DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1976 str. 46 <-- 46 --> PDF |
narušena, i zaraza se odmah javila. Tome bi trebalo posvetiti posebnu pažnju, jer je velika većina sastojina na cijeloj gospodarskoj jedinici upravo te starosti, ili će je dostići u narednih 10-tak godina. Navest ćemo još nekoliko detalja, zapaženih u vezi pojave Ceratostomellae merolinensis: 1. Tamne mrlje na kori zaraženih hrastova pojavljuju se najčešće na južnoj i istočnoj, rjeđe zapadnoj, a najrjeđe na sjevernoj strani debla. To se savršeno poklapa sa činjenicom, da Ceratostomella napada hrastove u naglo i jako progaljenim sastojinama, jer su debla odjednom ostala izložena nagloj insolaciji. »Tanka i nježna kora, koja se također nije mogla normalno razvijati«, kako je pisao Crnadak, svakako da ne predstavlja dovoljnu zaštitu u novonastaloj situaciji, pogotovo u sušnim razdobljima, kad »rdzosfera ostane bez potrebne vlage, vodoprovodne cjevčice drveća (traheje) ostaju bez vode te se napune zrakom, i to stvara povoljne uvjete za razvoj, napadaj i širenje gljiva, posebno onih iz roda Ceratostomacea«, kako to navodi prof. Vajda. Prenaglo povećanje insolacije na stabla tanke kore sigurno ima svog udjela u spomenutom isušenju traheja. To je još jedan dokaz, kolika je važnost očuvanja sklopa sastojine, pogotovo u onima bez donje etaže. 2. Češće su napadnuta stabla, koja su oštećena izvozom (oštećenja na kori debala od traktora, prikolica i kola) ili na neki drugi način. 3. »Rakavi« hrastovi češće su napadnuti od onih potpuno zdravih. 4. Prema nekim zapažanjima (C v i t i ć, Rubić) , pojava tamnih mrlja ne mora uvijek naznačiti, da će se dotično stablo posušiti iste godine. Kako se čini, ono je u stanju čak nekoliko godina uzastopce prerašćivati ozljedu, koja se, istina, javlja ponovo i to radijalno na istome mjestu. Konačno stablo toliko oslabi, da se posuši. To je ustanovljeno prerezivanjem osušenih stabala na zaraženim mjestima. No još uvijek ostaje otvoreno pitanje, može li se stablo i nakon pojave mrlja toliko oporaviti, da definitivno zaraste ozljedu i da se ipak ne posuši, i u kojim uvjetima? Da pokušamo sada odgovoriti na pitanje, kakva je uloga Cerastomellae merolinensis u sušenju hrasta lužnjaka, i može li ona uzrokovati masovno sušenje? 3. Sudeći prema svemu iznešenom, ona to ne može u normalnim, pravilno uzgojenim sastojinama, sa dobro raspoređenim stablima, koja osim toga imaju i normalno razvijene krošnje, i gdje je sklop sastojine očuvan. Njenu pojavu treba shvatiti kao indikator, da nešto nije u redu bilo sa dotičnim stablom, bilo grupom stabala, ili čak i sastojinama u cjelini. Drugim riječima, ona signalizira da je sastojina ili pojedina stabla u njoj) izgubila na svojoj vitalnosti. Masovnija pojava Ceratostomellae sa katastrofalnim posljedicama sušenja do sada se javljala u sastojinama, koje su i inače bile predodređene za sušenje, i vjerojatno bi stradale i bez njene pojave. No kako još uvijek premalo znamo čak i o suštini same te bolesti, posebno o njenom širenju i prenošenju, ne možemo garantirati da ona ne će prijeći i na one sastojine, u kojima za sada ni po kojem kriteriju ne bi smjela da se pojavi, slično kao što to biva prilikom velikih epidemija raznih bolesti i među ljudima. |