DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 55 <-- 55 --> PDF |
vačkoj planini, u dobi od 26 godina, borovac ima poprečni godišnji debljinski prirast bez kore 1,2 cm prema zelenoj duglaziji 1,3 cm i običnoj smreki 0,6 cm. To pokazuje da borovac u toj dobi i tim uvjetima prirašćuje dva puta brže od obične smreke. U našičkoj Krndiji utvrdio je da drvna masa stabla u 40. godini kod borovca iznosi 0,71 m:!, a kod kitnjaka 0,19 m:5. To pokazuje da borovac odbacuje tri i po puta veći prirast od kitnjaka. Šumarski institut u Jastrebarskom prikupljao je podatke o rastu i prirastu običnog i crnog bora, obične smreke, evropskog ariša, zelene duglazije i američkog borovca na području SR Hrvatske, od 1961. godine i dalje. Za prikupljanje podataka o uspjevanju američkog borovca u tu svrhu odabrano je 37 lokaliteta, gdje su vršena istraživanja (1). Odabrano, oboreno i analizirano je, među ostalim, 20 srednje sastojinskih stabala. Prikupljeni podaci su sređeni i za američki borovac prikazani u tabeli 2, a za borovac komparativno s ostalim vrstama četinjača u tabeli 3. Prema iznesenim podacima izlazi slijedeće: — Prosječna totalna visina u 40. godini starosti iznosi 19,7 m, a poprečni godišnji visinski prirast je 49 cm. Tekući visinski prirast kulminira u 20. go dini (15.—25. god.) i iznosi 73 cm; — Prema prosječnim podacima dendrometrijski analiziranih stabala izlazi da borovac u 40. godini postiže debljinu od 27,6 cm. Prema tome prosječni godišnji debljinski prirast za tu dob iznosi 6,9 mm. Tekući debljinski prirast kulminira oko 20. godine (15.—25. god.) i iznosi 11,0 mm. Na pojedinim lokalitetima ove vrijednosti su znatno iznad prosjeka; — Podaci za volumni rast i prirast debla bez kore pokazuju da borovac u 40. godini postiže 0,60 m3 drvne mase, ili poprečno godišnje 0,015 m3. Poprečni i tekući volumni prirast do 40. godine imaju tendenciju rasta, i dalje. Na pojedinim lokalitetima borovac pokazuje vrlo intenzivan rast. Tako npr. u šumskom predjelu Stupe, Šumarija Križevci, maksimalno stablo imalo je prsni promjer 36,7 cm, visinu 20,1 m i volumen debla 1,02 m:i (bez kore). Na iznesenim podacima ocijenjen je prinos drvne mase uz 40. godišnju ophodnju u intenzivnim kulturama (na bazi 2.500 biljaka i dva proredna zahvata). Po jedinici površine on iznosi 745 m5, što odgovara poprečnom godišnjem prirastu od 18,6 m3/ha. Kod razmatranja iznesenih podataka ne smije se izgubiti iz vida da je borovac u većini slučajeva bio uzgajan na ekstenzivan način, a to znači bez pomoći i utjecaja šumara. U tabeli 3 i na grafikonu 1 dat je komparativan prikaz podataka za 6 vrsta četinjača koje se u nas najčešće koriste za osnivanje intenzivnih kultura. Prema tim podacima izlazi da borovac u 40. godini starosti prednjači u debljinskom i volumnom rastu. Iza borovca dolazi zelena duglazija i evropski ariš, a znatno zaostaju običan bor, obična smreka i crni bor. Prema iznijetim podacima izlazi da su proizvodne mogućnosti američkog borovca vrlo visoke. To naročito dolazi do izražaja uz kraće ophodnje. To je bio glavni razlog da je naša šumarska praksa pokazala veliki interes za borovac. Osim toga, mislimo da postoje još dva važna razloga: (1) posjedujemo vlastite izvore sjemena i (2) proizvodnja sadnog materijala u rasadnicima nije tako osjetljiva kao kod nekih drugih vrsta. |