 5.933 37.151 78.697 51 64.017 10.108 37.366 117.558 52 19.468 2.580 14.060 38.389 53 30.259 4.623 21.075 62.710 54 55 25.894 19.794 7.986 5.922 18.257 8.713 59.757 42.431 56 57 58 16.934 23.356 14.610 15.323 8.111 692 4.027 i.030 307 44.512 62.014 39.390 59 9.466 4.084 993 16.312 I960 12.779 10.919 1.114 32.294 61 3.485 1.486 18 11.514 62 3.533 2.223 725 7.289 63 4.164 1.729 1.669 9.181 64 4.538 5-038 2.653 15.234 65 21.803 9.618 3.777 37.71.4 ciklon 66 17.660 5.812 10.300 35.000 67 7.901 8.231 14.455 31.311 c,y 69 4.244 5.533 1.771 777 25.573 19.178 33.738 29.663 1970 7.279 534 20.026 27.938 71 ´1.576 270 19.920 26.233 72 15.693 819 19-495 36.871 73 74 11.722 27.785 248 1.345 13.824 6.042 26.497 39.200 Ukupno 411.907 116.182 3OI.748 961.477 Tab. 2. — Podaci o posušenoj drvnoj masi u pojedinim godinama u razdoblju 1950—1974. god. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 66 <-- 66 --> PDF |
SG „HRAST" VINKOVCI šušci od 1950.-1974.god. HRAST BRIJEST I OTL JASEN ŠUŠCI UKUPNO nakon veoma jakog napadaja pipe gotovo niti nema i jasen se tada oporavlja, a zatim ponovno dolazi do gradacija, koje su u pravilu veoma duge. Od 1966. pa sve do 1973. god. pipe je bilo u svim šumama, a jaka je zaraza bila u gospodarskim jedinicama Desičevo, Vrbanjske šume, Trizlovi—Radiševo i drugima. Zadnje dvije godine jasen se je vidno oporavio, a pipe gotovo i nema. Godine 1954. do 1956. bile su ekstremno vlažne. Tada je veći dio šuma bio pod poplavnom vodom, neke čak veoma dugo (Kusare). U prošlom 25-godišnjem razdoblju bilo je nekoliko poplava, uzrokovanih visokim vodama Save ili zbog prekomjernih oborina. Jedna od jakih poplava bila je i 1970. god. Voda je tada stajala u većem dijelu šuma od siječnja do lipnja. Slijedeća pak 1971. god., kako je već rečeno, bila je ekstremno sušna. O štetnim utjecajima ekstremnih klimatskih faktora, zatim čovjeka kao i drugih biotskih faktora do sada je mnogo pisano. Ovdje podsjećam na »Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije«, izdan 1974. god., u kom se raspravlja problematika upravo spačvanskog područja. U njemu su Dr Vajd a u članku »Uzročnici sušenja slavonskih šuma«, Dr Androi ć u članku »Ekološki i ekonomski aspekti zaštite slavonskih šuma« i Dr Spai ć u članku »Sadašnje zdravstveno stanje šuma na području jugoistočne Slavonije« na iscrpan način osvijetlili mnoge činioce, koji utječu na pojavu sušenja hrasta, jasena i brijesta. Brijest je praktički nestao iz ovih šuma 60-tih godina i masa brijesta, koja se još uvijek iskazuje u sušcima, pretežno otpada na mlađe dobne razrede odnosno na debljine do 20 cm prsnog promjera. Rijetko se još može naći deblje brijestovo stablo. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Jasen je pokazao veliku vitalnost u odnosu na uzastopne napade pipe. Nije rijedak slučaj da se na 1 cm promjera može izbrojiti i preko 10 godova (što je posljedica dugog oštećivanja od jasenove pipe i drugih štetnika), a da je stablo još živo. Ono što u ovome trenutku najviše zabrinjava jest sušenje hrasta uzrokovano vjerojatno gljivom Ceratostomella merolinensis. Ona se iz prvobitnog užeg područja u centralnom dijelu spačvanskih šuma širi i sada se mogu naći šušci s tipičnim izgledom napada te gljive u većem dijelu šuma ovog bazena. U perifernim šumama ovog kompleksa (bivše imovne šume), koji je jače napadao gubar i pepelnica, javlja se veliki broj sušaca, a ponekad se suše i cijeli odsjeci i odjeli (Durgutovica, Vrapčana, Ripača, Orljak, Z. Kusare, Đurđanački lug, Bršadinski lug i dr.). Može biti od interesa reći nešto i o poduzetim mjerama suzbijanja gusjenica. U tab. 3 iznosim o tome podatke za posljednjih nekoliko godina. Tab. 