DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 58 <-- 58 --> PDF |
DINAMIKA 5UŠINJA STAIALA H --i _q__,„,_ >--1 POSTOTAK SUHIH STABAL VI VII VII J VIII IX »I««. REZULTATI I DISKUSIJA Prvi simptomi sušenja manifestiraju se u promjeni boje iglica, krošnja poprima svijetložutu boju i izgleda prosvijetljena. Terminalni i postrani izbojci ne tjeraju, ili, ako potjeraju oni ne pokazuju normalan rast, a iglice na njima su klorotične i vrlo kratke. Ubrzo iza toga iglice potpuno požute, venu i konačno poprimaju smeđecrvenu boju, i ne otpadaju s izbojka. U pridanku debla takvih stabala javlja se karakteristično zadebljanje s raspucanom korom koja je tamnosmeđe do crne boje. Naša dosadašnja zapažanja ukazuju na postojanje korelacije između vlage u tlu i pojavu sušenja borovca. Naime, na svim lokalitetima sušenje je najintenzivnije u depresijama i u podnožju padine, gdje je navlaživanje jače izraženo. Pedološka istraživanja su pokazala (4), da se stabla suše na prethodno obrađenom pseudogleju (Izimje, V. Buna i Odra) i na tlu u prirodnom stanju (Dugave i Zagorje), i da mikroreljef, koji vrši preraspodjelu obormske vode, utječe na intenzitet sušenja. Ispitivanje ishranjenosti borovca na pokusnim plohama pokazalo je slabu opskrbljenost sa Ca i N kod suhih primjeraka (5). Provedene analize primjernih stabala pokazale su da nema značajne razlike između zdravih i suhih primjeraka u razvijenosti debla i grana, i u dubini zakorjenjavanja (t test). Površina angažiranog tla kod zdravih primjeraka u odnosu na suhe bila je veća za 20%>. Odnos između angažiranog tla i projekcije krošnje je kod zdravih primjeraka 2,6 : 1, a kod suhih 1,7 : 1. Ovi podaci ukazuju na slabije razvijeno postrano žilje kod stabala koja su se posušila (4). 56 |