DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 61     <-- 61 -->        PDF

brzo napreduje preko drugog (2) i trećeg (3) stupnja i završava se sušenjem,
četvrti stupanj (4). Taj dio perioda traje oko 3—4 mjeseca.


— Sušenje stabala na lokalitetu Zagorje, Izimje, Odra i Velika Buna na
našim plohama odvija se intenzitetom od 3—4%> u prosjeku mjesečno.
— Na lokalitetu Dugave sušenje stabala se odvija drugačije nego na predhodna
četiri lokaliteta. Stabla se suše uglavnom u mjesecu kolovozu (vidi grafikon
2), manje tokom mort sezone. Ta činjenica ukazuje također da se radi
o drugom uzročniku sušenja.
U vezi s iznesenim postavlja se pitanje: Da li se determinirano gljivično
oboljenje na vlažnijim mikrostaništima pojavljuje zbog toga što treba takve
uvjete za razvoj, ili napada stabla na tim mikrostaništima jer su ona biološki
oslabljena zbog prevelike vlage u tlu? Isto tako važno je da se utvrdi: Kojim
putem dolazi do infekcije stabala i kako se gljiva širi u tlu? Odgovor na
ova pitanja moguće je dati tek nakon detaljnih istraživanja.


ZAVRŠNA NAPOMENA


Na temelju iznijetih podataka o uspijevanju američkog borovca u našim
uvjetima, problema sušenja koji se javlja u mlađim kulturama i dosadašnjih
iskustava u radu s njim, mogu se dati slijedeće preporuke:


— Napuštanje te ekonomski interesantne vrste ne predstavlja rješenje
problema za šumarstvo. To bi bio prije određeni gubitak s ekonomskog gledišta.
— Treba još više intenzivirati rad na izučavanju problema sušenja i tražiti
eventualno i načine suzbijanja.
— Učešće američkog borovca u programima za pošumljavanje, u odnosu
na druge vrste, treba svesti na realniji odnos nego što je bilo u prošlosti.
— O izboru lokaliteta-staništa za sadnju američkog borovca treba više
voditi računa nego do sada. U tom smislu treba naročito izbjegavati teški
pseudoglej s nepovoljnim vodozračnim režimom i ona mikrostaništa koja su
zbog reljefa terena i preraspodjele vode u tlu jače izložena navlaživanju. Isto
tako ne treba borovac saditi na tlima bogatim vapnom (CaCOs).
LITERATURA


1.
Haj din, Z., 1966: Proučavanje plantažne proizvodnje četinjača, Biološka svojstva
brzorastućih domaćih i stranih vrsta četinjača sa aspekta njihovog uzgoja
u plantažama i intenzivnim kulturama, Dokumentacija Šumarskog instituta,
Jastrebarsko.
2.
Klepac, D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb.
3.
Mart ino vić, J., 1965: Utjecaj tla na uspijevanje borovca (P. strobus L.) u
kulturi »Bučice« u Hrvatskom zagorju, Šumarski list 5—6.
4.
Orlić, S., Harapin, M„ Halambek, M., Mayer, B., 1973: Sušenje američkog
borovca (Pinus strobus L.) u kulturama, Šumarski list 9—10.
5.
Orlić,, Harapin, M., Halambek, M., K o m 1 e n o v i ć, N., 1974: Sušenje
američkog borovca (Pinus strobus L.) u kulturama, II, Godišnji stručni izvještaj.
6.
Vajda, Z., 1969: Stanje šumskih rasadnika u SR Hrvatskoj, Šumarski list 7—8.