3. — Aviokemijski tretirane šume na području ŠG »Hrast«, Vinkovci u nekoliko posljednih godina |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Kako se iz tabele razabire, gradaciji gubara od 1970. god. do danas vršeno je aviokemijsko zamagljivanje svake godine. I pored zamagljivanja, koje je u pojedinim šumama u tome vremenu i dva puta provedeno (Durgutovica, Kusare, dio Banovog dola, Ripača) došlo je do golobrsta i jačeg sušenja. Gusjenice su se ponovno — vjerojatno prenošene vjetrom iz susjednih netretiranih šuma — vraćale na površine, koje su godinu ili dvije ranije bile zamagljivane. Dio manje vrijednih šuma nije bio aviokemijski tretiran unatoč jakoj zarazi (Vrapčana, Mokrice, Bršadinski lug) jednako kao ni šume koje graniče sa susjednim gospodarstvima, a ova nisu prišla suzbijanju. Tu sada ima veliki broj sušaca. Količina hrastovih sušaca, koji će se posjeći 1975. god., veća je nego 1974. god., a i količina doznačenih sušaca za 1976. god. premašuje količinu sušaca iz 1974. god. Suzbijanjem štetnika na lišću mnoge su šume bile zaštićene od golobrsta i jačeg brsta, a time i od još većeg sušenja. Međutim zbog parcijalnog rada na aviozamagljivanju gubar i mrazovci vraćali su se u već »očišćene« šume. Ovakav se rad ne bi mogao smatrati zadovoljavajućim. Ako usporedimo posljednju gradaciju (1970.—1975.) spomenutih štetnika s onom od 1963.— 1967. god. — koje su po intenzitetu podjednake, ali po posljedicama veoma različite — možemo doći do zaključka da je istovremeno tretiranje gotovo cijelog područja dalo mnogo efikasnije rezultate. Praktično od 1964. god., kada je izvršena akcija na 45.563 ha šuma, štetnici se nisu pojavljivali u znatnijem broju do 1970. god. Sada se pojavljuje i problem prikladnog insekticida. DDT preparati, koji su se pokazali najefikasnijim u suzbijanju gusjeničnih štetnika, trebali bi biti zamijenjeni s manje opasnim sredstvima, ali se čini da ovo još nije riješeno na zadovoljavajući način. Ne bi se smjelo dočekati slijedeću gradaciju defolijatora bez efikasnih sredstava. Svrha je ovog članka bila prije svega da se prezentiraju dostupni podaci o sušenju u proteklih 25 godina, da se još jednom ukaže na svu ozbiljnost tog problema za šumarstvo ovoga kraja pa i šire i da se da poticaj, kako bi se u što kraćem roku pokušala riješiti još nedovoljno proučeni problemi prije svega sušenja hrasta, ali i ostali uzgojno-zaštitni aspekti, kako bi se spriječilo daljnje propadanje ovih vrijednih šuma. Summary DIEBACK OF OAK, ASH AND ELM IN THE 1950—1974 PERIOD IN THE REGION OF THE FOREST ENTERPRISE »HRAST«, VINKOVCI An intensified dieback of Oak in the foreste of the Spačva Basin during the last several years has prompted the author to gather data on the declining of Oak, Ash and Elm within the last 25 years. The data were taken out of the »List of performed cuttings«. From the data in the tables and graphs it is visible that in this period there dried up nearly 1,000.000 m´ of the growing stock, of which Oak accounts for nearly one half. From 1954 to this day there have occurred three gradations ol the gypsy moth and the mottled umber moth, which always coincided with 2—3 dry years. The highest number of dead standing trees occurred in the lst-2nd years after the heaviest defoliation by caterpillars. During each gradation in the most endangered and valuable forest an aerial spraying of chemicals for the control of insect pests was applied. The results of the control as well as the consequences were not always the same. This resulted from a different approach to each action, first of all in respect of the size of the infested area, and also in respect to other factors. |