DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 49 <-- 49 --> PDF |
»U starijim sastojinama tipa današnjih državnih šuma nije tako lako i jednostavno u tim sastojinama, a naročito kod hrasta prirast na brzo pojačati, jer prorede ugrožavaju kvalitetu. Proreda u starijim sastojinama mora napredovati paralelno s razvojem krošnje, a jer se ona u starijoj dobi kod hrasta sporo razvija, ne smije se s proredom previše zadirati u sklop, već pomalo vaditi tu i tamo koje od onih stabala, koja s ostalom sastojinom dominiraju u visini, a potištene stisnute su krošnje. Tim polaganim vađenjem pomalo će se razvijati krošnja, a s ovom polagano i debljinski prirast .. . Forsirati tehničku visinu u starijim sastojinama ne valja. Kod uzgoja sastojina treba imati na umu to, da naše nekadašnje glasovite hrastove šume nisu imale poprečno po stablu više od 14—16 met. tehničke uporabivosti, da je krošnja u tim starim sastojinama bila uvijek dobro razvijena, zatim da kvalitet svih vrsti drveća leži u doljnjem dijelu deblovine i da kod procjene vrijednosti sječine totalna visina i duljina tehnike ne odlučuje toliko, koliko odlučuje kvalitet, koji leži uvijek u prvih 6 — 10 met.« I kod ovih sastojina vrijedi, dakle, princip — češće i umjerenije. To više, što je od pregustih do prerijetkih sastojina samo jedan nepromišljeni korak, a sve što je ovdje rečeno o C. merolinensis ukazuje na njenu pojavu u sastojinama, koje predstavljaju bilo jednu, bilo drugu krajnost u tom pogledu. Gdje je sredina između te dvije krajnosti, često je puta teško reći, i čini se, da neke od tih sastojina nikakvom prorjedom ne ćemo moći zaštititi od zaraze. Ne treba nas iznenaditi, ako bi smo u narednih 10 — 20 godina došli u situaciju, da nam sama priroda velikim brojem sušaca odredi, kako ćemo te sastojine »prorjeđivati«, kako je to često bilo i sa brijestom! S tim u vezi po-trebno je posebno obratiti pažnju na vađenje zrelog jasena. Evo, što je o tome pisao taksator C r n d a k: »Da se ne bi sječom tih jasenova sklop previše otvorio, potrebno je već od početka upravljati tako, da jasenova stabla budu u dobi od 80 — 100 g. na većim razmacima pojedinačno porazmještena, jer bi se u protivnom iskorišćivanjem tih jasenova pravile veće čistine i progale, koje bi šte-tno djelovale na uzgoj hrasta, ikako je to izloženo u dijelu, u kom je riječ o proredama.« U prilično velikom broju uglavnom starijih sastojina u šum. predjelima Bok i Ljubanj mogu se naći vrlo lijepa stabla, ali na terenima koji nisu »grede«, dakle nemaju razvijenu donju etažu. Radi se o sastojinama šumsko- biljne zajednice Genisto elatae — Quercetum roboris aceretosum tatarici (Ra uš), u kojima nalazima i 5 — 8 metara visok sloj grmlja, koji čine: glog, žestilj, te vrlo često isto toliko visok podrast jasena, klena, mjestimično i graba. Iako sklop u tim sastojinama nije gust, a u mnogima je sječom zrelog jasena čak i isprekidan, stabla su u njima zdrava, razvijene krošnje i čiste deblovine do visine, koliko je visok i sloj grmlja. Tu bi činjenicu trebalo iskoristiti, i u sastojinama te biljne zajednice sloju grmlja posvetiti jednaku pažnju, kao i samoj sastojini. S time bi trebalo početi dosta rano, već u doba kada su stabla formirana, dakle oko 50-te godine starosti. To bi omogućilo slobodnije vršenje prorjeda, jer bi zasjena gustog i visokog sloja grmlja donekle zamjenjivala donju etažu, a i sam bi taj sloj na vrijeme postigao dovoljnu visinu, da njegova uloga može zaista i postati takovom. Čak i u starijoj dobi, u podmladnom razdoblju, pokazala bi se |